US-TU-IQ-krize-Vlada-Politika VOA 12. II. o širenju protuamerikanizma GLAS AMERIKE - VOA12. II. 2003.Pridonose li američki filmovi i televizijske serije protuamerikanizmu u inozemstvu? Prilog Stephanie Ho.Američki mediji puni su
priloga o sve većem protuameričkom raspoloženju u mnogim zemljama. Dva nedavna istraživanja potvrđuju ovaj trend, što bi moglo predstavljati problem za ljude koji kreiraju američku vanjsku politiku. Istraživački centar Pew je ustanovio da veći dio svijeta ima, općenito uzevši, negativno mišljenje o politici vlade Sjedinjenih Država. Međutim ta slika postaje puno pozitivnija kad se razmotri što stranci misle o američkoj kulturi i ljudima. Nicole Speulda iz centra Pew objasnila je rezultate na ovaj način: stranci o američkoj politici misle negativno, ali ne i o samom narodu, Amerikancima.Centar Pew svoje nalaze temelji na anketi trideset i osam tisuća ljudi iz četrdeset i četiri zemlje. Ispitivanje o stajalištima prema Americi samo je dio jednog većeg istraživanja kojem je cilj ustanoviti zašto ljudi širom svijeta misle na način na koji misle, što imaju zajedničko i koje različitosti postoje među ljudima iz različitih zemalja.
GLAS AMERIKE - VOA
12. II. 2003.
Pridonose li američki filmovi i televizijske serije
protuamerikanizmu u inozemstvu? Prilog Stephanie Ho.
Američki mediji puni su priloga o sve većem protuameričkom
raspoloženju u mnogim zemljama. Dva nedavna istraživanja potvrđuju
ovaj trend, što bi moglo predstavljati problem za ljude koji
kreiraju američku vanjsku politiku.
Istraživački centar Pew je ustanovio da veći dio svijeta ima,
općenito uzevši, negativno mišljenje o politici vlade Sjedinjenih
Država. Međutim ta slika postaje puno pozitivnija kad se razmotri
što stranci misle o američkoj kulturi i ljudima. Nicole Speulda iz
centra Pew objasnila je rezultate na ovaj način: stranci o
američkoj politici misle negativno, ali ne i o samom narodu,
Amerikancima.
Centar Pew svoje nalaze temelji na anketi trideset i osam tisuća
ljudi iz četrdeset i četiri zemlje. Ispitivanje o stajalištima
prema Americi samo je dio jednog većeg istraživanja kojem je cilj
ustanoviti zašto ljudi širom svijeta misle na način na koji misle,
što imaju zajedničko i koje različitosti postoje među ljudima iz
različitih zemalja.
Nicole Speulda, direktorica ovog projekta, kaže kako je većina
ispitanika izrazila negativne stavove o globalnom širenju američke
kulture. Po njoj, ne čudi što ljudi stariji od pedeset godina imaju
manje afiniteta prema američkim filmovima, televiziji i glazbi u
usporedbi s osobama mlađe dobi, između osamnaest i dvadeset devet
godina:
= Mladi puno češće govore da vole američke filmove i televiziju, a
rjeđe o tome da nije dobro što se tim putem šire američke ideje.
Istraživanje Sveučilišta Boston, provedeno prošle godine također
je pokušalo procjeniti stajališta prema Americi kod još mlađih
ispitanika od onih obuhvaćenih u studiji Centra Pew. U njega su
uključeni stajališta više od tisuću i tristo gimnazijalaca s
Tajvana i jedanaest drugih zemlja, među kojima su Kina, Pakistan i
Saudijska Arabija.
Ustanovljeno je da teenageri u tim zemljama imaju uglavnom
negativno stajalište o Americi i promatraju Amerikance kao
materijaliste, nemoralne, nasilne i sklone dominaciji nad
drugima.
Jedan od autora te studije je profesor Melvin DeFleur. On krivi
američke medije što mladima u inozemstvu predstavljaju iskrivljenu
sliku Amerike.
= Ono na što teenageri nailaze, a da ni ne shvaćaju, jest slučajna
nesvjesna lekcija o tome kakvi smo mi Amerikanci. A promatra nas se
kao vrlo nasilne, promatra nas se kao ljude sklone kriminalu. Naše
se žene u uglavnom predstavljaju kao nemoralne u seksualnom
pogledu, jer ako pogledate neki film ili televizijski program
vidjet ćete mnogo ljudi u krevetu, vidjet ćete mnogo golih grudi.
Ima li stav ljudi u inozemstvu utjecaja na odnos njihovih vlada s
Washingtonom? Mogao bi imati, kaže nam Ann Florini iz Institucije
Brookings. No ona napominje kako se strane vlade u svojoj politici
prema Washingotnu obično ne rukovode time što njihovo stanovništvo
misli o popularnosti Amerikanaca i njihovoj kulturi:
= Ukoliko javnost neke zemlje osjeća krajnje neprijateljstvo prema
nečem što mi činimo to može ograničiti razinu kontakta ili suradnje
koje vlada te zemlje održava s nama. No ljudi u inozemstvu neće
pokušati mobilizirati svoje vlade samo na temelju nekog općeg
osjećaja koji se svodi na odgovor na pitanje jesmo li mi Amerikanci
uljudni i fini ili nismo.
Gospođa Florini ukazuje na primjer Turske gdje vlada mora
uspostaviti ravnotežu između snažnog protivljenja javnosti
američkoj politici prema Iraku i suradnji s Washingtonom.
= Osamdeset posto Turaka protivi se turskom sudjelovanju u ratu s
Irakom i po tom pitanju ne žele surađivati sa Sjedinjenim Državama.
Ta činjenica očito nameće pitanja o tome u kolikoj mjeri može turska
vlada, čak da to i hoće, sudjelovati u tom ratu.
Ann Florini dodaje da mnoge zemlje čije je stanovništvo u velikoj
mjeri protuamerički orijentirano na kraju ipak surađuju sa
Sjedinjenim Državama jer njihove vlade shvaćaju da bi gubitci bili
preveliki ako ne bi surađivali.
(VOA)