PARIZ, 18. veljače (Hina/AFP) - Afrika, koja broji 53 zemlje, kontinent je izložen brojnim oružanim sukobima u kojima sudjeluje dvadesetak afričkih zemlja: RATOVI IZMEĐU DRŽAVA: DEMOKRATSKA REPUBLIKA KONGO U Demokratskoj republici
Kongo bijesni rat koji je počeo u kolovozu 1998. godine pobunom Tutsija. Taj je rat zatim prerastao u regionalni sukob. U tom sukobu sukobljavaju se vladine snage, koje imaju potporu Angole, Namibije i Zimbabvea, i pobunjeničke frakcije koje podupiru Ruanda i Uganda. Strane vojske službeno su se povukle iz zemlje krajem 2002. godine. Mirovni sporazum je potpisan, ali time nije okončan rat u kojem je prema nekim procijenama poginulo 2,5 milijuna ljudi. Mirovni sporazum zasada nije ratificiran. GRAĐANSKI RATOVI I POBUNE: OBALA BJELOKOSTI Obala bjelokosti, u kojoj od prosinca 1999. bijesni političko nasilje, etno-vjerski sukobi i pokušaji državnih udara, od rujna 2002. godine zapala je u tešku političko-vojnu krizu nakon ustanka vojnih pobunjenika. Zemlja je podijelejna na dva dijela. Protu-francuske demonstracije potresle su Abidjan, nakon što je
PARIZ, 18. veljače (Hina/AFP) - Afrika, koja broji 53 zemlje,
kontinent je izložen brojnim oružanim sukobima u kojima sudjeluje
dvadesetak afričkih zemlja:
RATOVI IZMEĐU DRŽAVA:
DEMOKRATSKA REPUBLIKA KONGO
U Demokratskoj republici Kongo bijesni rat koji je počeo u kolovozu
1998. godine pobunom Tutsija. Taj je rat zatim prerastao u
regionalni sukob. U tom sukobu sukobljavaju se vladine snage, koje
imaju potporu Angole, Namibije i Zimbabvea, i pobunjeničke
frakcije koje podupiru Ruanda i Uganda. Strane vojske službeno su
se povukle iz zemlje krajem 2002. godine. Mirovni sporazum je
potpisan, ali time nije okončan rat u kojem je prema nekim
procijenama poginulo 2,5 milijuna ljudi. Mirovni sporazum zasada
nije ratificiran.
GRAĐANSKI RATOVI I POBUNE:
OBALA BJELOKOSTI
Obala bjelokosti, u kojoj od prosinca 1999. bijesni političko
nasilje, etno-vjerski sukobi i pokušaji državnih udara, od rujna
2002. godine zapala je u tešku političko-vojnu krizu nakon ustanka
vojnih pobunjenika. Zemlja je podijelejna na dva dijela. Protu-
francuske demonstracije potresle su Abidjan, nakon što je
objavljeno da će pobunjenici ući u vladu nacionalnog pomirenja kao
što je to predviđeno sporazumom potpisanim u blizini Pariza 24.
siječnja.
BURUNDI
U građanskome ratu koji traje od 1993. godine sukobljavaju se
vojska, kojom dominira manjina Tutsija, i pokret pobunjenih Hutua.
U sukobu je poginulo oko 300.000 osoba uglavnom civila. U prosincu
2002. godine potpisan je sporazum o prekidu vatre, ali od početka
godine ponovno izbijaju sukobi, zbog čega veliki broj civila
napušta svoje domove.
ANGOLA
Vojska Angole, koja je u travnju 2002. godine potpisala mirovni
sporazum kojim je okončan 27-ogodišnji građanski rat s bivšom
pobunjeničkom Nacionalnom unijom za potpunu neovisnost Angole
(UNITA), već više mjeseci vodi ofenzivu u pokrajini Cabinda, čiji
je cilj neutralizirati naoružane frakcije.
SUDAN
Građanski rat u kojem se od 1983. sukobljavaju vlada, koja
predstavlja sjever zemlje s većinskim arapsko-muslimanskim
stanovništvom, i pobunjenici na jugu, gdje živi većinsko kršćansko
i animističko stanovništvo. U tom je ratu dosada živote izgubilo
više od milijun i pol ljudi. Mirovni pregovori vode se u Keniji
između predstavnika vlade i pobunjenika Narodne vojske za
oslobođenje Sudana.
SOMALIJA
Somalija, koja nema središnju vladu od 1991. godine, podijeljena je
na više sektora pod kontrolom suparničkih ratnih vođa. Glavne
frakcije ne priznaju autoritet tranzicijskih institucija
osnovanih 2000. godine. Sporazum o prekidu vatre je sklopljen, ali
borbe su ponovno izbile u više područja zemlje.
ALŽIR
U nasilju poveznim s islamističkim naoružanim skupinama poginulo
je od 1992. godine više od 100.000 osoba, prema službenim brojkama,
a više od 150.000 prema oporbi i tisku.
KONGO
Kongo-Brazzaville poprište je sukoba i oružanog nasilje za koje
vlada okrivljuje tzv. "ninje".
UGANDA
Uganda je suočena s pobunom Vojske otpora koji od 1988. godine
pokušava svrgnuti režim na vlasti. U ratu, koji je obilježen
otmicama djece od strane pobunjenika, poginulo je nekoliko
desetaka tisuća ljudi.
LIBERIJA
Vladine snage bore se od 1999. godine protiv pobunjenih Ujedinjenih
Liberijaca za pomirbu i demokraciju. Liberija optužuje Gvineju da
pomaže pobunjenike, što Conakry opovrgava, optužujući Monroviju da
želi destabilizirati Gvineju.
ČAD
Pokret za demokraciju i pravdu u Čadu koji je početkom 2002. godine
potpisao mirovni sporazum s vlastima nakon trogodišnjih sukoba u
masivu Tibesti, na krajnjem sjeveru zemlje, ponovno je započeo s
nasiljem.
SENEGAL
Regija Casamance od 1982. godine poprište je pobune.
SREDNJOAFRIČKA REPUBLIKA
Zemlju su u dvije godine potresla dva pokušaja državnih udara, u
svibnju 2001. i u listopadu 2002. godine. Pobunjenici generala
Francoisa Boizizea, koji je pokušao izvesti drugi državni udar,
okupiraju od tada jedan dio teritorija.
OSTALI SUKOBI:
ZAPADNA SAHARA
Maroko i Polisario vode od 1975. godine borbu za suverenitet nad
ovom bivšom španjolskom kolonijom. Prekid vatre sklopljen je 1991.
godine pod pokroviteljstvom UN-a, koji pokušava od tada pronaći
političko rješenje krize.
NIGERIJA
Otkako je 2000. godine uspostavljen islamski zakon u 12 država na
sjeveru zemlje izbili su sukobi između muslimanskih i kršćanskih
zajednica. U studenome prošle godine novo je nasilje izbilo na
sjeveru zemlje. Od uspostave civilnog režima 1999. godine ubijeno
je oko 10.000 osoba u etničkom, vjerskom i političkom nasilju.
(Hina) nab rb