LJUBLJANA/MUENCHEN, 23. veljače (Hina) - Prodaja 14 digitalnih telefonskih centrala iz Slovenije u Irak, obavljena 1998. godine, predmet je istrage državnog tužilaštva u Muenchenu budući da je njemački Siemens većinski vlasnik
Iskratela iz Kranja u kojemu su centrale bile proizvedene.
LJUBLJANA/MUENCHEN, 23. veljače (Hina) - Prodaja 14 digitalnih
telefonskih centrala iz Slovenije u Irak, obavljena 1998. godine,
predmet je istrage državnog tužilaštva u Muenchenu budući da je
njemački Siemens većinski vlasnik Iskratela iz Kranja u kojemu su
centrale bile proizvedene.#L#
Kako piše njemački tjednik "Fokus", prošlog su tjedna u vezi s
istragom izvedeni pretresi u uredima Siemensa, a u privatnim
stanovima dvojice njegovih menadžera zaplijenjena je i poslovna
dokumentacija o prodaji high-tech opreme Iraku u vrijeme kad je bio
pod sankcijama UN-a.
Tiskovni predstavnik Siemensa ustvrdio je za isti njemački tjednik
da centrale nisu njihov proizvod nego su napravljene u slovenskom
poduzeću-kćeri. Posao vrijedan 14 milijuna dolara proveden je
preko moskovskog predstavništva Iskratela. Kako bi se prikrilo da
je proizvođač centrala firma u većinskom vlasništvu njemačkog
koncerna, piše Fokus, u operaciju je uvučena i austrijska tvrtka
Aventec iz Klagenfurta protiv koje također već neko vrijeme teče
istraga, tvrdi njemački list.
U kranjskom Iskratelu, nekada dijelu jakog koncerna Iskra, u
ponedjeljak su odbili komentirati navode u njemačkom tisku i tvrde
da su takvu instrukciju dobili od Siemensa. Prošlog su tjedna
Iskratelovi menadžeri tvrdili da je spomenuti posao bio odobren u
sklopu trgovačkih aranžmana "nafta za hranu" koje je za Irak
odobravao UN, te da spomenute centrale nisu bile namijenjene niti
vojsci niti policiji.
Špakulacije o trgovini slovenskih poduzeća s Irakom mimo
sankcijskih odredaba UN-a pojavile su se u slovenskoj javnosti
nakon nastupa američkog državnog tajnika Colina Powella u UN-u
pretprošlog tjedna jer je u svom govoru među zemljama preko kojih je
Irak pokušavao prekinuti embargo i sankcije na uvoz vojne opreme
spomenuo i Sloveniju. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij
Rupel tada je rekao da su svi takvi pokušaji u Sloveniji sasječeni u
samom korijenu iako je komercijalnih ponuda i zanimanja bilo.
I ljubljansko poduzeće "Magneti", nekada također dio koncerna
Iskra, priznalo je da je od jednog "srpskog poduzeća" bilo
zamoljeno za ponudu u vezi izrade magnetnih sklopova koji su mogli
završiti u Iraku, možda u sklopu nuklearnog programa koji zanima
Sadama Huseina.
(Hina) fl sb