NJ 13. II. FR: VLADE BALKANSKIH ZEMALJA PODUPIRU SAD

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 13. II. 2003. Balkanske zemlje nastoje se približiti NATO-u "Rumunjska je prenaglila već prošle godine. Vlada u Bukureštu prva je izišla u susret Sjedinjenim Državama ustupkom o izuzimanju američkih građana od mogućeg kaznenog gonjenja Međunarodnog kaznenog suda. Rumunjski predsjednik Ion Iliescu riskirao je ljutnju EU iako njegova zemlja teži ulasku u članstvo 2007. g. Već se tada perspektiva pristupa NATO-u činila važnijom a bukureštanske novine već su slavile tu balkansku zemlju kao 'vršak koplja' vojnog saveza. Rumunjska se i sada nalazi među deset zemalja istočne i jugoistočne Europe, koje su nakon izvješća američkog ministra vanjskih poslova Colina Powella u Vijeću sigurnosti UN od 6. veljače stale na stranu Washingtona zajedničkim priopćenjem o ratu protiv Iraka. U srijedu je rumunjski parlament prihvatio želju Amerikanaca da u vojnom udaru na Irak sudjeluje, između ostalog, i 278 profesionalnih rumunjskih vojnika. Bukurešt se nada da će se - poput većine ostalih balkanskih država - očitovanjem te odluke profilirati u ulozi pouzdanog partnera SAD i osigurati pozitivan ishod glasanja o priželjkivanom rumunjskom članstvu u NATO-u. U balkanskoj su regiji Sjedinjene Države nakon iskustava Hladnog rata i balkanskih ratova stekle status svedominirajuće svjetske sile. Članstvo u NATO-u smatra se prvim važnim korakom na putu prema uključivanju u Zapad. Članstvo u EU manje je značajno. Tome valja dodati vanjskopolitičko višeglasje EU. Zato vlade zemalja u regiji rađe po običaju slijede moćne nego da se s pojedinim europskim protivnicima rata upute na neistražene nove teritorije. Bugarski parlament upravo je odobrio logističku potporu koju su zatražile Sjedinjene Države. Vlada u Sofiji odobrila je SAD i njihovim saveznicima pravo na prelet bugarskog teritorija i stavlja na raspolaganje uporište ratnog zrakoplovstva Sarafovo, gdje bi trebalo biti stacionirano do 18 američkih vojnih zrakoplova te osoblje na tlu i oprema. Sofija šalje i dvije vojne postrojbe u zemlje koje graniče s Irakom - sve to čini iako većina stanovništva odbija rat. Hrvatska se smatra bliskim prijateljem Washingtona otkada su Sjedinjene Države za vrijeme rata početkom 90-ih godina pružile toj zemlji opsežnu vojnu pomoć. Sasvim suprotno Račanovoj vladi, većina Hrvata glasuje protiv rata u Iraku. I većina Makedonaca suprotstavlja se prijetećem ratu ali Skopje je SAD već ponudilo vojnu pomoć. Pritom valja napomenuti da je sama Makedonija već godinama upućena na pomoć NATO-vih postrojbi. Sjedinjene Države nisu ni zatražile pomoć od vodstva u Beogradu budući da su tamo još uvijek previše svježe uspomene na NATO-ve napade od prije četiri godine", napominje novinar na kraju izvješća.