AT-HR-integracije-Vlada-Radno zakonodavstvo-Sindikati/Udruge-Štrajkovi au 11. II. APA zakon o radu AUSTRIJAAPA11. II. 2003.Spor oko zakona o radu: hrvatski sindikati prijete štrajkom"U Hrvatskoj se rasplamsao spor oko reforme zakona o
radu. Sindikati ne žele prihvatiti dijelove nacrta zakona i prijete općim štrajkom. Zato bi na skorašnjoj sjednici pet najvažnijih frakcija saveza sindikata i drugih radničkih zastupništava trebalo biti upriličeno glasanje o tome hoće li biti upućen poziv na opći štrajk ili ne. Središnje su točke sukoba promjene otkaznih rokova, zakonske odredbe za ugovore o radu na određeno vrijeme i za male poduzetnike te visina naknade za nezaposlene.U Hrvatskoj je otkazni rok dosada iznosio šest mjeseci. Po planovima vlade koja je reformirani zakon o radu već uputila u parlament, otkazni rok trebao bi ubuduće biti smanjen na dva tjedna. Samostalni savez sindikata Hrvatske (SSSH) suprotstavlja se tom planu baš kao i aktualnom trendu sklapanja ugovora na određeno vrijeme. Po navodima sindikata, 80 posto zaposlenih u Hrvatskoj ima radni odnos samo na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.Osim toga, predstavnici radnika protive se i planu
AUSTRIJA
APA
11. II. 2003.
Spor oko zakona o radu: hrvatski sindikati prijete štrajkom
"U Hrvatskoj se rasplamsao spor oko reforme zakona o radu.
Sindikati ne žele prihvatiti dijelove nacrta zakona i prijete općim
štrajkom. Zato bi na skorašnjoj sjednici pet najvažnijih frakcija
saveza sindikata i drugih radničkih zastupništava trebalo biti
upriličeno glasanje o tome hoće li biti upućen poziv na opći štrajk
ili ne. Središnje su točke sukoba promjene otkaznih rokova,
zakonske odredbe za ugovore o radu na određeno vrijeme i za male
poduzetnike te visina naknade za nezaposlene.
U Hrvatskoj je otkazni rok dosada iznosio šest mjeseci. Po
planovima vlade koja je reformirani zakon o radu već uputila u
parlament, otkazni rok trebao bi ubuduće biti smanjen na dva
tjedna. Samostalni savez sindikata Hrvatske (SSSH) suprotstavlja
se tom planu baš kao i aktualnom trendu sklapanja ugovora na
određeno vrijeme. Po navodima sindikata, 80 posto zaposlenih u
Hrvatskoj ima radni odnos samo na temelju ugovora o radu na određeno
vrijeme.
Osim toga, predstavnici radnika protive se i planu
četverostranačke koalicije na čelu sa socijaldemokratskim
premijerom Ivicom Račanom da broj zaposlenih u sferi sitnog obrta4
bude povećan s dosadašnjih 10 na 20. Nadalje, zahtijevaju povećanje
naknade za nezaposlene koja trenutno iznosi 800 kuna (105,3 eura).
Osim toga, vlada bi po njihovu mišljenju trebala osnovati fond iz
kojeg bi se isplaćivale plaće ako se tvrtke nađu u financijskom
škripcu i ne mogu ih isplaćivati same.
U razgovoru za APA-u ministar rada i socijalne skrbi Davorko
Vidović branio je novi zakon koji bi trebao proći parlamentarnu
proceduru do kraja ožujka. 'Obveza je učiniti sve što je u našoj
moći kako bi Hrvatska mogla pristupiti EU', tumači Vidović.
Hrvatska je zbog rata i vladavine HDZ-a dugo bila isključena iz svih
integracijskih procesa te je restrukturiranje sada hitno potrebno,
napominje on. 'U aktualnom zakonu o radu iz 1995. g. još uvijek ima
relikata iz socijalističke ere, koji ometaju razvoj tržišta rada.
Potreban nam je novi zakon kako bismo potaknuli tržište rada da
uistinu profunkcionira i kako bismo ga učinili fleksibilnijim',
tumači ministar Vidović.
Načelo socijalnog partnerstva i spremnost na dijalog jako su važni
za vladu, naglasio je ministar. U svim pitanjima poput otkaznog
roka, otpremnine ili broja zaposlenih u sitnom obrtu vlada je
težila dijalogu, ističe on. Zato Vidović ne očekuje ozbiljno da bi
zaista moglo doći do štrajka. 'Smatram da je opće raspoloženje
zapravo takvo da za sindikate ne bi bilo dobro kada bi organizirali
štrajk. Bio bi to rizik i za njih', ističe on.
Posljednji su štrajkali hrvatski bolnički liječnici. Time su,
doduše, iznudili obećanje o povećanju plaća ali su ankete pokazale
tek ograničeno razumijevanje stanovništva za taj štrajk. U svakom
slučaju, do kraja ožujka ima još dovoljno materijala za razgovore.
Vidović: 'Moramo pronaći mehanizam za kompenzacije. Želimo
Hrvatsku učiniti konkurentnom i istodobno uspostaviti socijalnu
sigurnost'. Politolog Nenad Zakošek otkriva mentalnu blokadu među
stanovništvom: 'S jedne strane ljudi žele u Europu a s druge ne žele
fleksibilizaciju tržišta rada jer u tom slučaju neće više biti tako
zaštićeni. Posrijedi je slučaj podijeljene svijesti'", prenosi
novinar na kraju razgovora.