ZAGREB, 6. veljače (Hina)ZAGREB - Nakon što je američka administracija pred Vijećem sigurnosti UN-a predočila u srijedu dodatni dokaz o iračkom posjedovanju oružja za masovno uništenje Republika Hrvatska priklanja se naporima
međunarodne zajednice za razoružanje Iraka, priopćilo je rano u četvrtak ministarstvo vanjskih poslova (MVP). Tom prezentacijom, koju je pred VS obavio američki državni tajnik Colin Powell, dodatno se podupire izvješće što su ga inspektori UN-podnijeli o svome radu na terenu, piše MVP.WASHINGTON - Deset zemalja Vilniuske skupine, među kojima i Hrvatska, poduprlo je u srijedu američku politiku prema Iraku rekavši kako su SAD pružile Vijeću sigurnosti uvjerljive dokaze o iračkom nepoštivanju obveza te izrazile spremnost doprinijeti međunarodnoj koaliciji da se silom provede razoružanje Iraka. "Danas su SAD pružile uvjerljive dokaze u Vijeću sigurnosti o iračkom oružju masovnog uništenja, njegovim aktivnim naporima da obmane UN-ove inspektore i njegovim vezama s međunarodnim terorizmom", reklo je deset ministara vanjskih polsova zemalja Vilniuske skupine u zajedničkoj pisanoj izjavi objavljenoj u Sjedinjenim Državama.ZAGREB - Republika Hrvatska priklanja se pridruženim i
ZAGREB, 6. veljače (Hina)
ZAGREB - Nakon što je američka administracija pred Vijećem
sigurnosti UN-a predočila u srijedu dodatni dokaz o iračkom
posjedovanju oružja za masovno uništenje Republika Hrvatska
priklanja se naporima međunarodne zajednice za razoružanje Iraka,
priopćilo je rano u četvrtak ministarstvo vanjskih poslova (MVP).
Tom prezentacijom, koju je pred VS obavio američki državni tajnik
Colin Powell, dodatno se podupire izvješće što su ga inspektori UN-
podnijeli o svome radu na terenu, piše MVP.
WASHINGTON - Deset zemalja Vilniuske skupine, među kojima i
Hrvatska, poduprlo je u srijedu američku politiku prema Iraku
rekavši kako su SAD pružile Vijeću sigurnosti uvjerljive dokaze o
iračkom nepoštivanju obveza te izrazile spremnost doprinijeti
međunarodnoj koaliciji da se silom provede razoružanje Iraka.
"Danas su SAD pružile uvjerljive dokaze u Vijeću sigurnosti o
iračkom oružju masovnog uništenja, njegovim aktivnim naporima da
obmane UN-ove inspektore i njegovim vezama s međunarodnim
terorizmom", reklo je deset ministara vanjskih polsova zemalja
Vilniuske skupine u zajedničkoj pisanoj izjavi objavljenoj u
Sjedinjenim Državama.
ZAGREB - Republika Hrvatska priklanja se pridruženim i
pristupajućim članicama Europske unije u podršci demarša
Predsjedništva Europske unije o Iraku od 4. veljače, piše u
četvrtak u ranim jutarnjim satima u svome priopćenju ministarstvo
vanjskih poslova. Nakon razgovora hrvatskog ministra vanjskih
poslova Tonina Picule i grčkog ministra Georgiosa Papandreoua,
čija zemlja predsjedava EU, a u kojem je hrvatski ministar
izviješćen o demaršu, MVP izražava potpunu suglasnost sa zahtjevom
Predsjedništva EU upućenom Iraku. Hrvatska dijeli zabrinutost
međunarodne zajednice glede iračke krize iako u ovome trenutku
svojim statusom nije mogla izravno sudjelovati u donošenju
predmetnog demarša, piše u priopćenju MVP. O predmetnom stajalištu
Hrvatske MVP je notom izvijestilo i Vijeće ministara EU, dodaje se u
priopćenju.
LONDON - Glavni UN-ov inspektor za kontrolu naoružanja Hans Blix
rekao je u četvrtak da Irak nije dovoljno surađivao u razoružavanju
i da će, ako se ništa ne promijeni, iduće izvješće Ujedinjenim
narodima odražavati njegove frustracije s tim u vezi. "Iračka
strana nije pokazala zabranjeno oružje za masovno uništavanje niti
dokaze da je uništeno", rekao je Blix nakon londonskih razgovora s
britanskim premijerom Tonyjem Blairom. "Nadamo se da će u
posljednji čas... pozitivno odgovoriti. Ne postupe li tako, naš
izvještaj idući petak neće biti onakav kakav bismo željeli", rekao
je. Blix i čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Mohammed
ElBaradei već više od dva mjeseca predvode nadzor naoružanja u
Iraku, a u Bagdad se vraćaju ovaj vikend. Novi izvještaj UN-ovu
Vijeću sigurnosti podnijet će 14. veljače. ElBaradei je također
nakon sastanka s Blairom rekao da "Irak ne surađuje u potpunosti".
