AU 12. II. APA: HRVATSKA PRED IZBORIMA

AUSTRIJA APA 12. II. 2003. Tri godine nakon "preokreta": otrježnjenje u Hrvatskoj "Prije otprilike tri godine smrt predsjednika i utemeljitelja države Franje Tuđmana utrla je Hrvatskoj put u demokratsku budućnost. Na parlamentarnim izborima, održanim početkom 2000. g., Hrvati su glasovali protiv dominirajućeg HDZ-a i protiv korupcije, nepotizma, nepravilnosti u privredi i izolacije. U znak nagrade, registrirano je kucanje Hrvatske na vrata Europe. Otada se politički krajolik u Hrvatskoj donekle rascjepkao a bilanca koalicijske vlade pod vodstvom socijaldemokratskog premijera Ivice Račana katkad se razmatra uz poveliku dozu otrežnjenja. Tek što je jenjao trijumf, koalicija se počela osipati. U početku je u njoj sudjelovalo šest stranaka da bi se zatim taj broj smanjio na pet. Kasnije je Račan raskinuo s velikim koalicijskim partnerom HSLS-om (socijal-liberali), koji je počeo kliziti udesno. 'U posttuđmanovoj eri pokazalo se da je zamisao po kojoj vlada širokog političkog spektra može poduzimati krupne reformske korake bila puka iluzija', analizira politolog Nenad Zakošek, 'postojali su različiti koncepti i interesi. Vlada se pokazala nesposobnom za istinsko uključivanje socijalnih partnera u čitav proces. U praksi je bilo puno teže provoditi reforme u djelo no što se činilo na deklarativnoj razini', tumači Zakošek. No, pokazalo se također da je struktura pluralističkog društva uistinu višeslojna. Do podjele je došlo među socijalliberalima (dio njih utemeljio je frakciju 'Libra') i kod HDZ-a, čiji je nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić utemeljio Demokratski centar (DC), da bi potom desni ekstremist Ivić Pašalić povukao konzekvence iz svog poraza u borbi s Ivom Sanaderom za predsjedateljsku dužnost i formirao Hrvatski blok (HB). Usprkos opisanoj dinamici osnovne programske naznake zaživljuju vrlo sporo. 'Ako je uopće i izveden, preokret je bio tek površinski', kritizira Žarko Puhovski, ravnatelj zagrebačkog Ureda Međunarodne helsinške federacije za ljudska prava. Po njegovim riječima većina stranaka još uvijek robuje etničko- nacionalističkom svjetonazoru. Zakošek pak smatra da je došlo do određenih promjena u načinu razmišljanja. Primjerom je ocijenjena seljačka stranka (HSS) i ponajprije liberalna Hrvatska narodna stranka pod vodstvom Vesne Pusić. 'HSS je sada u takvoj situaciji da se više ne želi obvezati uoči sljedećih izbora. To je konzervativna stranka koja još ne zna hoće li se udružiti s ideološki joj bliskim HDZ-om ili sa socijaldemokratima i HNS-om. To je već korak na putu prema normalizaciji u politici', smatra Zakošek. HNS slijedi jasan gospodarskopolitički i socijalnopolitički koncept, govori o 'hrvatskim građanima' umjesto o 'Hrvatima' i - ponajprije kada je riječ o 'ideološkim' borbama - 'manje je spreman taktizirati' nego što je, primjerice, slučaj sa socijaldemokratima, koji se ustručavaju suprotstaviti nacionalističkim glasovima iz oporbe ili stanovništva ponajprije kada je u pitanju suradnja sa sudom UN-a. Puhovski: 'Vlada je uvijek bila u nekoj vrsti opsadnog stanja'. Sljedeći parlamentarni izbori bit će održani najkasnije početkom 2004. g., a s obzirom na sve učestalije sukobe u vladi - primjerice oko pitanja privatizacije - nije isključena ni mogućnost prijevremenih izbora. HSS bi mogao preuzeti ulogu jezičca na vagi. 'HDZ će dobiti otprilike četvrtinu glasova', smatra Zakošek, 'bude li predizborna borba u znaku nacionalističkih tema, veća je vjerojatnost da će se seljačka stranka udružiti s desnicom', dodaje on. S obzirom na predstojeće izbore socijaldemokrati moraju ubrzati tempo reformi. U kontekstu teškoća u provebi gospodarskih i socijalnopolitičkih projekta Račanova inicijativa u smjeru EU-a također služi profiliranju na unutarpolitičkoj sceni. Predstavnik HHO-a Puhovski smatra da problem leži upravo u dugotrajnosti procesa približavanja EU-u. 'Do 2007. g. nije moguće provesti objektivnu raspravu o pristupu. Za lokalne političare to znači da i dalje mogu raditi što im se prohtije. Njima je važnije što kaže netko u Vukovaru nego što govori gospodin Prodi u Bruxellesu. Dobili smo praktično sve osim članstva u EU-u. Jasno je da će do ulaska u članstvo proći još dosta vremena'. No, dotada 'neće biti moguće ucijeniti' one hrvatske političare koji i dalje igraju na nacionalističku kartu, napominje Puhovski" na kraju analize Edgara Schuetza.