ZAGREB, 6. veljače (Hina) - U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u prosincu prošle godine u Hrvatskoj je bilo 0,3 posto manje zaposlenih nego u prethodnom mjesecu, dok je u odnosu listopad njihov broj povećan 0,1 posto, objavio
je Državni zavod za statistiku.
ZAGREB, 6. veljače (Hina) - U obrtu i djelatnostima slobodnih
profesija u prosincu prošle godine u Hrvatskoj je bilo 0,3 posto
manje zaposlenih nego u prethodnom mjesecu, dok je u odnosu
listopad njihov broj povećan 0,1 posto, objavio je Državni zavod za
statistiku.#L#
Na kraju prosinca, naime, u obrtu i djelatnostima slobodnih
profesija bilo je zaposleno 231.575 osoba - 599 manje nego na kraju
studenog te 358 više nego krajem listopada.
Od ukupnog broja zaposlenih na kraju prosinca, u obrtu je bio
zaposlen najveći dio, točnije njih 219.981, dok je u djelatnostima
slobodnih profesija zaposleno 11.594 osoba.
Najveći je broj, njih 49.264, zaposlen je u obrtima i djelatnostima
slobodnih profesija čija je djelatnost trgovina na veliko i malo,
popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu
i kućanstvu. Broj zaposlenih u toj djelatnosti u prosincu je ostao
na razini iz studenog, jednako kao i u prerađivačkoj industriji,
poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama.
U odnosu na jedanaesti mjesec 2002., zadnjeg je prošlogodišnjeg
mjeseca najveći pad broja zaposlenih, od 22,7 posto, zabilježen u
javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranju. U
obrazovanju je broj zaposlenih istodobno smanjen za 1,5 posto, a u
građevinarstvu 1,1 posto.
Porast broja zaposlenih, pak, zabilježen je u rudarstvu i vađenju i
iznosio je 3,8 posto, dok je u prijevozu, skladištenju i vezama
njihov broj povećan za 0,1 posto.
Promatrano prema županijama, porast broja zaposlenih u obrtu i
djelatnostima slobodnih profesija u prosincu u odnosu na prethodni
mjesec zabilježen samo u Ličko-senjskoj (za 0,3 posto) te Splitsko-
dalmatinskoj (za 0,1 posto) županiji.
U Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj broj zaposlenih je
istodobno stagnirao, dok ostale županije bilježe pad broja
zaposlenih, pri čemu je najveći, 1,5-postotni pad zabilježen u
Koprivničko-križevačkoj županiji.
(Hina) rub ds