BRUXELLES - Veleposlanici 19 zemalja članica NATO-a sastali su se u
četvrtak iza zatvorenih vrata na posebnoj sjednici posvećenoj
Iraku, izvijestili su diplomatski izvori. Na hitno sazvanoj
sjednici, članice NATO-a trebale bi pokušati postići konsenzus o
američkom popisu zahtjeva koji od NATO-a traži ograničenu potporu u
slučaju oružanog napada na Irak. Tri europske zemlje - Francuska,
Njemačka i Belgija, već tri tjedna blokiranju pomak u vezi s tim
pitanjem, odbijajući da se NATO prikloni "ratnoj logici". Sastanak
se održava nakon jučer održanog govora američkog državnog tajnika
Colina Powella u Vijeću sigurnosti pred čijim je članovima iznio
dokaze prema kojima Bagdad ne želi prestati s proizvodnjom oružja
za masovno uništenje.
PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac ocijenio je u četvrtak
da rat u Iraku "nije neizbježan" primajući Visokog povjerenika UN-a
za ljudska prava Sergia Vieira de Mella, objavila je Elizejska
palača. Tijekom susreta, Chirac je izložio prijedloge koje je
Francuska formulirala u srijedu čiji je cilj "značajno jačanje
inspekcija" UN-a u Iraku, dodao je isti izvor. Po izlasku iz
francuske predsjedničke palače, De Mello je rekao da se razgovaralo
o eventualnom ratu u Iraku "koji ni Francuska ni UN ne smatraju
neizbježnim i koji će, ako do njega dođe, imati velike posljedice u
regiji i šire".
RIM - Šef talijanske vlade Silvio Berlusconi ocijenio je u četvrtak
da je američki državni tajnik dokazao u srijedu u svom govoru u UN-u
da Irak posjeduje zabranjeno oružje i odbija surađivati s
inspektorima UN-a. "Američki državni tajnik Colin Powell čvrsto je
dokazao, uz pomoć bogatog audiovizualnog materijala, da Irak ne
surađuje aktivno s inspektorima, da nije dao kredibilne dokaze o
navodnom uništenju oružja za masovno uništenje i da nije ponudio
sigurne dokaze o zaustavljanju svog nuklearnog programa", rekao je
Berlusconi u izjavi objavljenoj u četvrtak na internet stranici
vlade. Prema Berlusconiju, američki državni tajnik "pokazao je da
irački režim uporno postavlja zapreke radu misije UN-a te da je
održavao odnose s međunarodnim terorizmom".
SOFIJA - Bugarska vlada u četvrtak je prihvatila zahtjev SAD-a za
korištenjem zračnog prostora i infrastrukture te zemlje u slučaju
pokretanja vojne akcije na Irak te slanje bugarske postrojbe za
nuklearno, biološko i kemijsko ratovanje u krizno žarište.
Sporazum bi u petak trebali odobriti članovi parlamenta.
BEOGRAD - Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost
Javier Solana ocijenio je u četvrtak izvješće američkog državnog
tajnika Colina Powella u Vijeću sigurnosti "vrlo solidnim". "Bilo
je to vrlo, vrlo važno izvješće. Sadržaj je vrlo solidan. Mislim da
je jasno da irački režim ne surađuje s inspektorima i da skriva
važne i opasne materijale", izjavio je Solana tijekom posjeta
Beogradu.
BERLIN - Američki veleposlanik u Berlinu Daniel Coats izjavio je u
četvrtak da bi Njemačka trebala "ponovo razmotriti" svoje
protivljenje ratu u Iraku. U razgovoru za njemačku televiziju,
Coats je naglasio da je američki državni tajnik dokazao da Sadam
Husein gomila oružje za masovno uništenje. "Stoga je važno da
Njemačka, ali i Francuska, ponovo razmotre svoje stajalište",
dodao je veleposlanik.
