AU 11. II. APA: SANADER PROTIV BIVŠEG HDZ-A

AUSTRIJA APA 11. II. 2003. Šef HDZ-a Sanader: "Naše je mjesto u spektru OeVP-a ili CDU-a" "Ivo Sanader ima jasnu predodžbu o budućnosti: 'Smatramo da je naše mjesto u spektru gdje su smješteni OeVP, CDU/CSU, nova Chiracova stranka ili Partido Popular. Dakle, u skupini europskih narodnih stranaka'. Šef nekada vladajuće a sada najjače hrvatske oporbene stranke HDZ namjerava pomaknuti stranku u politički centar kako bi nakon sljedećih izbora mogla predvoditi koaliciju desnog centra. No, u Zagrebu su i dalje prisutne sumnje u uspjeh njegove nakane. Kritičari smatraju da je HDZ još uvijek snažno obilježen nacionalističkim svjetonazorom koji se danas prostire do krajnjeg desnog ruba. Sanader drugačije gleda na te stvari. Prošle je godine izborio pobjedu u internoj borbi za vlast protiv Ivića Pašalića, predvodnika radikalnog krila. Time je ta stvar riješena, tvrdi Sanader. 'U stranci više nema ljudi koji misle i postupaju kao Pašalić. Možda tek tu i tamo koji pojedinac. No, stranka je homogena i slijedi moju politiku'. Politički protivnici poput Vesne Pusić iz liberalne Hrvatske narodne stranke drže da situacija baš i nije tako jednoznačna. 'Ne sumnjam u ozbiljnost Sanaderovih namjera ali već u drugoj garnituri ima ljudi s kojima ne može provoditi takvu politiku. Među njima su i osobe odgovorne za najgore oblike korupcije ili obični kriminalci, pa i ubojice', ističe gospođa Pusić. No, Sanader se poziva na reforme koje je pokrenuo nakon poraza na parlamentarnim i predsjedničkim izborima prije tri godine. Centralizam u stranci ustupio je mjesto 'načelu supsidijarnosti', tvrdi on. Stranački ogranci u općinama, gradovima ili županijama moći će ubuduće djelovati samostalno i sami imenovati kandidate na izborima za gradonačelnike odnosno načelnike općina. 'To je otvorilo slobodan prostor: ljudi su odjednom uvidjeli da se sve ne diktira odozgo. I uspjeh je potvrdio moj stav', izjavljuje Sanader, ukazujući na uspjehe na općinskim izborima 2001. g., iz kojih je HDZ proizišao kao najjača politička stranka. 'Ukupno smo osvojili 34 posto svih mandata', dodaje Sanader. HDZ je izvukao pouke iz grešaka počinjenih tijekom ere pokojnog utemeljitelja stranke i predsjednika Franje Tuđmana ali se istodobno u Hrvatskoj 'otvorio' i prema međunarodnoj zajednici, napominje Sanader. Devedesetih je godina image stranke 'pretrpio veliku štetu' između ostalog i zbog skandala u procesu privatizacije, podsjeća on. Za razliku od nekadašnje prakse HDZ danas signalizira spremnost na suradnju. Potencijalni su partneri konzervativna, katoličkim duhom prožeta seljačka stranka (HSS), socijal-liberali (HSLS), koji su pod vodstvom Dražena Budiše malo otklizali udesno, i Demokratski centar (DS) pod vodstvom nekadašnjeg HDZ-ova ministra vanjskih poslova Mate Granića. U tu skupinu moguće je 'u određenim okolnostima' ubrojiti i HSP (Stranku prava', napominje Sanader. 'Ta stranka više nije desno radikalna i kreće se putem reformi - i na retoričkoj i na političkoj razini', tumači on. 'Odbijamo svaki radikalizam', naglašava Sanader, 'HDZ je demokratska stranka, orijentirana prema EU i NATO-u. Očitujemo se u prilog slobodnoj tržišnoj privredi. Zajedno sa seljačkom strankom i Demokratskim centrom primljeni smo u Europsku narodnu stranku (EVP). Imamo status promatrača jer Hrvatska još nije pridružena članica Europske unije'. HDZ teži 'jasnoj' politici i u odnosu prema susjedima, napominje Sanader. Drugim riječima, 'Bosna i Hercegovina je autonomna država. Želimo prijateljske odnose ali kažemo jasno 'DA' samostalnosti i nezavisnosti Bosne. Naravno, zabrinuti smo za status tamošnjih hrvatskih sugrađana kada se jave problemi - na osnovi dvije susjedne države. No, ne želimo dvostruku politiku. Politika se ne kreira u Hrvatskoj već u Sarajevu ili u Mostaru kada je u pitanju federacija', napominje on. Po anketama je HDZ ponovno najjača snaga u Hrvatskoj. Zato Sanader namjerava predstaviti privlačan program na parlamentarnim izborima, koji će biti održani najkasnije početkom 2004. g.: 'Borba protiv nezaposlenosti. Mala i srednja poduzeća najvažniji su instrument te borbe. Zanima me perspektiva hrvatske mladeži. Borba protiv korupcije također se nalazi jako visoko na popisu naših prioriteta. Hrvatska ima četiri i pol milijuna stanovnika. Zašto nam ne bi pošlo za rukom da ovdje izgradimo zemlju poput Austrije?' Usprkos navedenim uzvišenim planovima, među kritičarima HDZ-a prevladava skepsa. 'Sanader je porazio Pašalića', smatra Žarko Puhovski, profesor filozovije na zagrebačkom sveučilištu i ravnatelj Ureda Međunarodne helsinške federacije za ljudska prava (IHF), 'ali ljudi koji su ga poduprli u borbi protiv Pašalića dijelom su još gori od samog Pašalića. Pitanje je sada neće li im se Sanader na neki naćin morati odužiti. Posrijedi nisu tek obični desni radikali već primitivni desni radikali', tumači Puhovski" na kraju priloga Edgara Schuetza.