DRŽAVNE POTPORE U HRVATSKOJ DVA I POL PUTA VEĆE OD ZEMALJA EU

DRŽAVNE POTPORE U HRVATSKOJ DVA I POL PUTA VEĆE OD ZEMALJA EU Subvencije iz državnog proračuna u Hrvatskoj su 2000. iznosile 2,4 posto BDP-a, dok su u se u EU kretale od 0,46 do 1,44 posto BDP-a u pojedinim zemljama članicama. Samo su subvencije iz proračuna u Hrvatskoj dva i pol puta veće od ukupnih državnih potpora (subvencija, povoljnih kredita, poreznih poticaja i sl.) u pojednim zemljama EU. Zato valja očekivati da će EU od Hrvatske zahtijevati da smanji izdvajanja za državne potpore i da ih preusmjeri u korist horizontalnih ciljeva, a na štetu sektorskih i ad hoc potpora. Zaključak je to Marine Kesner Škreb i Mie Mikić u radu "Državne potpore u EU i Hrvatskoj", objavljenoj u knjizi "Pridruživanje Hrvatske EU - izazovi ekonomske i pravne prilagodbe". Autorice posebno upozoravaju na nedostatak javno dostupnih informacija o vrstama, primateljima i iznosima državnih potpora u Hrvatskoj. Na to upozoravaju i iz Ministarstva financija, resora koji je pripremio prijedlog zakona o državnim potporama kojega je Vlada s prošlotjedne sjednice uputila na donošenje Saboru. U Hrvatskoj, stoji u obrazloženju tog prijedloga, nije sustavno uređeno područje državnih potpora, ne postoji tranparentan uvid u opseg i volumen tih potpora. Dva su cilja predloženog zakona - cjelovito rješavanje i zaokruživanje sustava zaštite tržišnog natjecanja, čiji je dio i sustav državnih potpora, uređenje mehanizam kojim će se moći učinkovito i transparentno provoditi državna politika u području gospodarskih odnosa, te ispunjavanje obveza temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Stoga se predloženim zakonom uređuju opći uvjeti i pravila odobravanja, nadzor provedbe i povrat državnih potpora u slučaju nepravilne provedbe potpore. Zakon bi se odnosio na sve djelatnosti, osim poljoprivrede i ribarstva koji su izuzeti. Zakonom bi se osnovalo i neovisno tijelo za nadzor i provedbu državnih potpora - Hrvatska agencija za državne potpore, koja bi za svoj rad odgovarala Saboru. Ta bi agencija trebala sastaviti sveobuhvatan popis svih programa potpora i te programe uskladiti s kriterijima EU u razdoblju od najviše četiri godine od stupanja na snagu SSP-a. Naime, člankom 70. stavkom 7. SSP-a predviđen je rok od četiri godine, koji teče od 1. siječnja 2002., tijekom kojeg će se dodjela državnih potpora u Hrvatskoj ocjenjivati prema uvjetima koji vrijede za područja Europske zajednice na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili gdje postoji velika nezaposlenost. Predloženim zakonom državne potpore definirane su kao "svi stvarni i potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države dodijeljeni od davatelja državne potpore koji narušavaju ili bi mogli narušiti tržišno natjecanje davanjem povlastice na tržištu korisniku državne potpore, bez obzira na oblik državne potpore". Prema metodologiji koju koristi EU, oblici državnih potpora su subvencije i donacije, porezni otpisi, olakšice i odgode, izravna ulaganja u korisnika državne potpore, uključujući pretvaranje potraživanja u udio u temeljnom kapitalu, zajmovi dani pod uvjetima povoljnijim od prevladavajućih tržišnih uvjeta, te jamstva. Preciznih podataka koliki je iznos državnih potpora u Hrvatskoj za sada nema. No, Marina Kesner Škreb i Mia Mikić upozoravaju da su državna ulaganja u poticanje gospodarstva znatna, da su usmjerena na poticanje razvoja pojedinih sektora, uglavnom turizma, brodogradnje, prometa i poljoprivrede, a relativno se malo državnih sredstava ulaže u horizontalne namjene (kojima se pomažu svi sektori i poduzeća podjednako, kao npr. istraživanje i razvoj, zaštita okoliša, razvoj malih i srednjih poduzeća i sl.). Prema podatcima koje iznose u radu "Državne potpore u EU i Hrvatskoj", iz državnog je proračuna Hrvatske 2000. dodijeljeno 3,8 milijardi kuna tekućih subvencija, što je 2,4 posto BDP-a. Usporedbe radi, svi oblici potpora u zemljama EU te godine iznosili su prosječno 0,99 posto BDP-a (od 0,46 do 1,44 posto u pojedinim zemljama članicama). Kesner Škreb i Mikić iznose i podatke da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) 2000. za programe kreditiranja i za jamstva utrošila ukupno 4,1 milijardu kuna, da je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo tijekom 2001. dodijelilo 2.264 kredita u ukupnom iznosu 1,1 milijardu kuna (uz kamatne stope od 5,5 do 7,5 posto), da se za programe poticanja zapošljavanja tijekom prošle godine planiralo uložiti 179 milijuna kuna. Osim toga, Zakonom o porezu na dobit dopušteni su porezni poticaji koji imaju obilježja neizravnih državnih potpora poduzećima, npr. niže stope poreza za područja posebne državne skrbi, a tu su i porezni poticaji u slobodnim zonama, za ulaganja, zapošljavanje. Značajan vid potpora u Hrvatskoj su i sanacije poduzeća. To se, ističu Kesner Škreb i Mikić, ponajprije odnosilo na brodogradilišta i agrokombinate. Tako je Vlada početkom 2001. donijela prijedlog mjera za konsolidaciju agrokombinata, a njihovi su dugovi procijenjeni na oko 2,2 milijarde kuna, dok su sredinom 2002. usvojene financijske mjere za pomoć brodogradnji u ukupnom iznosu 2,8 milijardi kuna. Ministarstvo financija u obrazloženju predloženog zakona o državnim potporama ističe da će za njegovu provedbu trebati osigurati šest milijuna kuna godišnje iz sredstava državnog proračuna. Ta su sredstva, navodi, potrebna za ustrojavanje Hrvatske agencije za državne potpore, te provođenje sustava državnih potpora.