WASHINGTON - Američki tisak u četvrtak donosi opširne prikaze
nastupa državnog tajnika Colina Powella pred Vijećem sigurnosti
smatrajući da je u svom multimedijalnom prikazu nagomilao dokaze da
Irak ne poštuje rezolucije UN-a. Unatoč očitoj snazi Powellove
prezentacije, izgleda da nije pokolebao tri važna glasa", piše USA
TODAY govoreći o Francuskoj, Kini i Rusiji, zemljama s pravom veta u
Vijeću sigurnosti, koje su sve zatražile da se inspektorima UN-a
dade više vremena. The Washington Post piše da je nejasno mogu li
Sjedinjene Države nakon Poweloovog nastupa skupiti devet glasova u
Vijeću sigurnosti kako bi utrle put vojnoj akciji protiv Iraka.
UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda Kofi Annan
rekao je u srijedu da rat u Iraku još nije neizbježan, ali je
naglasio da Bagdad mora u cijelosti i aktivno poštivati zahtjeve
Vijeća sigurnosti. "Mislim da je današnja poruka bila jasna - svi
žele da Irak aktivno surađuje s inspektorima i ispuni zahtjeve
međunarodne zajednice", rekao je Annan.
ANKARA - Turske se snage neće boriti u Iraku, a Europska unija
pomoći će Ankari da se u slučaju rata lakše nosi s priljevom
izbjeglica koji bi mogli krenuti preko granice u jugoistočnu
Tursku, rekli su u četvrtak turski premijer Abdullah Gul i Chris
Patten, EU-ov povjerenik za vanjske odnose. Gul je u srijedu
najavio da će od parlamenta tražiti glasovanje o otvaranju vojnih
baza američkim snagama za eventualni napad na Irak. Parlament će u
četvrtak donijeti preliminarnu odluku o tome.
ZAGREB - Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja
Guenther Altenburg rekao je u četvrtak da je NATO impresioniran
predanošću Hrvatske u provedbi reformi oružanih snaga, te je
naglasio da je Sjevernoatlantski savez spreman pomoći Zagrebu u
procesu približavanja. Altenburg je to izjavio u Zagrebu nakon
razgovora s hrvatskom ministricom obrane Željkom Antunović, s
kojom se sastao u sklopu svog posjeta Hrvatskoj na čelu
procjeniteljskog izaslanstva NATO- a. Na sastanku je sudjelovao i
načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Josip
Lucić. On je ipak rekao da "sve to neće biti lako postići" ali i
dodao "Ali mi smo spremni pomoći Hrvatskoj na njezinu putu prema
NATO-u ... mislim da svi u Savezu priznaju napore koji su već
poduzeti i ohrabruju Hrvatsku da nastavi istim putem".
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić odlikovao je u
četvrtak američkog Hrvata Bernarda Luketicha visokim državnim
odličjem zbog promicanja Hrvatske u SAD-u. Tom dugogodišnjem
predsjedniku Hrvatske bratske zajednice (HBZ) predsjednik je
uručio Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, jedno od najvećih
državnih odličja. "25-godišnje predsjedanje HBZ-om dokaz je da je
Luketich čovjek koji je zadužio Hrvate u Americi i u Hrvatskoj",
rekao je Mesić na svečanosti u Uredu predsjednika. Dodao je da su
američki Hrvati oduvijek bili uz domovinu, te da su ostali uz nju i
kada je bilo najteže, u Domovinskom ratu.
BEOGRAD - Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i
sigurnost Javier Solana stigao je danas u Beograd, te počeo
razgovore s nizom crnogorskih i srbijanskih dužnosnika. Visoki
predstavnik sastao se odmah nakon dolaska s Vojislavom Koštunicom
predsjednikom zajednice Crne Gore i Srbije, a zatim započeo
razgovor sa srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem. Nakon
razgovora s Đinđićem, Solana će se sastati s crnogorskim premijerom
Milom Đukanovićem, potpredsjednikom savezne vlade Miroljubom
Labusom, te potpredsjednikom crnogorske Demokratske partije
socijalista Svetozarom Marovićem. U zadnje vrijeme Marović se
spominje i kao kandidat nove državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Solana će se, nakon tih razgovora, obratiti novinarima.
