ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Završnog dana Prvog kongresa Roma u Republici Hrvatskoj izaslanici te nacionalne manjine prihvatili su prijedloge za rješavanje problema koji najviše pogađaju Rome u Hrvatskoj, a izabrali su i svoje
predstavnike za suradnju s tijelima Hrvatskog sabora, Vladom i ministarstvima.
ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Završnog dana Prvog kongresa Roma u
Republici Hrvatskoj izaslanici te nacionalne manjine prihvatili su
prijedloge za rješavanje problema koji najviše pogađaju Rome u
Hrvatskoj, a izabrali su i svoje predstavnike za suradnju s
tijelima Hrvatskog sabora, Vladom i ministarstvima.#L#
U dvodnevnom radu Kongresa sudjelovalo je dvjestotinjak
predstavnika romskih udruga iz Hrvatske.
Kao najvažnije probleme romske zajednice u Hrvatskoj Kongres je
istaknuo poteškoće pri dobivanju državljanstva, što za sobom vuče i
ostale probleme, poput nemogućnosti školovanja i zapošljavanja, te
ostvarivanja prava na socijalnu skrb i odgovarajuću zdravstvenu
zaštitu.
Kako bi se riješio problem državljanstva, romske udruge predlažu
osnutak radne skupine koja bi popisala sve Rome koji imaju uvjete za
državljanstvo, a još ga nisu dobili. Ta bi se radna skupina najmanje
dva puta na godinu trebala sastajati s predstavnicima MUP-a.
Zauzimala bi se i za povratak Roma koji su iz Hrvatske otišli
početkom Domovinskog rata, to jest da se i na njih primijene odredbe
Zakona o povratku.
Kad je riječ o školovanju, Romi traže financiranje predškolskog i
osnovnoškolskog obrazovanja iz proračuna države i jedinica
lokalnih vlasti, te uvođenje fakultativne nastave romske povijesti
i kulture za svoje sunarodnjake.
Za djecu koja pohađaju osnovnu školu, bez obzira na njihovu životnu
dob, traže da se osiguraju dječji doplatci, a u zdravstvu žele da se
poboljšaju preventivni i edukacijski programi.
Romske udruge od hrvatske Vlade, kojoj će poslati i zaključke s
Kongresa, traže da se poboljšaju stambeni uvjeti u romskim
naseljima i ostalim mjestima, zatim bolju komunikaciju s vlastima,
veća ulaganja u romske kulturne i medijske projekte, te bolju
zastupljenost u javnim glasilima.
Kao predstavnik za suradnju s Vladinim uredom za nacionalne manjine
i savjetom za nacionalne manjine, koji bi se uskoro trebao
osnovati, na Kongresu je imenovan Alija Mešić.
Osnutak savjeta za nacionalne manjine predviđen je novim Ustavnim
zakonom o pravima nacionalnih manjina, a među ostalim,
raspoređivat će novac iz proračuna namijenjen manjinama.
Stevo Gjurgjević Kum imenovan je za predstavnika za suradnju sa
saborskim Pododborom za nacionalne manjine, a sa saborskim Odborom
za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uime romskih udruga
surađivat će Bajro Bajrić.
(Hina) am sp