RFE 15. II. KUNA I HRVATSKI DUG

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 15. II. 2003. Nedodirljiva kuna: koliki je teret dug od 14 milijardi dolara? Prilog Milana Gavrovića. Zbog zaokupljenosti privatizacijskim skandalima i sukobima u vladajućoj koaliciji hrvatska javnost jedva da je registrirala podatak da je vanjski dug zemlje premašio 14 milijardi dolara. Koliki je teret dug od 14 milijardi dolara? Mnogo jasnije od ekonomskih formula na to odgovara usporedba s dužničkom krizom u koju je prije dvadeset godina zapala bivša Jugoslavija. Tada je na svakog od 23 milijuna stanovnika, otpadalo prosječno tisuću dolara duga. Danas je svaki od 4,5 milijuna hrvatskih građana dužan više od tri tisuće dolara. Pa ipak čini se da se taj dug mnogo lakše podnosi. Prije dvadeset godina, zbog velikih obveza za otplatu dugova, dolazilo je do nestašica struje, benzina, kave, deterdženta i druge robe koja je ovisila o uvozu. Danas je unatoč tri puta većem dugu Hrvatska preplavljena uvoznom robom, dok je lani samo automobila uvezeno za oko milijardu dolara. Kako je to moguće? Što je danas drukčije nego prije? Drukčije je stanje u svijetu i drukčije se ponašaju strani kreditori. Nekadašnju krizu nije izazvala visina duga, već to što Jugoslavija više nije dobivala nove zajmove, a morala je otplaćivati stare. Nasuprot tome, sada strani kreditori imaju za Hrvatsku otvorena i srca i blagajne. Zato se u posljednjih devet godina i mogla zadužiti za dodatnih 11 milijardi dolara. Time je plaćen uvoz koji je, iz godine u godinu, postajao sve veći od izvoza. Za sada strani financijeri još rado posuđuju svoj novac, pri čemu je njihov interes vidljiv čak i na ulicama i u izlozima. Velikim dijelom tih zajmova se omogućava uvoz robe iz njihovih zemalja, a istodobno se sjajno zarađuje i na kamatama. Hrvatske banke koje su, treba li to reći, u stranom vlasništvu, ostvaruju čak preko 20 posto profita. Sve međutim mora imati kraj. U ovom slučaju to je trenutak u kome će stranci zaključiti da je igra postala previše rizična, odnosno da krava jede više sijena nego što daje mlijeka. Novi hrvatski ministar gospodarstva, nestranački dr. Ljubo Jurčić, kaže da će kreditori ocijeniti Hrvatsku kao rizičnu zemlju, čim njezin dug premaši 15 milijardi dolara. A do toga je još samo jedan korak. Tada će se novi zajmovi dobivati mnogo teže, a njihova će cijena biti znatno veća. Svjesna opasnosti Hrvatska vlada je u posljednjih godinu dana počela najavljivati mjere za poticanje izvoza. Ona je, kako se čini, spremna na sve osim na devalvaciju nerealno jake kune kojom čuva stabilnost cijena i iza koje stoje jaki interesi. Tečaj je međutim jedini ekonomski, a to znači i učinkovit instrument za povećanje izvoza. Ako ne uspijemo povećati izvoz, kaže dr. Jurčić, neće se moći održati ni tečaj. (RFE)