ZAGREB - Šef hrvatske diplomacije Tonino Picula i ministrica obrane
Željka Antunović sudjelovat će u petak i subotu na 39. Konferenciji
o sigurnosnoj politici u Muenchenu. Muenchenska Konferencija o
sigurnosnoj politici najznačajniji je skup tog tipa u svijetu. Bit
će to 39. skup po redu na kojemu će sudjelovati brojni političari i
visokorangirani vojni dužnosnici, kao i stručnjaci iz područja
ekonomije, znanosti i medija. Glavne teme ovogodišnje Konferencije
su budućnost NATO-a, uloga vanjske i sigurnosne politike EU u
prevenciji razvoja kriza i učinkovitom rješavanju postojećih,
globalna borba protiv terorizma te situacija na Bliskom istoku i
Perzijskom zaljevu. Očekuje se da će hrvatski ministri sudjelovati
u raspravama, posebice onoj o ulozi europske politike u prevenciji
kriza, a prema najavama, ministra Piculu u Muenchenu očekuje i
nekoliko bilateralnih susreta.
LJUBLJANA - Ulazak u NATO za Sloveniju je povijesna prilika koju ne
smije propustiti jer bi se u suprotnom mogla naći u situaciji da u
NATO savezu bude Hrvatska, a Slovenija ne, rekao je u razgovoru za
ljubljanski "Dnevnik" šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel.
"Znate da je i Hrvatska članica skupine Vilnius 10. Ako mi odbijemo
poziv da se učlanimo u NATO, Hrvatska možda neće. Možete li
zamisliti tu situaciju, Slovenija izvan NATO-a a Hrvatska u njemu,
te kakve bi to vanjskopolitičke posljedice imalo?", retorički je
Rupel replicirao novinaru Cirilu Brajeru. Brajer je ustvrdio da bi
se moglo dogoditi da Slovenci na referendumu odbiju članstvo, te da
Slovenija i države prema jugoistoku Europe ostanu izvan
sigurnosnih integracija.
LJUBLJANA - Ljubljanska banka spremna je vratiti dug hrvatskim
štedišama Ljubljanske banke Zagreb ako se odreknu prava na zatezne
kamate, piše danas mariborski list "Večer" pozivajući se na
"pouzdane izvore". "Večer" također tvrdi da se "iz pouzdanih
izvora" doznaje kako su razgovori o tome već vođeni i da sa strane
Slovenije više nema teškoća da se problem riješi. Štediše koji
svoje depozite nisu prenijeli na hrvatske banke, a riječ je o iznosu
ukupne glavnice od 312 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka,
dobili bi glavnicu i kamate koje im pripadaju prema ugovoru sa
Ljubljanskom bankom, ali uz obvezu da se prije isplate obvežu kako
neće zahtijevati zatezne kamate za vrijeme dok nisu mogli
raspolagati svojim novcem, tvrdi mariborski "Večer".
DEN HAAG/ZAGREB - General Aleksandar Vasiljević, šef
kontraobavještajne službe JNA u vrijeme agresije protiv Hrvatske,
nastavio je u četvrtak svjedočiti na suđenju bivšem predsjedniku
SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom. Vasiljević, koji se
kao svjedok C039 u predraspravnim materijalima Tužiteljstva
spominje kao jedan od najznačajnijih svjedoka protiv Miloševića,
na suradnju s Tužiteljstvom, odlučio se 1999. nakon što je
suoptužen zajedno s Miloševićem, kao jedan od 15 sudionika
zločinačkog pothvata. Iako je do posljednjeg trenutka bio u
programu zaštite u srijedu se u sudnici pojavio pod punim
identitetom, rekavši da nije tražio zaštitu za sebe niti za članove
svoje obitelji u Beogradu. On je govorio o naoružavanju Srba u
Hrvatskoj 1990. i 1991. godine iz skladišta JNA i skladišta
teritorijalne obrane Srbije formiranju postrojbi Teritorijalne
obrane i obuci dobrovoljačkih snaga u Srbiji i njihovom upućivanju
na ratišta u Hrvatskoj.
ZAGREB - Zdravstveno stanje Tihomira Blaškića znatno je bolje i
počeo je ponovno raditi na svojoj obrani, izjavio je u četvrtak za
Hinu njegov branitelj Anto Nobilo. Novi datum održavanja statusne
konferencije o slučaju Blaškić, koja se trebala održati 22.
siječnja ali je odgođena zbog njegovih zdravstvenih problema, još
nije određen, rekao je Nobilo i dodao da u ponedjeljak istječe rok
za odgovor na nove dokaze tužiteljstva u Blaškićevu slučaju, ali da
je i tu zatražena još jedna odgoda. Bivši zapovjednik Operativne
zone Središnje Bosne Blaškić je odlukom prvostupanjskog sudskog
vijeća, proglašen krivim za zločine počinjene tijekom rata u BiH na
području Lašvanske doline i osuđen na 45 godina zatvora. U tijeku je
žalbeni postupak.
