FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 11. II. APA ZAKON O RADU

AT-HR-integracije-Vlada-Radno zakonodavstvo-Sindikati/Udruge-Štrajkovi au 11. II. APA zakon o radu AUSTRIJAAPA11. II. 2003.Spor oko zakona o radu: hrvatski sindikati prijete štrajkom"U Hrvatskoj se rasplamsao spor oko reforme zakona o radu. Sindikati ne žele prihvatiti dijelove nacrta zakona i prijete općim štrajkom. Zato bi na skorašnjoj sjednici pet najvažnijih frakcija saveza sindikata i drugih radničkih zastupništava trebalo biti upriličeno glasanje o tome hoće li biti upućen poziv na opći štrajk ili ne. Središnje su točke sukoba promjene otkaznih rokova, zakonske odredbe za ugovore o radu na određeno vrijeme i za male poduzetnike te visina naknade za nezaposlene.U Hrvatskoj je otkazni rok dosada iznosio šest mjeseci. Po planovima vlade koja je reformirani zakon o radu već uputila u parlament, otkazni rok trebao bi ubuduće biti smanjen na dva tjedna. Samostalni savez sindikata Hrvatske (SSSH) suprotstavlja se tom planu baš kao i aktualnom trendu sklapanja ugovora na određeno vrijeme. Po navodima sindikata, 80 posto zaposlenih u Hrvatskoj ima radni odnos samo na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.Osim toga, predstavnici radnika protive se i planu
AUSTRIJA APA 11. II. 2003. Spor oko zakona o radu: hrvatski sindikati prijete štrajkom "U Hrvatskoj se rasplamsao spor oko reforme zakona o radu. Sindikati ne žele prihvatiti dijelove nacrta zakona i prijete općim štrajkom. Zato bi na skorašnjoj sjednici pet najvažnijih frakcija saveza sindikata i drugih radničkih zastupništava trebalo biti upriličeno glasanje o tome hoće li biti upućen poziv na opći štrajk ili ne. Središnje su točke sukoba promjene otkaznih rokova, zakonske odredbe za ugovore o radu na određeno vrijeme i za male poduzetnike te visina naknade za nezaposlene. U Hrvatskoj je otkazni rok dosada iznosio šest mjeseci. Po planovima vlade koja je reformirani zakon o radu već uputila u parlament, otkazni rok trebao bi ubuduće biti smanjen na dva tjedna. Samostalni savez sindikata Hrvatske (SSSH) suprotstavlja se tom planu baš kao i aktualnom trendu sklapanja ugovora na određeno vrijeme. Po navodima sindikata, 80 posto zaposlenih u Hrvatskoj ima radni odnos samo na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme. Osim toga, predstavnici radnika protive se i planu četverostranačke koalicije na čelu sa socijaldemokratskim premijerom Ivicom Račanom da broj zaposlenih u sferi sitnog obrta4 bude povećan s dosadašnjih 10 na 20. Nadalje, zahtijevaju povećanje naknade za nezaposlene koja trenutno iznosi 800 kuna (105,3 eura). Osim toga, vlada bi po njihovu mišljenju trebala osnovati fond iz kojeg bi se isplaćivale plaće ako se tvrtke nađu u financijskom škripcu i ne mogu ih isplaćivati same. U razgovoru za APA-u ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović branio je novi zakon koji bi trebao proći parlamentarnu proceduru do kraja ožujka. 'Obveza je učiniti sve što je u našoj moći kako bi Hrvatska mogla pristupiti EU', tumači Vidović. Hrvatska je zbog rata i vladavine HDZ-a dugo bila isključena iz svih integracijskih procesa te je restrukturiranje sada hitno potrebno, napominje on. 'U aktualnom zakonu o radu iz 1995. g. još uvijek ima relikata iz socijalističke ere, koji ometaju razvoj tržišta rada. Potreban nam je novi zakon kako bismo potaknuli tržište rada da uistinu profunkcionira i kako bismo ga učinili fleksibilnijim', tumači ministar Vidović. Načelo socijalnog partnerstva i spremnost na dijalog jako su važni za vladu, naglasio je ministar. U svim pitanjima poput otkaznog roka, otpremnine ili broja zaposlenih u sitnom obrtu vlada je težila dijalogu, ističe on. Zato Vidović ne očekuje ozbiljno da bi zaista moglo doći do štrajka. 'Smatram da je opće raspoloženje zapravo takvo da za sindikate ne bi bilo dobro kada bi organizirali štrajk. Bio bi to rizik i za njih', ističe on. Posljednji su štrajkali hrvatski bolnički liječnici. Time su, doduše, iznudili obećanje o povećanju plaća ali su ankete pokazale tek ograničeno razumijevanje stanovništva za taj štrajk. U svakom slučaju, do kraja ožujka ima još dovoljno materijala za razgovore. Vidović: 'Moramo pronaći mehanizam za kompenzacije. Želimo Hrvatsku učiniti konkurentnom i istodobno uspostaviti socijalnu sigurnost'. Politolog Nenad Zakošek otkriva mentalnu blokadu među stanovništvom: 'S jedne strane ljudi žele u Europu a s druge ne žele fleksibilizaciju tržišta rada jer u tom slučaju neće više biti tako zaštićeni. Posrijedi je slučaj podijeljene svijesti'", prenosi novinar na kraju razgovora.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