RU IZVESTIJA 17. II. 2003. BRUXELLES-EU

RUSIJA IZVESTIJA 17. II. 2003. Raskol Europe Europska Unija se našla u najozbiljnijoj krizi u svojoj povijesti, piše Maksim Jusin U ponedjeljak je u Bruxellesu počela dvodnevna izvanredna sjednica Europske Unije sa samo jednom točkom dnevnog reda - kako prevladati neviđenu krizu u povijesti Saveza, koja je raskolila 'jedinstvenu Europu' na pobornike i protivnike Iraka. EU, koji ima teoretski jedinstvenu vanjsku politiku, danas nema ni sjene jedinstva. Dvije su koalicije, 'proamerička' i protuamerička', a postoji i dosjetka američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda o 'staroj Europi'. A uzdanice te 'stare Europe' su Francuska i Njemačka, dok je na drugoj strani Velika Britanija, kao najneupitniji saveznik SAD-a u Europskoj Uniji. Uz nju su Italija i Španjolska, jer su im na čelu desne vlade, koje naginju Americi. Što se tiče 'lijeve' oporbe - kako u Rimu, tako i u Madridu - ona teži pacifizmu, kritizirajući vlast zbog 'militarističkog pristupa'. Tako, ako brojimo na bodove - onda je 3:2 za Busha. Ali to je premoć količinska, a ne kvalitativna. Po težini su Pariz i Berlin znatniji od svojih triju oponenata, jer je Njemačka - gospodarski motor kontinenta, a Francuska je stalna članica Vijeća sigurnosti kao nuklearna sila. One su u EU-u bile puno prije Španjolske i Italije, koje na europsku politiku utječu puno manje. Među drugim članicama Europske Unije najaktivnije se protiv rata u Iraku ističe Belgija - nije se uzalud ona ujedinila s Njemačkom i Francuskom blokirajući NATO-ovu odluku o dodjeli vojne pomoći Turskoj za slučaj ratnih djelovanja na njezinim južnim granicama. Među protuameričke se zemlje ubraja na neki način i Luksemburg. Među Bushovim saveznicima 'označeni' su Portugal i Danska, kao i novopečeni NATO-ovci, Poljska, Češka i . Vođe tih zemalja potpisali su poznato pismo osmorice za podršku ratu u Iraku. Tako je trenutačni rezultat 5:5, uz preostalih pet suzdržanih: Grčka, Nizozemska, Švedska, Finska, Irska. Oni izbjegavaju očitovanja, ne svrstavajući se ni uz kakve klike, ali im je, po našim nalazima, svakako bliži pacifistički pristup, ali se ni svađati sa SAD-om ne usuđuju. Kako bilo da bilo, iračko je pitanje postalo trenutkom istine, raspuhavši mnoge iluzije. Sve članice Vilnuske skupine potpisali su kolektivno pismo u kojemu se solidariziraju s američkim stajalištem o Iraku. Litva, Letonija, Estonija, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Makedonija i Albanija jasno su dale shvatiti kamo će kad ranije ili kasnije budu prihvaćene u Europsku Uniju".