MAĐARSKI NOBELOVAC IMRE KERTESZ I U HRVATSKOM PRIJEVODU

ZAGREB, 7. veljače (Hina) - Po prvi put i u hrvatskom prijevodu od danas se u knjižarama može pronaći jedno djelo mađarskog pisca Imre Kertesza, aktualnog Nobelovca za književnost.#L# U knjizi "Ista priča" objavljena je Kerteszova pripovjetka "Zapisnik" te pripovjetka "Život i književnost" mađarskog pisca Petera Esterhazyja, izvijestila je zagrebačka nakladna kuća "Fraktura" koja je knjigu objavila. To je prvo objavljivanje neke knjige tih mađarskih pisaca na hrvatskome. "Ista priča" sadrži pripovijetke o putovanju na zapad, o shvaćanju slobode i o svemu što tranzicijske zemlje uistinu jesu. Jedan naoko kratak i bezbolan put od Budimpešte prema Austriji otvara vrata prošlosti i sadašnjosti, strahovima i teroru. Priče je s mađarskog prevela Xenia Detoni. Imre Kertesz (1929., Budimpešta) deportiran je u Auschwitz 1944. pa u Buchenwald gdje dočekuje oslobođenje. Nakon rata radi kao novinar, neovisan pisac i prevoditelj. Svoj najvažniji roman o vlastitom stradanju i o holokaustu "Čovjek bez sudbine" počinje pisati 1960., a objavljuje ga 1975. Roman je ostao bez odjeka u Mađarskoj, o čemu je Kertesz napisao roman "Fijasko" (1988.), Treći dio trilogije je "Kadiš za nerođeno dijete". Za cjelokupan spisateljski rad, koji broji još desetak važnijih djela, prošle je godine dobio Nobelovu nagradu. Peter Esterhazy (1950., Budimpešta) kao slobodni pisac djeluje od 1978. Danas je on među najznačajnijim i najprevođenijim suvremenim mađarskim piscima. Prvu knjigu kratkih priča "Fancsiko i Pinta" objavio je 1976., a nakon nje niz romana, knjiga priča i eseja. Svojim parodičnim i satiričnim stilom o socijalističkom realizmu stekao je brojne poklonike u Mađarskoj. Slijedi iznimno uspješan i prevođen roman "Mala mađarska pornografija" (1984.). Njegovo najveće i najzahtjevnije djelo je roman "Harmonia caelestis. Numerirane rečenice iz povijest obitelji Esterhazy" (2000.). (Hina) ag mc