SI-HR-Krško-Glasila/mediji-Politika-Kriminal sl-delo-5. II. o krškom SLOVENIJADELO5. II. 2003.Odgovor na HEP-ovu ponuduIako slovenski premijer Anton Rop i ministar za okoliš i prostor Janez Kopač inzistiraju da sporazum o nuklearci
Krško mora doći na dnevni red parlamenta, kako bi se vidjelo hoće li biti ratificiran ili ne, lokalne općinske vlasti u Krškom inzistiraju na drukčijim rješenjima, pri čemu potporu vide i u 13. članku sporazuma po kojemu bi se uz određene uvjete hrvatski udio u nuklearci mogao "izvlastiti" (nacionalizirati) u korist Slovenije i uz pripadajuću odštetu."Zastupnici u parlamentu trebali bi što prije ratificirati sporazum o nuklearci, a istodobno bi slovenska vlada Hrvatskoj trebala dati izjavu da u skladu sa 13. člankom tog ugovora odmah započinje s postupkom izvlaštenja njihova investicijskog udjela u nuklearku. Budući da je Hrvatska taj članak potvrdila, na to ne bi mogla uložiti prigovor, a Slovenija bi postupak provela sasvim legalno", piše list i dodaje da se ministar za okoliš i prostor Kopač, unatoč visokoj cijeni koju je za hrvatski udio u predarbitražnom postupku predložio HEP, zalaže za dodatne
SLOVENIJA
DELO
5. II. 2003.
Odgovor na HEP-ovu ponudu
Iako slovenski premijer Anton Rop i ministar za okoliš i prostor
Janez Kopač inzistiraju da sporazum o nuklearci Krško mora doći na
dnevni red parlamenta, kako bi se vidjelo hoće li biti ratificiran
ili ne, lokalne općinske vlasti u Krškom inzistiraju na drukčijim
rješenjima, pri čemu potporu vide i u 13. članku sporazuma po kojemu
bi se uz određene uvjete hrvatski udio u nuklearci mogao
"izvlastiti" (nacionalizirati) u korist Slovenije i uz pripadajuću
odštetu.
"Zastupnici u parlamentu trebali bi što prije ratificirati
sporazum o nuklearci, a istodobno bi slovenska vlada Hrvatskoj
trebala dati izjavu da u skladu sa 13. člankom tog ugovora odmah
započinje s postupkom izvlaštenja njihova investicijskog udjela u
nuklearku. Budući da je Hrvatska taj članak potvrdila, na to ne bi
mogla uložiti prigovor, a Slovenija bi postupak provela sasvim
legalno", piše list i dodaje da se ministar za okoliš i prostor
Kopač, unatoč visokoj cijeni koju je za hrvatski udio u
predarbitražnom postupku predložio HEP, zalaže za dodatne
pregovore o otkupu hrvatskoj udjela u nuklearci.
"Prema ugovoru o energetskoj povelji i u skladu s međunarodnim
računovodstvenim standardima Slovenija bi trebala Hrvatskoj
ponuditi poštenu tržišnu vrijednost za njen udio u nuklearci, čime
bi izbjegla ucjene prenapuhanim iznosom od 717 milijuna dolara koji
je postavio HEP. Hrvatski se udio u skladu s ugovorom o nuklearci
može izvlastiti ako za to postoji slovenski nacionalni interes i
unutarnje potrebe, što bi Slovenija po mišljenju naših sugovornika
mogla opravdati novim direktivama Europske unije o odlaganju
otpadaka i istrošenog nuklearnog goriva. Te direktive u vrijeme
pregovora o zaključivanju sporazuma o nuklearci nisu bile poznate.
Budući da u ugovoru tih direktiva nema, za Hrvatsku one nisu
obvezujuće, a za Sloveniju će kao članicu Europske unije od 1.
svibnja 2004. postati obvezujuće. U tom bi slučaju zahtjev HEP-a
postao posve bespredmetan i vlada na njega ne bi uopće trebala
davati odgovor", piše list.