ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Gotovo polovica hrvatskih kućanstava ima zemlju, ali tek manje od 17.000 tisuća obitelji u Hrvatskoj raspolaže sa zemljištem većim od 10 hektara.
ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Gotovo polovica hrvatskih kućanstava
ima zemlju, ali tek manje od 17.000 tisuća obitelji u Hrvatskoj
raspolaže sa zemljištem većim od 10 hektara.#L#
Od oko 708 tisuća kućanstava u Hrvatskoj koja imaju poljoprivredno
i nepoljoprivredno zemljište gotovo dvije trećine njih posjeduje
zemljište površine do svega jedan hektar, a tek jedna desetina
obitelji ima zemljište veće od pet hektara.
Ovi podatci iz popisa stanovništva, premda se odnose na ukupnu
raspoloživu površinu poljoprivrednog i nepoljoprivrednog
zemljišta, u svakom su slučaju od značaja i za ostvarivanje
orijentacije na poticanje razvoja obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava i vođenje zemljišne politike.
Od ukupno 1.477.377 kućanstava u Hrvatskoj prema popisu 2001.
godine bez zemlje je njih 768.806 ili 52 posto. Onih pak sa
zemljištem (poljoprivrednim i nepoljoprivrednim) ima 708.571 ili
48 posto.
Iz podataka o kućanstvima prema ukupno raspoloživoj površini
zemljišta, koje je objavio Državni zavod za statistiku, uočava se
da je relativno najveći udio - 31,3 posto ili 222.139 kućanstava sa
zemljištem do svega 0,10 hektara.
Daljnjih 2l posto kućanstava (148.646) ima zemljište površine od
0,11 do pola hektara, a 11,6 posto (82.250) od pola do jednog
hektara.
Među kućanstvima sa zemljištem još su nešto zastupljenija ona sa
zemljom od jednog do tri hektara - takvih je oko 19,8 posto ili
140.255.
Kućanstava 'zemljoposjednika' sa zemljištem površine veće od tri
do pet hektara ima 51.166 ili 7,2 posto, dok 5 posto hrvatskih
kućanstava (njih 35.580) koja imaju zemlju raspolažu sa zemljištem
veličine od pet do osam hektara.
Zemljište veće od osam pa do 10 hektara ima tek 11.769 ili 1,6 posto,
a sa više od deset hektara zemlje može se 'pohvaliti' 16.766
obitelji, što je tek 2,3 posto od hrvatskih kućanstava koja
raspolažu zemljištem, odnosno svega 1,1 posto od ukupnog broja
kućanstava u Hrvatskoj.
Pritom se pod raspoloživim zemljištem podrazumijeva vlastito
zemljište, zemljište u zakupu ili ono dobiveno na korištenje bez
naknade, umanjeno za površinu danu u zakup ili ustupljenu drugom
bez naknade, a podaci se odnose na stanje krajem ožujka 2001.
godine.
Za kretanja u poljoprivredi indikativni su podatci o broju
kućanstava prema poljoprivrednoj proizvodnji, pri čemu se jedno
kućanstvo može baviti s više vrsti poljoprivredne proizvodnje.
Više od 30 posto njih sa zemljom ili oko 217 tisuća uzgaja žitarice,
industrijsko i krmno bilje, a 40,5 posto, odnosno 287 tisuća,
povrće, cvijeće, ukrasno bilje, sjemenje i sadni materijal, dok se
uzgojem voća, grožđa i maslina bavi oko 193 tisuće kućanstava ili
nešto više od 27 posto obitelji koja raspolažu zemljom.
Kućanstava koja se bave uzgojem puževa, kunića, fazana, činčila i
sl., po popisu 2001., bilo je nešto više od 19 tisuća, a uzgojem i
iskorištavanjem šuma 35 tisuća, dok su svega 494 kućanstava navela
da se bave uzgojem ribe.
Popisom su također prikupljeni podatci za sva kućanstva koja se
bave uzgojem stoke, preradi ili imaju košnice pčela.
Po tim su podatcima kućanstva u doba popisa imala, primjerice, oko
915 tisuća svinja, 537 tisuća ovaca i koza, 318 tisuća goveda, 7,4
milijuna preradi, oko 9.200 konja, 4.100 mazgi, mula i magaraca te
nešto više od 101 tisuću košnica pčela.
(Hina) ds ds