ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Na današnjoj sjednici Vladi je predstavljeno Izvješće o reformi zdravstva od 2000. do 2003., koji nudi niz pokazatelja o poboljšanju zdravlja nacije.
ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Na današnjoj sjednici Vladi je
predstavljeno Izvješće o reformi zdravstva od 2000. do 2003., koji
nudi niz pokazatelja o poboljšanju zdravlja nacije.#L#
Ministar zdravstva Andro Vlahušić izdvojio je podatke o dužini
života, padu smrtnosti dojenčadi, padu broja samoubojstava, sve
bolje rezultate projekata transplatacije organa, te dobre
rezultate niza aktivnosti, kakva je primjerice akcija "Recite da
nepušenju".
Vlahušić je najavio da će se organizacijski popraviti mreža
zdravstvenih ustanova i raspored liječnika jer je taj nesrazmjer po
županijama još uvijek velik pa primjerice na tisuću stanovnika u
Zagrebu radi 4,18 doktora, a u Ličko-senjskoj županiji svega 1,34
doktora.
Članovi Vlade posebno su pozdravili što se i u zdravstvu sve više
govori u ekonomskim kategorijama. Za zdravstvo se izdvaja devet
posto BDP-a po čemu je Hrvatska na razini razvijenih zemalja u
Europi, iako je njen BDP bitno manji od te skupine zemalja.
Ukupno će se ove godine za zdravstvo izdvojiti 17 milijardi kuna no
bez dizanja BDP-a neće biti većih materijalnih mogućnosti za razvoj
zdravstva, istaknuli su članovi Vlade.
U ime Vlade premijer Račan pozvao je udruge u zdravstvu da nastave
dijalog o tome što treba učiniti da se poveća kvaliteta zdravstva.
Vlada će respektirati radno vrijeme u zdravstvu, pa ih pozivamo na
dijalog izvan njihovog radnog vremena, rekao je Račan.
Po podacima iz Izvješća krajem prošle godine stalno je bilo
zaposleno 66.931 djelatnik, a u 2000. 66.674. Od toga su 47.909
(2000.- 47.244) zdravstveni djelatnici i suradnici, 5.015 (2000.-
5.145) administrativni, a 14.007 (2000. - 14.285) tehnički
djelatnici. To znači da je udio administrativno-tehničkih
djelatnika u ukupnom broju uposlenih 28,4 posto (2000. -29,6
posto).
U radnom odnosu na određeno vrijeme bilo je koncem prošle godine još
6.240 zdravstvenih djelatnika i suradnika.
Raspodjela doktora medicine prema vrsti zdravstvene ustanove u
kojoj rade pokazuje da 54 posto liječnika radi u bolničkim
ustanovama, u domovima zdravlja zaposleno je 11,5 posto, dva posto
manje nego 2000. U ordinacijama u zakupu je 19,4 posto, (za oko
jedan posto više u odnosu na 2000), u privatnim ordinacijama 6,9
posto(2000.- 7,2 posto), a u državnim zdravstvenim zavodima 4,4
posto, samo nešto manje nego 2000.
Preostali liječnici rade uglavnom u privatnim poliklinikama te u
ustanovama za hitnu medicinsku pomoć.
U odnosu na 2000. nastavljen je trend smanjivanja broja djelatnika
s nižom spremom te administrativnog osoblja uz blagi porast
zaposlenih liječnika, stomatologa, farmaceuta i djelatnika više
stručne spreme.
U strukturi zaposlenih prema stupnju stručne spreme najviše je onih
sa srednjom stručnom spremom dok liječnici čine 15,9 posto
zaposlenih.
U prošloj je godini stopa liječnika na 100.000 stanovnika iznosila
258 liječnika. To je i dalje manje od prosjeka za Europu - 358 u
2000., no približno jednako prosjeku za zemlje srednje i istočne
Europe (243 u 2000.).
No, prema podacima Hrvatske liječničke komore u prošloj je godini
broj liječnika s odobrenjem za samostalni rad iznosio 13.968, što
ukupno predstavlja stopu broja liječnika od 315 na 100.000
stanovnika
U 2002. na jednog zaposlenog liječnika bilo je 2,1 (2000. 2,33)
stalno zaposlena medicinska sestra.
Stopa broja medicinskih sestara u 2000. bila je 499, što je manje od
prosjeka za Europu (755) ili prosjeka zemalja srednje i istočne
Europe (515).
U strategiji i planu reforme i razvoja sustava zdravstva od 2000.
kao jedan od glavnih problema navodi se veliki broj nezaposlenih
liječnika. Procjenjuje se da je 1.300 nezaposlenih doktora
medicine i stomatologije te da će se taj broj kroz tri godine
udvostručiti zbog neodogvarjuće politike upisa na četiri postojeća
medicinska i dva stomatološka fakulteta.
(Hina) bn/sšh sšh