ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Hrvatska Vlada na sutrašnjoj bi sjednici trebala donijeti Uredbu o obveznim zalihama nafte i naftnih derivata, prema kojoj bi zalihe morali držati svi uvoznici nafte i naftnih derivata koji su u prethodnoj
godini ostvarili neto uvoz od najmanje 25 tona nafte i derivata.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Hrvatska Vlada na sutrašnjoj bi
sjednici trebala donijeti Uredbu o obveznim zalihama nafte i
naftnih derivata, prema kojoj bi zalihe morali držati svi uvoznici
nafte i naftnih derivata koji su u prethodnoj godini ostvarili neto
uvoz od najmanje 25 tona nafte i derivata.#L#
Prema prijedlogu, ti bi uvoznici bili dužni osigurati zalihe od 25
posto neto uvoza nafte i naftnih derivata iz prošle godine, ali
postupno tako da bi pune zalihe morali osigurati početkom 2006.
Od 1. travnja ove godine svi bi obveznici morali osigurati zalihe od
10 posto prošlogodišnjeg neto uvoza nafte i derivata, od 1.
siječnja iduće godine 15 posto, od početka 2005. od 20 posto, te od
2006. zalihe od 25 posto neto uvoza nafte i derivata.
Pitanje zaliha nafte i naftnih derivata naročito je potaknuto
iračkom krizom.
Prilikom rasprave o iračkoj krizi na prošlotjednoj Vladinoj
sjednici, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić istaknuo je da
Hrvatska ima rezerve nafte za tri mjeseca. Mjesečno se u Hrvatskoj
potroši od 200 do 270 tisuća tona nafte, a Inine su zalihe 600.000
tona, kazao je tom prigodom Jurčić.
Još početkom siječnja ove godine predsjednik Uprave Ine Tomislav
Dragičević izjavio je da INA ima osiguranu opskrbu za najmanje tri
mjeseca. Dragičević je tada poručio i kako bi Hrvatska morala čim
prije donijeti posebni zakon koji će regulirati to područje i kojeg
bi, osim Ine, morali poštovati ostali uvoznici i distributeri
sirove nafte i derivata u Hrvatskoj.
No, još prošli tjedan iz Udruge trgovine naftom i naftnim
derivatima pri HUP-u, najavu donošenja uredbe su ocijenili
diskriminirajućim, jer se odnosi samo na uvoznike, a ne i
proizvođače.
Prema nekim neslužbenim informacijama, donošenje uredbe ne bi
imalo znatniji utjecaj na zalihe, odnosno one bi od 1. travnja bile
manje-više u sadašnjim količinama.
U svijetu postoji nekoliko modela držanja zaliha nafte i naftnih
derivata, a Hrvatska se odlučila za model po kojem bi gospodarski
subjekti sami osiguravali potrebne zalihe, odnosno sva odgovornost
i obveze prenijele bi se na uvoznike nafte i naftnih derivata.
Vladi će sutra biti predstavljeno i izvješće o stanju reforme
zdravstva od 2000. do 2003. To je izvješće pripremljeno na traženje
zastupnika, a kao podloga za saborsku raspravu o aktualnom stanju u
hrvatskom zdravstvu.
Prema izvješću, bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u
Hrvatskoj s udjelom od 53,56 posto u ukupnom mortalitetu.
Kardiovaskularne bolesti, uz konstantan porast pobola, postale su
vodeći javno-zdravstveni problem i najčešći uzrok smrti u
Hrvatskoj, uz maligne bolesti, trovanja i ozljede, navodi se u
izvješću.
U izvješću su i detaljniji podatci o npr. zaposlenicima u
zdravstvu, financijskim rezultatima, primarnoj zdravstvenoj
zaštiti, reformi bolničkog sektora, kapitalnim ulaganjima,
lijekovima i sl.
(Hina) bn sšh