HR-KID-zakon-sukob interesa-Parlament zakon o sprječavanju sukoba interesa neće obvezivati sadašnje dužnosnike Piše: Gordana GrbićZAGREB, 2. veljače (Hina) - Zakon o sprječavanju sukoba interesa nije još donesen pa stručnjaci
procjenju da bi mogao obvezivati državne dužnosnike tek nakon parlamentarnih izbora.
Piše: Gordana Grbić
ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Zakon o sprječavanju sukoba interesa
nije još donesen pa stručnjaci procjenju da bi mogao obvezivati
državne dužnosnike tek nakon parlamentarnih izbora.#L#
Taj je Zakon trebao biti donesen lani do lipnja, s obzirom na obveze
koje je Hrvatska preuzela kad je prihvatila međunarodne konvencije
o suzbijanju korupcije. To se, međutim, nije dogodilo zbog
"nedostatka" političke volje, ocjenjuje Josip Kregar, jedan od
stručnjaka koji su radili na prijedlogu Zakona.
Sada je Zakon ponovno u prvom čitanju u Saboru. U prijelaznim
odredbama predlaže se da se pet bitnih članaka počne primjenjivati
šest mjeseci od njegova stupanja na snagu. Vlada u tom roku treba
predložiti a Sabor imenovati Povjerenstvo nadležno za provedbu
Zakona, a ono pak Pravilnik o radu Povjerenstva.
Odgodilo bi se tako stupanje na snagu nekoliko odredaba. One po
kojoj državni dužnosnici u roku 30 dana od stupanja na dužnost
moraju dati podatke o svojoj imovini, imovini bračnog druga i
djece. Zatim odredbe kojom se ograničava primanje darova bez
prijave na 500 kuna te propisuje obveza prijavljivanja svakog
skupljeg dara.
Ta bi se odgoda odnosila i na zabranu članstva u nadzornim i
upravnim odborima i obvezu prenošenja udjela u trgovačkim
društvima na treće osobe. Na kraju, ali ne i manje važno, i na obvezu
prijavljivanja svakoga prihoda izvan redovite plaće, u roku do 15
dana od njegova primitka.
Josip Kregar upozorio je još prije godinu dana da bi zbog
"nedostatka političke volje" sadašnji saziv Sabora mogao donijeti
Zakon koji će obvezivati zastupnike i državne dužnosnike tek u
novom mandatu.
Sada kaže da je najvažnije da se Zakon donese, a uvjeren je da će ga
svaka vlast, "već zbog svoje vjerodostojnosti", na kraju morati
provesti. "Ipak su sve stranke u svoje programe ugradile odlučno
suzbijanje korupcije", rekao je za Hinu Kregar, član stručne radne
skupine Ministarstva pravosuđa.
Prijedlog Zakona o sukobu interesa koji je predložila koalicijska
Vlada prošao je prvo saborsko čitanje u ožujku 2001., ali nije
"doživio" drugo čitanje jer je povučen iz procedure na zahtjev
HSLS-a, tada jedne od vladajućih stranaka.
Zakon je sada ponovno u prvom čitanju u Saboru, s obzirom da je
uvelike protekao rok od šest mjeseci u kojem se mogao poslati u
drugo čitanje. Očekuje se da će nakon što prođe dva čitanja biti
donesen do lipnja ove godine.
Mandat ovog saborskog saziva završava u ožujku dogodine, ali iz
redova vladajuće koalicije ima nagovještaja prijevremenih
parlamentarnih izbora.
Da se Vlada i Sabor ne pridržavaju rokova i obveza kada je u pitanju
sprječavanje sukoba interesa pokazuje odnos prema desetak odredbi
o sukobu interesa u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika
iz 1998.
Prema tim odredbama, Vlada je trebala predložiti, a Sabor imenovati
Etičko povjerenstvo za nadziranje sukoba interesa državnih
dužnosnika. Tu zakonsku obvezu nije do kraja svog mandata provela
ni HDZ-ova Vlada niti koalicijska u protekle tri godine.
U Saboru je do sada propalo više pokušaja da se donese Zakon o sukobu
interesa. Zaključak Sabora o donošenju Etičkog kodeksa ponašanja
državnih dužnosnika iz 1993., na prijedlog liberala Ive Škrabala,
nikada nije proveden.
Prijedlog Zakona o sukobu interesa Vladimira Šeksa (HDZ) iz 1996.
prošao je samo prvo čitanje. Ublažena varijanta njegova prijedloga
djelomice je ugrađena u Zakon o obvezama i pravima državnih
dužnosnika.
No, njegova se primjena svela se na prijavljivanje imovine na
početku i na kraju mandata, bez ikakva nadzora i posljedica za bilo
kojeg dužnosnika.
(Hina) ggrb vl