SARAJEVO - Na području Bosne i Hercegovine u tijeku je velika
policijska akcija čiji je cilj potraga za ukradenim vozilima,
izjavio je u četvrtak u Sarajevu glasnogovornik Policijske misije
Europske unije u toj zemlji (EUPM) Jon Oskar Solnes. "Ukupno 1.200
policajaca uključeno je u ovu operaciju a oni su širom zemlje
postavili 284 kontrolne točke. Pripadnici EUPM nadziru tijek
cijele akcije", kazao je novinarima Solnes. Policajci na
kontrolnim točkama zaustavljaju automobile i provjeravaju
dokumente upoređujući ih s informacijama o ukradenim vozilima
kojima raspolaže Interpolova baza podataka.
HAMBURG - Četiri mjeseca nakon parlamentarnih izbora dvije trećine
Nijemaca ne vjeruje da je kancelar Gerhard Schroeder sposoban
voditi zemlju, proizlazi iz ispitivanja javnog mišljenja što ga je
po nalogu tjednika Stern i privatne TV postaje RTL obavio institut
Forsa. Tako 69 posto svih ispitanika procjenjuje Schroeerovu
sposobnost da "upravlja sudbinom zemlje" "malom" ili "ne
pretjerano velikom". Samo 28 posto ispitanih ima povjerenja u
sposobnost vladajuće garniture.
NEW DELHI - Policija je u zapadnoj indijskoj saveznoj državi
Gujaratu u četvrtak uhitila muslimanskoga svećenika koji je
osmislio napad na vlak pun hinduskih aktivista, a zbog čega je u
2002. došlo do sektaških nereda s mnogo žrtava. Hussain Umarji
uhićen je u gradu Godhri nakon što je prvoosumnjičeni optužio toga
muslimanskog svećenika da je isplanirao paljenje Sabarmati
Expressa 27. veljače 2002. objavila je agencija United News of
India. U požaru vlaka poginulo je 58 Hindusa, a slučaj je pokrenuo
krvave nerede diljem Gujarata. Službeno se procjenjuje da je u
nasilju koje je slijedilo poginulo oko 900 ljudi, uglavnom
muslimana.
SEUL - Sjeverna Koreja je u četvrtak priopćila da bi svaki američki
napad na neko njezino nuklearno postrojenje izazvao "snažan
protuudar i doveo od općeg rata". "Amerikanci su budalasti ako
misle da ćemo sjediti prekriženih ruku dok nas oni napadaju", piše u
komentaru sjevernokorejske novinske agencije KCNA. "Na napad ćemo
odgovoriti kontranapadom, na rat ćemo odgovoriti totalnim ratom",
dodaje se u komentaru.
LONDON - Britanska je policija uhitila sedam osoba osumnjičenih za
terorističke aktivnosti, priopćeno je u četvrtak. Šestorica
muškaraca i jedna žena uhićeni su u protuterorističkim racijama u
engleskim i škotskim gradovima, rekla je glasnogovornica policije.
Uhićenja su povezana s hapšenjem sedmorice muškaraca u Londonu i
Edinburghu u prosincu. Ostale pojedinosti nisu objavljene.
BERLIN - Njemački istražitelji u četvrtak su objavili da ispituju
trojicu muškaraca osumnjičenih da su planirali napade u Njemačkoj
te da su podupirali ćeliju al Qaede u Hamburgu, koja je pokrenula
napade u rujnu 2001. u Sjedinjenim Državama. Savezni istražitelji u
Karlsruheu priopćili su da ispituju trojicu muškaraca i pretražuju
šest zgrada, među ostalima i islamski centar u Muensteru i zgradu
islamske zajednice u Mindenu.
JERUZALEM - Izraelski predsjednik Moshe Katzav namjerava zadužiti
premijera u odlasku Ariela Sharona da formira novu vladu, nakon
održavanja parlamentarnih izbora 28. siječnja, izvijestio je u
četvrtak glasnogovornik izraelskog predsjednika. "Predsjednik
Katzav je, završivši konzultacije s članovima raznih stranaka u
Knessetu, zadaću osnutka nove vlade odlučio povjeriti Arielu
Sharonu", kazao je glasnogovornik. On je precizirao kako će Katzav
to i službeno iznijeti Sharonu u nedjelju. Od tog dana, Ariel Sharon
na raspolaganju ima 42 dana za sastavljanje predstojeće vlade.
(Hina) maš