RAKALJ/PULA, 17. veljače (Hina) - Obilježavajući 40. obljetnicu smrti velikog istarskog pjesnika, znanstvenika i akademika Mije Mirkovića, odnosno Mate Balote, istarski župan Ivan Jakovčić danas se u Raklju nedaleko od Pule susreo s
ravnateljima 24 istarske osnovne škole te im uručio lektirne primjerke Balotina romana "Tijesna zemlja".
RAKALJ/PULA, 17. veljače (Hina) - Obilježavajući 40. obljetnicu
smrti velikog istarskog pjesnika, znanstvenika i akademika Mije
Mirkovića, odnosno Mate Balote, istarski župan Ivan Jakovčić danas
se u Raklju nedaleko od Pule susreo s ravnateljima 24 istarske
osnovne škole te im uručio lektirne primjerke Balotina romana
"Tijesna zemlja". #L#
Govoreći o Mirkovićevim vizijama razvoja Istre, župan Jakovčić je
rekao da su "Balotina zavičajnost, duboka ukorijenjenost i ljubav
prema zavičaju preteče modernog europskog regionalizma".
Istarski književnik Danijel Načinović istaknuo je da "iako se u
Balotino vrijeme činilo da sve što čini zavičajni identitet polako
nestaje, Istra je danas najjače središte dijalektalne književnosti
na ovim prostorima".
Sudionici skupa posjetili su zatim pjesnikov grob.
Večeras će se u Puli održati književna tribina o Miji Mirkoviću.
Mijo Mirković (pseudonim Mate Balota), ekonomist i književnik,
rodio se u Rakalju 1898., a umro je u Zagrebu 1963. Studirao je
filozofiju, ekonomiju i društvene znanosti u Berlinu i Frankfurtu,
gdje je doktorirao 1923. Od 1945. do smrti 1963. bio je redoviti
profesor Visoke ekonomsko-komercijalne škole, poslije Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu.
Objavio velik broj knjiga, znanstvenih rasprava i članaka iz
područja ekonomike, teorije unutarnje i vanjske trgovine i
hrvatske kulturne povijesti, a u nekim slučajevima riječ je o
pionirskim radovima u pojedinim znanstvenim disciplinama.
Bio je član JAZU-a, a intenzivno se još bavio novinarstvom i
književnošću.
Zbirka pjesama na čakavštini "Dragi kamen" (1938.) doživjela je
više izdanja. Napisao je roman "Tijesna zemlja" (1946.), kronike
"Stara pazinska gimnazija" (1950.) i "Puna je Pula" (1954.),
znanstvene monografije "Flacius" (1938.) i "Matija Vlačić Ilirik"
(1960.).
Poezija mu je vezana uz istarskog čovjeka i zemlju sa snažnim
socijalnim tonom. Proza mu je tradicionalna, a znanstveni radovi
odišu pozitivizmom, ali i mnogim osobnim interpretacijama.
(Hina) dspo sp