FR-RU-US-posjeti-Diplomacija-Vlada-Ratovi-Obrana franc-le figaro od 10.2.03. putin kao chiracov saveznik FRANCUSKALE FIGARO10.II.2003.Chirac u Putinu traži pouzdanog saveznika"Ima li Rusija posebno mjesto u francuskoj politici? Hoće
li logika ravnoteže moći potaknuti 'sjevernog cara' da, kao u XIX. stoljeću, bude povlašteni partner Pariza?Pitanje potiče oštre raspre u zapadnim vladama dok ruski predsjednik Vladimir Putin danas započinje svoj trodnevni posjet Francuskoj za najjače prekoatlantske bure.Neki, možda prebrzo, već govore o mogućem trokutu Francuska-Njemačka-Rusija koji bi trebao biti protuteža američkoj supersili u iračkom pitanju. Činjenica da je ruski prvi čovjek Vladimir Putin bio prvi kojeg su jučer u Berlinu upoznali s tajnim francusko-njemačkim planom o razoružanju Iraka, dao je pristašama takve teze povoda za razmišljanje.Osim ako, kako tvrdi stručnjak za Rusiju Pierre Lorrain (autor knjige 'Nevjerojatni savez između Rusije i Sjedinjenih Država', Rocher, 2002.), francusko-ruski savez nije 'prigodni savez' koji bi poput nabujka mogao splasnuti s prvim topovskim pucnjem u iračkoj pustinji.
FRANCUSKA
LE FIGARO
10.II.2003.
Chirac u Putinu traži pouzdanog saveznika
"Ima li Rusija posebno mjesto u francuskoj politici? Hoće li logika
ravnoteže moći potaknuti 'sjevernog cara' da, kao u XIX. stoljeću,
bude povlašteni partner Pariza?
Pitanje potiče oštre raspre u zapadnim vladama dok ruski
predsjednik Vladimir Putin danas započinje svoj trodnevni posjet
Francuskoj za najjače prekoatlantske bure.
Neki, možda prebrzo, već govore o mogućem trokutu Francuska-
Njemačka-Rusija koji bi trebao biti protuteža američkoj supersili
u iračkom pitanju. Činjenica da je ruski prvi čovjek Vladimir Putin
bio prvi kojeg su jučer u Berlinu upoznali s tajnim francusko-
njemačkim planom o razoružanju Iraka, dao je pristašama takve teze
povoda za razmišljanje.
Osim ako, kako tvrdi stručnjak za Rusiju Pierre Lorrain (autor
knjige 'Nevjerojatni savez između Rusije i Sjedinjenih Država',
Rocher, 2002.), francusko-ruski savez nije 'prigodni savez' koji
bi poput nabujka mogao splasnuti s prvim topovskim pucnjem u
iračkoj pustinji.
'U usporedbi s Francuskom koja je izrazito protuamerička i gotovo
otvoreno podupire režim Sadama Huseina, zbunjena se Rusija mora
poslužiti varkom, to više što je tradicionalna saveznica Iraka. No
dok je u doba Hladnog rata htjela imati izvrsne odnošaje s Parizom,
sada to više ne želi, pošto je nakon 11. rujna obnovila strateški
savez s SAD-om', ističe stručnjak.
Kao što je već dao do znanja za posjeta Rimu 28. siječnja, 'Vladimir
Putin će proiračko stajalište promijeniti u proameričko, jer je već
ugovorio cijenu svoje potpore', sukladno tomu predviđa Pierre
Lorrain.
Očito je da se francuski diplomati više ne zavaravaju, premda od
Putina očekuju formalnu potporu njihovim prijedlozima. No jedna je
zamisao i dalje čvrsto ukorijenjena, a to je zamisao o podudarnosti
francuskog i ruskog gledišta - osim iračkog pitanja - o vodećoj
ulozi UN-a, o sigurnosti i potrebi da se omogući stvaranje
multipolarnog svijeta. 'U Parizu, kao i u Moskvi, želja da se bude
neovisan o Washingtonu potiče na dugogodišnju povijesnu
solidarnost', kaže jedan diplomat.
Predsjednik Chirac, ne odustajući od izrazito degaulleovskog
ponašanja, siguran je pak u važnost velike Rusije. Misli da Moskva
ne može biti drugo doli 'saveznik', prirodni prijatelj Francuske iz
doba Katarine II. koja se s Voltaireom dopisivala ... na
francuskom.
Neosjetljiv na 'čari' bivšeg časnika KGB-a Vladimira Putina, za
razliku od jednog Tonyja Blaira i Georgea W. Busha, Jacques Chirac
gleda na ruskog partnera kao na važnog sudionika.
Povrh toga, znak za 'francusko-rusku pomirbu' došao je iz Elizeja
nakon 'nesporazuma' iz doba kohabitacije, kada je ministar
vanjskih poslova Hubert Vedrine navukao na se srdžbu Moskve
usporedivši rusko-čečenski rat s francusko-alžirskim sukobom.
Sada se spominjanje čečenskog pitanja ograničilo na neke u
potpunosti formalne izjave o 'potrebi političkog rješenja', dok se
jasno i glasno potvrđuje potreba da se pokrenu sva nesigurna
pitanja bilateralnih odnošaja. Ljudska prava i preživljavanje
čečenskih civila žrtvovani su na oltar realpolitike i ugovora o
Airbusovima.
Istina je da na bilateralnom području ima dosta posla: učenje
ruskog jezika u Francuskoj naglo pada, a francuski u Rusiji
doživljava nazadak. Trgovačke su veze u začetku, s obimom razmjene
od 3,7 milijarda eura, što je daleko iza Njemačke, pa i Italije i
Španjolske. (...) Prije nekoliko godina, proračun za suradnju za
čitavu istočnu Europu, zajedno s Rusijom, bio je gotovo jednak
onome s ... Čadom. Tu se stvari nisu bitnije promijenile, ako je
vjerovati diplomatima, a dodatna izdvajanja koja su nedavno
zatražile kulturne službe, odbijena su unatoč naglašavanju ruskog
prioriteta.
Francuska, koja se mobilizirala oko svoje afričke kolonijalne
baštine, očito nije prisutna na 'ruskoj bojišnici', osim lijepim
riječima", piše Laure Mandeville.