ZAGREB, 15. veljače (Hina) - ZAGREB - Najnovije izdanje hrvatskih državnih obveznica namijenjenih europskom tržištu kapitala, vrijedno 500 milijuna eura, izazvalo je ogroman interes investitora, tako da je ukupan iznos ponuda
investitora bio oko četiri puta veći od same emisije, odnosno oko dvije milijarde eura. Izjavio je to sinoć potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, nakon povratka iz Londona, gdje je nakon petodnevnog predstavljanja novog izdanje euroobveznica zaključena knjiga ponuda. Iznimno visok interes investitora razlog je i do sada najpovoljnije cijene izdanja hrvatskih euroobveznica, budući da je postignuta godišnja kamatna stopa manja od 5 posto (4,625 posto), kazao je Linić. Najveći dio emisije upisali su investicijske banke i mirovinski fondovi, i to najviše iz Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske, po prvi put i iz Grčke. Također, po prvi su put dio emisije upisali i investitori koji isključivo ulažu u obveznice zemalja Europske unije, rekao je Linić. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak izvijestio je da će najveći dio iznosa ovog izdanja euroobveznica bit utrošen za refinanciranje starih dugovanja, dok će oko 150 milijuna eura biti utrošeno na financiranje izgradnje autocesta. "Uzme li se u obzir da je godišnja kamatna stopa postignuta za izdanje obveznica iz
ZAGREB, 15. veljače (Hina) -
ZAGREB - Najnovije izdanje hrvatskih državnih obveznica
namijenjenih europskom tržištu kapitala, vrijedno 500 milijuna
eura, izazvalo je ogroman interes investitora, tako da je ukupan
iznos ponuda investitora bio oko četiri puta veći od same emisije,
odnosno oko dvije milijarde eura. Izjavio je to sinoć
potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, nakon povratka iz
Londona, gdje je nakon petodnevnog predstavljanja novog izdanje
euroobveznica zaključena knjiga ponuda. Iznimno visok interes
investitora razlog je i do sada najpovoljnije cijene izdanja
hrvatskih euroobveznica, budući da je postignuta godišnja kamatna
stopa manja od 5 posto (4,625 posto), kazao je Linić. Najveći dio
emisije upisali su investicijske banke i mirovinski fondovi, i to
najviše iz Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske, po prvi put i iz
Grčke. Također, po prvi su put dio emisije upisali i investitori
koji isključivo ulažu u obveznice zemalja Europske unije, rekao je
Linić. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak izvijestio je da
će najveći dio iznosa ovog izdanja euroobveznica bit utrošen za
refinanciranje starih dugovanja, dok će oko 150 milijuna eura biti
utrošeno na financiranje izgradnje autocesta. "Uzme li se u obzir
da je godišnja kamatna stopa postignuta za izdanje obveznica iz
godine 2000. iznosila sedam posto, izuzetno povoljnom cijenom ovog
izdanja Hrvatska će praktički uštedjeti oko 60 milijuna eura pri
njihovoj otplati", rekao je Kuštrak.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Goran Granić sazvao je jučer prvi
sastanak Povjerenstva za podizanje stupnja sigurnosti novčarskih
institucija, a sukladno zaključku sa sjednice Vlade, u četvrtak. Na
njemu su bili predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova,
Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne
samouprave, Protuobavještajne agencije, Hrvatske narodne banke
(HNB) i FINA-e. Zadaća je Povjerenstva izraditi koncept, odnosno
standarde opremanja ili čuvanja institucija koje posluju gotovim
novcem kako bi se podigao stupanj sigurnosti. Predloženo je da se
osnova za definiranje standarda sigurnosti novčarskih institucija
potraži u postojećim propisima kako bi se u što skorije vrijeme
izradio pravni akt koji bi regulirao sigurnosne standarde.
Sljedeći sastanak Povjerenstva predviđen je u roku od deset dana do
kada će biti pripremljene inicijative i prijedlozi za realizaciju
podizanja stupnja sigurnosti u novčarskim institucijama.
RIJEKA - Peticiju protiv rata Iraku potpisalo je u Rijeci, Splitu i
Puli oko 7000 osoba, izvijestio je jučer Aljoša Babić, predsjednik
Stranke nove alternative (SNA) koja je organizirala potpisivanje
peticije. Po njegovim riječima, dio potpisa još treba pristići.
Nakon što svi budu prikupljeni, dostavit će ih predsjedniku
Stjepanu Mesiću, Ministarstvu vanjskih poslova i Veleposlanstvu
SAD-a. Aljoša Babić istaknuo je da se potpisivanjem peticije
željelo upozoriti da rat nije rješenje. "Smatram da je većina
građana protiv rata u Iraku te da ga Hrvatska ne smije podržati",
dodao je. Inače, hrvatski mirovni aktivisti najavili su da će danas
prosvjedovati u nekoliko hrvatskih gradova, pridružujući se
prosvjedima što će se danas održati u 350 gradova svijeta.
