U OPATIJI POČEO ZNANSTVENI SKUP O POLJOPRIVREDNOJ REFORMI

RIJEKA, 19. veljače (Hina) - U Opatiji je danas počeo trodnevni znanstveni skup hrvatskih agronoma o reformi poljoprivredne politike, na kojem će oko 400 poljoprivrednih stručnjaka raspravljati o hrvatskoj poljoprivrednoj politici, programima za seoska područja i primjeni genetike u oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu. #L# Skup je otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. "Naša poljoprivreda mogla bi se odrediti kao ekološko-socijalno tržišna poljoprivreda, a to je dobra osnova za sve odluke", kazao je Tomčić. Istaknuo je da je u središtu europske politike zaštita prirode i hrane te da je poljoprivreda usko povezana sa zaštitom okoliša, razvojem i očuvanjem identiteta. Govoreći o proizvodnji genetski preinačene hrane, Tomčić je istaknuo da je tu potrebno uskladiti agrarne, ekološke i etičke elemente. Dodao je da u poljoprivrednoj reformi "Hrvatski sabor sudjeluje donošenjem zakonskih odredaba", kazao je Tomčić. Zamjenik ministra poljoprivrede Tomislav Ledić kazao je da je poljoprivredna reforma potrebna zbog male proizvodnje, upitne kvalitete proizvoda i tržišne nekonkurentnosti. U Hrvatskoj je samo 5,5 posto poljoprivrednog stanovništva, a prije 10-ak godina bilo ga je 9,1 posto. S 10 na sedam posto smanjen je udio poljoprivrede u brutodruštvenom proizvodu (BDP), a s 12 na 10 posto udio poljoprivrede u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni. Jedan od nedostataka je i zemljišna usitnjenost jer više od 10 hektara obradive zemlje ima samo 1,1 posto kućanstava. Od ukupno tri milijuna hektara poljoprivredne zemlje više od trećine je u državnom vlasništvu kao i 20 posto obradive zemlje. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu to će se urediti trojako - zakupom ili prodajom zemlje obiteljskim gospodarstvima putem gradova i općina te izdavanjem koncesija koje će kombinatima odobravati Vlada. Programe za raspolaganje zemljištem izradile su 263 općine ili grada, a od toga Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo je 160 programa za oko 324.000 hektara zemlje. Po prihvaćenim programima od tih 324 tisuće hektara 44 posto bit će prodano, 17 posto zakupljeno, na 25 posto bit će odobrene koncesije, a oko 12 posto, jer je riječ o nacionaliziranoj zemlji, bit će vraćeno vlasnicima. Govoreći o programu konsolidacije devet poljoprivrednih kombinata (PIK), Ledić je naglasio da je riječ o vodećim poljoprivrednim tvrtkama i da su njihovi ukupni dugovi 3,9 milijarda kuna. Pokretanjem stečaja država bi mogla naplatiti samo oko 20 posto tražbina jer su banke uknjižene na većinu njihove imovine. Stoga će država konsolidirati i restrukturirati svih devet PIK-ova i zatim ih ponuditi na prodaju, kazao je Ledić. (Hina) hšup sp