AU 6. II. PR PICULA: HRVATSKA JE KRENULA U SMJERU

AUSTRIJA DIE PRESSE 6. II. 2003. Picula: "Hrvatska je krenula u smjeru EU s utezima na nogama" "Zagreb namjerava 18. veljače podnijeti zahtjev za pristup u Europsku uniju, izvješćuje u interviewu za list hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. - Diplomatskom ofenzivom Hrvatska trenutno nastoji u Europi pridobiti potporu za pristup EU. Zašto baš sada? = Hrvatska vlada smatra da je sada primjeren trenutak za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Ohrabrili su nas rezultati sastanka na vrhu EU, održanog u Kopenhagenu. Svjesni smo da je prijem deset novih članica ogromna zadaća za EU ali polazimo od pretpostavke da će vrata ostati otvorena za nove kandidate. Nijedna od zemalja koje su se dosada kandidirale za pristup u EU nije prošla tako trnovit put kao Hrvatska. Nijedna od njih nije imala rat na svom teritoriju, ni izbjegličke krize niti se morala nositi s teškim odnosom prema sudu UN sa sjedištem u Den Haagu. Hrvatska je uspjela preuzeti vodstvo s utezima na nogama. Naš zahtjev nije poniknuo iz vakuuma. Već prije godinu dana i četiri mjeseca potpisali smo s EU sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Iako je tim sporazumom predviđen rok od šest godina za njegovu realizaciju, već u prvoj godini odradili smo 50 posto zadanog posla. Osim toga, ove godine Vijećem EU predsjeda Grčka a naslijedit će je Italija. Obje su zemlje posebno senzibilizirane za jugoistočnu Europu. - Kada će točno Hrvatska podnijeti zahtjev za pristup? = Za datum podnošenja zahtjeva izabrali smo 18. veljače. Toga je dana planiran susret hrvatskog i grčkog premijera u Ateni. - No, još ima kamena spoticanja na putu u EU. Velika Britanija i Nizozemska nisu rafiticirale čak ni sporazum o stabilizaciji zato što Hrvatska ne želi izručiti generala Janka Bobetka haaškom sudu UN za ratne zločince. = General Bobetko ima 84 godine, teško je bolestan i leži u bolnici. Sud je u Zagreb poslao liječnički tim radi provjere generalova zdravstvenog stanja. Sud će pogledati liječničko izvješće i potom odlučiti treba li general biti izručen. Potpuno smo svjesni da je suradnja sa sudom važan sastavni dio našeg imagea u Europi. S druge pak strane treba sačuvati političku stabilnost u Hrvatskoj. Moramo pripaziti da političke snage koje odbijaju suradnju s Den Haagom ne zloupotrijebe optužnice protiv hrvatskih generala. - Problema ima i u procesu povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku. Međunarodne organizacije poput OESS-a kritiziraju da 7000 kuća još nije vraćeno zakonitim srpskim vlasnicima. = O temi izbjeglica uvijek se puno govori. U tom su kontekstu česti i pokušaji manipulacije. Sadašnja hrvatska vlada uklonila je sve političke prepreke povratku srpskih izbjeglica. Naša je zadaća da ponajprije na područjima bivše takozvane krajine povratak ljudi bude popraćen povratom njihove imovine. No, taj je proces dugotrajan. Naime, paralelno tome treba riješiti pitanje prognanih bosansko-hercegovačkih Hrvata, koji sada stanuju u kućama srpskih izbjeglica. Pravo na povratak apsolutno je ljudsko pravo; no, postoji i pravo na ostanak. Nažalost, mnogi Hrvati protjerani iz Bosne ne žele se tamo vratiti. Razlozi za to psihološke su prirode ali tu su i istinske prepreke - ponajprije u procesu povratka u Republiku Srpsku (...). Voljeli bismo da OESS i ostale institucije budu manje kritički nastojene a više realne kada je u pitanju ocjenjivanje poteza hrvatske vlade. Ne možemo ponovno uspostaviti politički sustav kakav je postojao prije 1990. g. To vrijedi i za takozvano društveno vlasništvo i za demografski spektar Hrvatske. Nažalost, Miloševićeva je agresija prouzročila previše zla. - Kakvu pomoć očekujete od Austrije u vezi s pristupom Hrvatske EU? = Hrvatska ima prijateljski odnos s Austrijom. Austrija je bila prva zemlja koja je s Hrvatskom potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i najveći je ulagač u hrvatsku privredu. Želimo austrijskoj vladi olakšati lobiranje za hrvatske interese dokončanjem procesa reformi i brzim odrađivanjem popisa političkih uvjeta koje je Bruxelles postavio. Nadamo se da će nam austrijska vlada u vezi s tim u neposrednoj budućnosti pružiti sveobuhvatnu potporu kako bi naš zahtjev uskoro bio izložen Povjerenstvu EU. - Kako izgledaju odnosi između Hrvatske i njezinih južnih i istočnih susjeda? = G. 2004. imat ćemo - nakon pristupa Slovenije i Mađarske - izravnu granicu s Europskom unijom. To će za nas biti dodatna motivacija da nastavimo s europeizacijom naše zemlje. S druge pak strane imamo u susjedstvu i zemlje koje su jako daleko od konsolidacije: riječ je o Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji. Zato je nacionalni interes Hrvatske da pridonese stabilizaciji tog prostora. Time pomažemo i Europskoj uniji. Hrvatska se razlikuje od tih zemalja: stabilna je i njezina je privreda u bitno boljem stanju nego privrede tih država. Osim toga, Hrvatska je na području ekonomije bolja ili u najmanju ruku ravnopravna mnogim zemljama koje su upravo pozvane da pristupe EU.