ZAGREB - Kulturno-glazbeni projekt "Hrvatska priča", koji diljem
svijeta predstavlja hrvatsku kulturnu baštinu, izveden je sinoć u
zagrebačkoj katedrali. S repertoarom duhovne glazbe nastupili su
Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije (HRT) pod ravnanjem
Siniše Leopolda, operni solisti Lidija Horvat Dunjko, Hrid Matić i
Miroslav Živković te klape "Cesarica", "Nostalgija" i "Grdelin".
Sinoćnji koncert bio je tradicionalni koncert zahvale zaštitniku
"Hrvatske priče", zagrebačkom nadbiskupu, blaženome Alojziju
Stepincu. Također biskup Josip Mrzljak predvodio je misno slavlje i
molitvu za sve sudionike koncerta i za iseljenu Hrvatsku. Projekt
"Hrvatska priča" uz hrvatsku kulturnu baštinu promovira hrvatski
turizam i gospodarstvo, a do sada je predstavljena u Pečuhu, Beču,
Parizu, Sarajevu, Subotici, Mostaru, Južnoj Americi. Nositelj
projekta je Hrvatska matica iseljenika, u suradnji s HRT-om,
Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom turističkom zajednicom
i Uredom za kulturu Grada Zagreba.
ZAGREB - Novi, sedmi, broj Europskoga glasnika (Le Messager
europeen), časopisa Društva hrvatskih književnika, predstavljen
je sinoć u Muzeju Mimari u nazočnosti uglednoga francuskog
intelektualca Alaina Finkielkrauta, direktora francuskoga
izdanja toga časopisa koji u Parizu više ne izlazi. Na 980 stranica
novoga broja "Europskoga glasnika" prvi put se nalazi i tema koja se
bavi pseudoreligioznom sviješću našega vremena, naglasio je glavni
urednik "Europskog glasnika" Dražen Katunarić. Riječ je o
'dossieru' "New age (Novo doba) - novi totalitarizam?", odnosno o
fenomenu nove sinkretičke religioznosti koji prožeo sva područja
života. Katunarić je najavio je da će od sljedećega broja "Europski
glasnik" imati novoga nakladnika - Društvo hrvatskih pisaca.
KOPRIVNICA - U Koprivničko-križevačkoj županiji devet je osoba
zaraženo trihinelozom od čega je pet pacijenata s odmaklim
simptomima već hospitalizirano u koprivničkoj Općoj bolnici, a
očekuju se dolazak i ostalih četvero oboljelih, izvijestio je jučer
u Koprivnici županijski Stožer za zdravstvo. Riječ je o radnicima
jednog privatnoga poduzeća iz Velikog Potočeca kraj Križevaca.
Prva je bolesnica primljena jučer u bolnicu s teškim simptomima
trihineloze i upalom srčanog mišića te je u životnoj opasnosti,
rekla je voditeljica Odjela za zarazne bolesti koprivničke bolnice
dr. Ljiljana Mišić-Majerus. Križevački epidemiolog dr. Darko
Radiček rekao je kako su se radnici vjerojatno zarazili domaćim
suhomesnatim proizvodima koje su donosili od kuće, ali još ne zna o
čemu je riječ. Epidemiolozi upozoravaju kako nema mjesta panici jer
oboljeli tvrde da nisu kupovali te proizvode. Među njihovim
članovima obitelji zasad nema zaraženih, ali liječnici kažu kako
treba pričekati nalaze krvi. Predstojnik Veterinarskog zavoda u
Križevcima Darko Majnarić izvijestio je da je do sada analizirana
polovica uzoraka mesa iz tih kućanstava, ali ni jedan nije bio
zaražen trihinelozom.
ZAGREB - Tradicionalni 38. znanstveni skup hrvatskih agronoma s
međunarodnim sudjelovanjem održat će se u Opatiji od 19. do 21.
veljače pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora
Zlatka Tomčića. Na skupu će se javnosti predstaviti rezultati
znanstvenoga rada hrvatskih i inozemnih poljoprivrednih
stručnjaka te će biti iznesena najnovija znanstvena dostignuća u
oplemenjivanju bilja, selekciji, ekologiji, uzgoju domaćih
životinja, informatizaciji poljoprivrede, tehnološkim procesima
i gospodarskim aspektima poljoprivredne proizvodnje. Posebna će se
pozornost dati reformi poljoprivredne politike i nacionalnom
programu za poljoprivredu i seoska područja. Predavači iz
Njemačke, Irske i Slovenije govorit će o iskustvima u razvoju
poljoprivredne proizvodnje u svojim zemljama, a iznijet će i svoje
koncepcije poljoprivrede budućnosti. Skup su organizirali
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni
fakultet osječkoga Sveučilišta i ministarstva poljoprivrede i
šumarstva te znanosti i tehnologije u suradnji s poljoprivrednim
institutima.
(Hina) sp sp