FR-DE-RU-US-KRIZE-Vlada-Politika RFI 10. II. TISAK FRANCUSKI RADIO - RFI10. II. 2003.TisakDvije teme privlače najviše pozornosti francuskih dnevnika: dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina u Pariz i francusko-njemačka
inicijativa za rješavanje iračke krize. Liberation o inicijativi piše da je loše započela. Predstavnici Francuske i Njemačke su prošlog vikenda izazvali pravu zbrku. Najprije su priopćili da postoji mirovni plan za rješavanje iračke krize, zatim su to zanijekali, da bi na kraju navijestili da postoji alternativni plan za rješavanje krize. Sve se to zbiva ispred nosa Sjedinjenih Država. Inicijativu je pokrenuo njemački kancelar Schroeder koji je pokušao probiti diplomatsku izolaciju i koji je u izjavi za Der Spiegel rekao da su Francuska i Njemačka pripremile plan za projekt Mirage. Ukratko, u Irak bi trebalo poslati jake vojne snage koje bi pomagale međunarodnim inspektorima, što bi na kraju značilo da bi Irak trebao postati protektoratom Ujedinjenih naroda.Le Figaro o istoj temi ističe da su dvije zemlje našle na prvoj crti suprostavljene SAD-u. Približavanjem vrhunca iračke krize napetosti između transatlanskih odnosa došle do usijanja.
FRANCUSKI RADIO - RFI
10. II. 2003.
Tisak
Dvije teme privlače najviše pozornosti francuskih dnevnika:
dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina u Pariz i francusko-
njemačka inicijativa za rješavanje iračke krize.
Liberation o inicijativi piše da je loše započela. Predstavnici
Francuske i Njemačke su prošlog vikenda izazvali pravu zbrku.
Najprije su priopćili da postoji mirovni plan za rješavanje iračke
krize, zatim su to zanijekali, da bi na kraju navijestili da postoji
alternativni plan za rješavanje krize. Sve se to zbiva ispred nosa
Sjedinjenih Država. Inicijativu je pokrenuo njemački kancelar
Schroeder koji je pokušao probiti diplomatsku izolaciju i koji je u
izjavi za Der Spiegel rekao da su Francuska i Njemačka pripremile
plan za projekt Mirage. Ukratko, u Irak bi trebalo poslati jake
vojne snage koje bi pomagale međunarodnim inspektorima, što bi na
kraju značilo da bi Irak trebao postati protektoratom Ujedinjenih
naroda.
Le Figaro o istoj temi ističe da su dvije zemlje našle na prvoj crti
suprostavljene SAD-u. Približavanjem vrhunca iračke krize
napetosti između transatlanskih odnosa došle do usijanja.
Francusko-njemačko zalaganje za mirovno rješenje krize izazvalo je
ogorčenje SAD-a koji drži da bi to omogućilo Sadamu Huseinu da se
spasi.
Le Monde u uvodniku piše da je 1991. godine nakon što su međunarodne
snage protjerale iračku vojsku iz Kuvajta došlo je do podjela među
američkim predstavnicima. Jedan dio američkih dužnosnika držao je
da treba doći do Bagdada kako bi se okončalo sa Sadamom Huseinom.
Međutim pobijedilo je mišljenje Georgea Busha starijeg i šefa
američke diplomacije Jamesa Bakera koji su bili protiv. Oni su
iznijeli dva razloga protiv takve opcije. Prvo - okupacija Bagdada
nije bila predviđena mandatom Ujedinjenih naroda i posebice ulazak
američke vojske u Bagdad, odnosno okupacija jedne velike arapske
prijestolnice mogla je izazvati posljedice koje Amerikanci nisu
željeli ni zamisliti. Tadašnji zapovjednik glavnog stožera Colin
Powell bio je jedan od najvećih protivnika ulaska američkih snaga u
Bagdad. U svojim je memoarima kasnije napisao da mu je bilo
nezamislivo da američka vojska okupira jednu udaljenu zemlju koja
ima 20 milijuna stanovnika.(...)
RFI