ZAGREB/PARIZ, 21. velja~e (Hina) - 200. obljetnica ro|enja jednog od najve}ih francuskih skladatelja Hectora Berlioza potaknula je sva|u o njegovom posljednjem prebivali{tu.
ZAGREB/PARIZ, 21. velja~e (Hina) - 200. obljetnica ro|enja jednog
od najve}ih francuskih skladatelja Hectora Berlioza potaknula je
sva|u o njegovom posljednjem prebivali{tu. #L#
Naime, podijeljena su mi{ljenja o tome treba li njegove posmrtne
ostatke prebaciti u pari{ki Pantheon, mjesto gdje su pokopane
najpoznatije osobe iz francuske povijesti, javlja BBC.
Odbor zadu`en za jednogodi{nje obilje`avanje 200. obljetnice
Berliozove smrti proslavama i koncertima, `elio bio da vrhunac bude
prijenos njegovih posmrtnih ostataka u Pantheon 21. lipnja, na
francuski Praznik glazbe, tzv. Fete de la Musique.
No tome se protive brojni obo`avatelji slavnoga kompozitora te
kriti~ari koji smatraju da Berliozu kao pravom desni~aru nije
mjesto u francuskoj republikanskoj Valhali.
Ro|en kao sin lije~nika 1803. godine u blizini Lyona, Berlioz je
prvo studirao medicinu, no zbog slabosti pri pogledu na krv ubrzo je
promijenio studij te po~eo studirati glazbu.
Bio je jedan od rijetkih velikih skladatelja koji nikada nisu
nau~ili svirati nijedan instrument, no danas ga se smatra
nastavlja~em romantizma, ~iju je palicu preuzeo od Beethovena, a
kasnije je prepustio Wagneru.
Ljubitelji njegove glazbe tvrde da, iako se njegov opus nikako ne
mo`e nazvati bogatim sa samo ~etiri simfonije, tri opere,
Rekvijemom i oko 20 drugih kompozicija, svaka njegova skladba je
djelo genija.
No tijekom `ivota u Francuskoj nije dobio gotovo nikakvo priznanje.
Bio je mnogo popularniji u zemljama kamo je putovao, primjerice u
Italiji, Velikoj Britaniji i Njema~koj.
Na primjer, u Parizu uop}e nema ulice nazvane po Hectoru Berliozu,
iako je on mo`da najve}i francuski skladatelj.
Upravo zbog toga ~lanovi odbora predvo|eni Gerogesom Hirschom,
ravnateljem Orchestre de Paris, zauzimaju se za to da se Berliozovi
posmrtni ostaci prenesu s groblja Montmartre, gdje je skladatelj
pokopan 1869., preko Seine u Pantheon.
Berlioz bi u tom slu~aju bio prvi glazbenik koji je primio vrhunske
nacionalne po~asti uz Voltairea, Victora Hugoa i vo|e pokreta
otpora Jeana Moulina.
Prema rije~ima Hirscha, Berlioz je bio i veliki inovator. On je
zaslu`an za niz modernih teorija orkestracije.
No, prijedlog odbora izazvao je veliko nezadovoljstvo me|u
najvjernijim obo`avateljima slavnoga skladatelja.
Naime, Berliozova posljednja `elja bila je da ga se pokopa na
Montmartreu pored njegove dvije supruge, irske glumice Harriet
Smithson, kojoj je posvetio svoje najpoznatije djelo Fantasti~nu
simfoniju, i Marie Recio.
Osim toga, Berlioz samog sebe nikada nije vidio kao osobu re`ima,
ve} je prije bio vje~iti buntovnik, te sam vjerojatno ne bi bio
zadovoljan idejom da mu posmrtni ostaci po~ivaju u Pantheonu.
Prema mi{ljenju odbora Berlioz je pak i te kako volio odli~ja i
po~asti.
No postoje dokazi da je Berlioz bio prista{a cara Napoleona III. i
njegovog dr`avnog udara 1851., zbog ~ega mu nikako nije mjesto u
bilo kakvoj instituciji sli~noj Pantheonu.
Kona~na odluka o tome treba li premjestiti posmrtne ostatke Hectora
Berlioza ovisi o odluci francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca.
Postoje naznake da bi on mogao izna}i Solomonsko rje{enje: prijenos
ostataka da, ali ne jo{.
Na taj bi na~in obje strane u glazbenoj raspravi mogle proglasiti
pobjedu ili pak poraz.
(Hina) d{ bn{