FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: HRVATSKA U 4,30 SATI

ZAGREB, 15. veljače (Hina) - ZAGREB - Najnovije izdanje hrvatskih državnih obveznica namijenjenih europskom tržištu kapitala, vrijedno 500 milijuna eura, izazvalo je ogroman interes investitora, tako da je ukupan iznos ponuda investitora bio oko četiri puta veći od same emisije, odnosno oko dvije milijarde eura. Izjavio je to sinoć potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, nakon povratka iz Londona, gdje je nakon petodnevnog predstavljanja novog izdanje euroobveznica zaključena knjiga ponuda. Iznimno visok interes investitora razlog je i do sada najpovoljnije cijene izdanja hrvatskih euroobveznica, budući da je postignuta godišnja kamatna stopa manja od 5 posto (4,625 posto), kazao je Linić. Najveći dio emisije upisali su investicijske banke i mirovinski fondovi, i to najviše iz Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske, po prvi put i iz Grčke. Također, po prvi su put dio emisije upisali i investitori koji isključivo ulažu u obveznice zemalja Europske unije, rekao je Linić. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak izvijestio je da će najveći dio iznosa ovog izdanja euroobveznica bit utrošen za refinanciranje starih dugovanja, dok će oko 150 milijuna eura biti utrošeno na financiranje izgradnje autocesta. "Uzme li se u obzir da je godišnja kamatna stopa postignuta za izdanje obveznica iz
ZAGREB, 15. veljače (Hina) - ZAGREB - Najnovije izdanje hrvatskih državnih obveznica namijenjenih europskom tržištu kapitala, vrijedno 500 milijuna eura, izazvalo je ogroman interes investitora, tako da je ukupan iznos ponuda investitora bio oko četiri puta veći od same emisije, odnosno oko dvije milijarde eura. Izjavio je to sinoć potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, nakon povratka iz Londona, gdje je nakon petodnevnog predstavljanja novog izdanje euroobveznica zaključena knjiga ponuda. Iznimno visok interes investitora razlog je i do sada najpovoljnije cijene izdanja hrvatskih euroobveznica, budući da je postignuta godišnja kamatna stopa manja od 5 posto (4,625 posto), kazao je Linić. Najveći dio emisije upisali su investicijske banke i mirovinski fondovi, i to najviše iz Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske, po prvi put i iz Grčke. Također, po prvi su put dio emisije upisali i investitori koji isključivo ulažu u obveznice zemalja Europske unije, rekao je Linić. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak izvijestio je da će najveći dio iznosa ovog izdanja euroobveznica bit utrošen za refinanciranje starih dugovanja, dok će oko 150 milijuna eura biti utrošeno na financiranje izgradnje autocesta. "Uzme li se u obzir da je godišnja kamatna stopa postignuta za izdanje obveznica iz godine 2000. iznosila sedam posto, izuzetno povoljnom cijenom ovog izdanja Hrvatska će praktički uštedjeti oko 60 milijuna eura pri njihovoj otplati", rekao je Kuštrak. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Goran Granić sazvao je jučer prvi sastanak Povjerenstva za podizanje stupnja sigurnosti novčarskih institucija, a sukladno zaključku sa sjednice Vlade, u četvrtak. Na njemu su bili predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Protuobavještajne agencije, Hrvatske narodne banke (HNB) i FINA-e. Zadaća je Povjerenstva izraditi koncept, odnosno standarde opremanja ili čuvanja institucija koje posluju gotovim novcem kako bi se podigao stupanj sigurnosti. Predloženo je da se osnova za definiranje standarda sigurnosti novčarskih institucija potraži u postojećim propisima kako bi se u što skorije vrijeme izradio pravni akt koji bi regulirao sigurnosne standarde. Sljedeći sastanak Povjerenstva predviđen je u roku od deset dana do kada će biti pripremljene inicijative i prijedlozi za realizaciju podizanja stupnja sigurnosti u novčarskim institucijama. RIJEKA - Peticiju protiv rata Iraku potpisalo je u Rijeci, Splitu i Puli oko 7000 osoba, izvijestio je jučer Aljoša Babić, predsjednik Stranke nove alternative (SNA) koja je organizirala potpisivanje peticije. Po njegovim riječima, dio potpisa još treba pristići. Nakon što svi budu prikupljeni, dostavit će ih predsjedniku Stjepanu Mesiću, Ministarstvu vanjskih poslova i Veleposlanstvu SAD-a. Aljoša Babić istaknuo je da se potpisivanjem peticije željelo upozoriti da rat nije rješenje. "Smatram