ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Nakon prošlotjedne Vladine odluke o razrješenju dužnosti svih pet članova Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), privatizacija velikog dijela državnog portfelja je 'paralizirana', jer se
bez Upravnog odbora ne može donositi više od 90 posto odluka vezanih uz privatizaciju, doznaje se u HFP-u.
ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Nakon prošlotjedne Vladine odluke o
razrješenju dužnosti svih pet članova Upravnog odbora Hrvatskog
fonda za privatizaciju (HFP), privatizacija velikog dijela
državnog portfelja je 'paralizirana', jer se bez Upravnog odbora ne
može donositi više od 90 posto odluka vezanih uz privatizaciju,
doznaje se u HFP-u.#L#
Vlada je, u sklopu slučaja Sunčani Hvar, prošlog tjedna razriješila
Slavka Linića, Matu Crkvenca, Pavu Župan Rusković, Ljubu Jurčića i
Božidara Pankretića članstva u UO HFP-a.
Vlada je istodobno zaključila da treba preustrojiti HFP i u okviru
toga naći nova kadrovska rješenja, te za te poslove zadužila
resorno Ministarstvo gospodarstva.
Razrješenjem Upravnog odbora izravno je blokiran rad HFP-a i cijela
privatizacija, jer UO "upravlja HFP-om, donosi Statut, utvrđuje
poslovnu politiku, donosi odluke o prodaji dionica, udjela, stvari
i prava, o restrukturiranju, osnivanju, kupnji i prodaji
trgovačkih društava, donosi financijski plan i završni račun HFP-a
te druge odluke značajne za rad HFP-a".
Bez odluka Upravnog odbora, dakle, ne mogu se raspisivati novi
natječaji, jer taj odbor definira uvjete natječaja. Za natječaje
koji su u tijeku (a za neke je već sada produljeno trajanje) po
završetku roka za predaju ponuda u HFP-u mogu otvoriti ponude, ali o
najboljem ponuđaču opet nema tko odlučivati budući je i to
djelokrug Upravnog odbora. U slučajevima privatizacija veće
vrijednosti odluku donosi Vlada, a prijedloge joj je pripremao UO
HFP-a.
Već duže vrijeme (od odlaska ranijeg predsjednika HFP-a Hrvoja
Vojkovića) upražnjeno je i mjesto prvog čovjeka HFP-a. Taj posao
obavlja zamjenik predsjednika Krešimir Starčević, kao v.d.
dužnosti predsjednika, koji u ingerenciji ima tekuće, mahom
stručno-tehničke poslove u HFP-u. Kolegij Fonda na čijem je čelu
samostalno može donositi odluke o privatizaciji dionica ili udjela
tvrtki nominalne vrijednosti do 10 milijuna kuna. No, takvih je u
portfelju HFP-a "vrlo malo".
Iz HFP-a naglašavaju da se teško može u skoro vrijeme očekivati i
održavanje sjednice Nadzornog odbora HFP-a, koji se, kako kažu,
'pokušava' sastati od studenoga prošle godine kako bi raspravio o
izvješću Državne revizije. To tijelo nadzire zakonitost rada HFP-
a, ali ima problema s održavanjem sjednica zbog stalnog nedostatka
kvoruma. U Nadzornom odboru, kojeg imenuje Sabor i kojem podnosi
izvješće o radu HFP-a, uz predsjednika Tončija Žuvelu, su i Dragica
Zgrebec, Valter Drandić, Jadranko Mijalić, Mario Kovač, Luka Roić,
Ivan Šuker, Milivoj Brozina i Vesna Želježnjak.
Nakon Vladine odluke o razrješenju članova UO HFP-a, brzo se
rješenje novonastale situacije, kako se iz više izvora može
doznati, teško može očekivati.
I u samom HFP-u, kako kažu, ne očekuju brzo razrješenje novonastale
situacije, jer su, u najmanju ruku, potrebne izmjene zakona ili
donošenje novih zakona. A za to je potrebno vrijeme.
Iz Vlade je već ranije najavljivano kako će se krenuti u
transformaciju sadašnjeg HFP-a, a pitanja koncepta privatizacije,
kao i transformacije HFP-a već su duže vrijeme predmet razgovora
koalicijskih partnera.
Projekt transformacije Fonda koji bi se uskoro trebao naći pred
Vladom, prema ranijim najavama iz Banskih dvora, dobio je potporu
vladajuće koalicije.
Fond bi, prema tim najavama, u svoju nadležnost dobio i upravljanje
državnom imovinom. Naime, postojeća obveza ministarstvima i
državnim institucijama da naprave popis i svoju imovinu upišu u
očevidnik državne imovine, te srede imovinska pitanja nije dala
očekivane rezultate, pa bi te poslove i upravljanje imovinom
preuzeo sam Fond.
(Hina) tam/bn/db ds