LONDON, 18. veljače (Hina/AFP) - British Museum, koji od 1753. godine okuplja vrhunske primjerke svjetske umjetničke baštine, a ove godine slavi 250. obljetnicu postojanja, nastoji se vratiti svojim "svjetskim" korijenima.
LONDON, 18. veljače (Hina/AFP) - British Museum, koji od 1753.
godine okuplja vrhunske primjerke svjetske umjetničke baštine, a
ove godine slavi 250. obljetnicu postojanja, nastoji se vratiti
svojim "svjetskim" korijenima. #L#
"Pokušavamo British Museum vratiti na koncepciju koju je imao u
svojim počecima, kao univerzalni muzej koji je obuhvaćao sve
svjetske kulture i civilizacije, bez posebnog naglaska na, recimo,
antičkom Rimu ili Egiptu", izjavio je Andrew Burnett, glavni kustos
muzeja.
Utemeljen u vrijeme prosvjetiteljstva zahvaljujući ostavštini
liječnika i kolekcionara Sir Hansa Sloanea, preminulog u lipnju
1753., londonski muzej predstavlja vrata u kulturnu baštinu
čovječanstva.
U toj golemoj Ali-babinoj pećini prepunoj raznovrsnih predmeta iz
cijelog svijeta, od pretpovijesti do danas, nalaze se dragulji kao
što je Rozetska ploča (koja je egiptologu Jean-Fran?oisu
Champollionu omogućila da postavi osnove za dešifriranje
hijeroglifa) ili friz s atenskog Partenona (odnesen početkom 19.
stoljeća, koji Grčka želi vratiti).
Kolekcija je rasla zahvaljujući donacijama i akvizicijama, a danas
broji gotovo 7 milijuna predmeta, od čega je oko 100.000 u stalnom
postavu muzeja.
Andrew Burnett zamišlja muzej koji bi "obuhvatio sve kulture" i
podsjeća da je ideja o predstavljanju svih kultura i civilizacija
javnosti jedna od temeljnih postavki prosvjetiteljstva.
"To je povratak vrijednostima 18. stoljeća, dobu
prosvjetiteljstva, osim što dva stoljeća kasnije, naravno, ne
smatramo da su neke kulture vrijednije od drugih", pojašnjava on.
Biti univerzalan danas ne podrazumijeva sveobuhvatnost. Radi se o
tome, smatra Burnett, da se istaknu "suprotnosti i veze između
različitih kultura".
250. obljetnica British Museuma bit će obilježena tijekom cijele
2003. nizom izložbi i događanja koja će posjetitelje uključiti u
promišljanje muzeja, njegove povijesti i važnosti.
Vrhunac svečanosti bit će u studenome otvaranje za javnost stare
Kraljevske biblioteke, dragulja neoklasičke arhitekture, koja
zauzima cijelo krilo muzeja. Ona će postati središnja sala, u kojoj
će biti izloženi predmeti dosad skriveni od očiju javnosti, a
većina potječe iz prvih kolekcija muzeja.
Trenutno počivaju u depoima, gdje natrpani na visokim željeznim
policama, na običnom svilenom papiru, leže kineski porculan i
srednjovjekovni reljefi. Njihovo predstavljanje kroz stalnu
izložbu pod naslovom "Doba prosvjetiteljstva: otkrivanje svijeta u
18. stoljeću" bit će "najbolji mogući uvod u muzej", smatraju
organizatori.
(Hina) pgo bnš