da je većina građana protiv rata u Iraku te da ga Hrvatska ne smije podržati", dodao je. Inače, hrvatski mirovni aktivisti najavili su da će danas prosvjedovati u nekoliko hrvatskih gradova, pridružujući se prosvjedima što će se danas održati u 350 gradova svijeta. ZAGREB - Kulturno-glazbeni projekt "Hrvatska priča", koji diljem svijeta predstavlja hrvatsku kulturnu baštinu, izveden je sinoć u zagrebačkoj katedrali. S repertoarom duhovne glazbe nastupili su Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije (HRT) pod ravnanjem Siniše Leopolda, operni solisti Lidija Horvat Dunjko, Hrid Matić i Miroslav Živković te klape "Cesarica", "Nostalgija" i "Grdelin". Sinoćnji koncert bio je tradicionalni koncert zahvale zaštitniku "Hrvatske priče", zagrebačkom nadbiskupu, blaženome Alojziju Stepincu. Također biskup Josip Mrzljak predvodio je misno slavlje i molitvu za sve sudionike koncerta i za iseljenu Hrvatsku. Projekt "Hrvatska priča" uz hrvatsku kulturnu baštinu promovira hrvatski turizam i gospodarstvo, a do sada je predstavljena u Pečuhu, Beču, Parizu, Sarajevu, Subotici, Mostaru, Južnoj Americi. Nositelj projekta je Hrvatska matica iseljenika, u suradnji s HRT-om, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom turističkom zajednicom i Uredom za kulturu Grada Zagreba. ZAGREB - Novi, sedmi, broj Europskoga glasnika (Le Messager europeen), časopisa Društva hrvatskih književnika, predstavljen je sinoć u Muzeju Mimari u nazočnosti uglednoga francuskog intelektualca Alaina Finkielkrauta, direktora francuskoga izdanja toga časopisa koji u Parizu više ne izlazi. Na 980 stranica novoga broja "Europskoga glasnika" prvi put se nalazi i tema koja se bavi pseudoreligioznom sviješću našega vremena, naglasio je glavni urednik "Europskog glasnika" Dražen Katunarić. Riječ je o 'dossieru' "New age (Novo doba) - novi totalitarizam?", odnosno o fenomenu nove sinkretičke religioznosti koji prožeo sva područja života. Katunarić je najavio je da će od sljedećega broja "Europski glasnik" imati novoga nakladnika - Društvo hrvatskih pisaca. KOPRIVNICA - U Koprivničko-križevačkoj županiji devet je osoba zaraženo trihinelozom od čega je pet pacijenata s odmaklim simptomima već hospitalizirano u koprivničkoj Općoj bolnici, a očekuju se dolazak i ostalih četvero oboljelih, izvijestio je jučer u Koprivnici županijski Stožer za zdravstvo. Riječ je o radnicima jednog privatnoga poduzeća iz Velikog Potočeca kraj Križevaca. Prva je bolesnica primljena jučer u bolnicu s teškim simptomima trihineloze i upalom srčanog mišića te je u životnoj opasnosti, rekla je voditeljica Odjela za zarazne bolesti koprivničke bolnice dr. Ljiljana Mišić-Majerus. Križevački epidemiolog dr. Darko Radiček rekao je kako su se radnici vjerojatno zarazili domaćim suhomesnatim proizvodima koje su donosili od kuće, ali još ne zna o čemu je riječ. Epidemiolozi upozoravaju kako nema mjesta panici jer oboljeli tvrde da nisu kupovali te proizvode. Među njihovim članovima obitelji zasad nema zaraženih, ali liječnici kažu kako treba pričekati nalaze krvi. Predstojnik Veterinarskog zavoda u Križevcima Darko Majnarić izvijestio je da je do sada analizirana polovica uzoraka mesa iz tih kućanstava, ali ni jedan nije bio zaražen trihinelozom. ZAGREB - Tradicionalni 38. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem održat će se u Opatiji od 19. do 21. veljače pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Zlatka Tomčića. Na skupu će se javnosti predstaviti rezultati znanstvenoga rada hrvatskih i inozemnih poljoprivrednih stručnjaka te će biti iznesena najnovija znanstvena dostignuća u oplemenjivanju bilja, selekciji, ekologiji, uzgoju domaćih životinja, informatizaciji poljoprivrede, tehnološkim procesima i gospodarskim aspektima poljoprivredne proizvodnje. Posebna će se pozornost dati reformi poljoprivredne politike i nacionalnom programu za poljoprivredu i seoska područja. Predavači iz Njemačke, Irske i Slovenije govorit će o iskustvima u razvoju poljoprivredne proizvodnje u svojim zemljama, a iznijet će i svoje koncepcije poljoprivrede budućnosti. Skup su organizirali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet osječkoga Sveučilišta i ministarstva poljoprivrede i šumarstva te znanosti i tehnologije u suradnji s poljoprivrednim institutima. (Hina) sp sp

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