ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Sudjelujući u dvodnevnoj otvorenoj raspravi pred Vijećem sigurnosti UN-a posvećenoj iračkoj krizi, za koju se u utorak i srijedu prijavilo blizu 60 predstavnika zemalja nečlanica Vijeća, velika većina
veleposlanika priklonila se razoružanju Iraka kroz nastavak inspekcija oružja, a ne kroz rat.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Sudjelujući u dvodnevnoj otvorenoj
raspravi pred Vijećem sigurnosti UN-a posvećenoj iračkoj krizi, za
koju se u utorak i srijedu prijavilo blizu 60 predstavnika zemalja
nečlanica Vijeća, velika većina veleposlanika priklonila se
razoružanju Iraka kroz nastavak inspekcija oružja, a ne kroz
rat.#L#
Blizu 30 dosadašnjih sudionika u raspravi zatražilo je da se
inspektorima UN-a da više vremena kako bi se razoružanje Iraka
izvelo mirnim putem, dovodeći tako otvoreno u pitanje anglo-
američki plan o traženju nove rezolucije kojom bi se odobrila
upotreba sile protiv Iraka. Samo su Australija, Japan, Argentina i
Peru u različitoj mjeri poduprli američko-britansku poziciju.
Unatoč tome što su tijekom vikenda milijuni ljudi diljem svijeta
prosvjedovali protiv rata u Iraku, to nije pokolebalo američkog
predsjednika Georgea W. Busha u stajalištu da iračkog predsjednika
Sadama Huseina treba razoružati silom, uz pristanak UN-a ili bez
njega.
"Demokracija je prekrasna stvar", rekao je Bush upitan u utorak za
komentar antiratnih prosvjeda održanih u svim većim gradovima
svijeta. "Pozdravljam pravo ljudi da iskažu svoje mišljenje",
kazao je američki predsjednik dodajući međutim kako ga neće
pokolebati ni veličina prosvjeda niti antiratne poruke
prosvjednika.
"Antiratni prosvjedi irelevantni su u odnosu na moju dužnost da
zaštitim Ameriku", rekao je Bush dodajući da je "uloga čelnika da
donosi političke odluke temeljene na sigurnosti - u ovom slučaju,
sigurnosti ljudi". Opravdavajući svoje stajalište, on je rekao
kako "neki u svijetu ne doživljavaju Sadama Huseina kao prijetnju
miru, s čime se ja ne slažem" dodajući da će "obračunati sa
Sadamom".
Prema pisanju svjetskih medija, veličina prosvjeda u kojima su
tijekom vikenda na ulicama svjetskih prijestolnica sudjelovali
milijuni ljudi, zakomplicirala je američke napore za dobivanjem
potpore u razoružanju iračkog čelnika. Iako je riječ o najvećim
antiratnim prosvjedima od vremena vijetnamskog rata, američka
administracija, želeći umanjiti težinu iskazanog antiratnog
raspoloženja, nastojala ih je u javnosti povezati i usporediti s
prosvjedima protiv NATO-ovog raspoređivanja raketa srednjeg
dometa u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj početkom 80-ih, prije nego li
s prosvjedima protiv vijetnamskog rata. "Ovi prosvjedi su
ponavljanje 1983.", ustvrdio je glasnogovornik Bijele kuće Ari
Fleischer, prema čijim je riječima unatoč tadašnjim prosvjedima
raspoređivanje raketa pomoglo padu komunizma, Berlinskog zida i
okončanju hladnog rata.
Neki analitičari mišljenja su da se današnji prosvjedi ipak ne mogu
uspoređivati s onim u vrijeme vijetnamskog rata, održavanim u
vrijeme dok je rat bio u tijeku i dok su s obje strane ginule tisuće
ljudi. Prema riječima analitičara Brookings Instituta Michaela
O'Hanlona, kojeg prenosi "New York Times", ovi prosvjedi "neće
imati iste političke implikacije kao Vijetnam, jer će ovaj rat
završiti brzo čak i ako krene po zlu" pa neće postojati osjećaj
dugotrajne vojne blokade. No prema njegovoj ocjeni, razina
globalnog suprotstavljanja ratu otežat će Bushove napore da skoro
krene u rat.
Drugi analitičari upozoravaju pak na problem: što nakon moguće
intervencije? "Intelektualni kapital i sposobnost izrade oružja za
masovno uništenje ostat će i dalje", ističe Andrew Cordesman, iz
Centra za strateške i međunarodne studije, čije mišljenje prenosi
Associated Press. On upozorava da će napori na uspješnom
razoružanju u vremenu poslije Sadama biti kratkog vijeka. "Ne
možete razoružati sofisticiranu zemlju", smatra Cordesman.
Uz pitanje troškova mogućeg rata, koji će prema predviđanjima biti
ogromni, postavlja se i pitanje tranzicijske, post-sadamovske
vlade i njezine privrženosti zapadu. Prema dosadašnjim naznakama
službene američke politike, ostanak Amerikanaca u Iraku bio bi
kratkotrajan, usmjeren na "oslobođenje" Iraka i uklanjanje
terorističke infrastrukture. Na svoje mjesto u vladi nakon moguće
američke vojne operacije svrgavanja Sadama računa i iračka oporba
koja se počela okupljati u sjevernoj kurdskoj enklavi na sastanku
na kojemu bi u srijedu i četvrtak trebala postići zajedničko
stajalište o Iraku poslije Sadama.
(Hina) br sd