CRNKOVIĆ-POZAIĆ: FLEKSIBILNIJE TRŽIŠTE RADA POŽELJNO ZA ZAPOŠLJAVANJE

Piše: Nena Todorić Kajfeš ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Fleksibilizacija tržišta rada poželjna je za razvoj gospodarstva, a time i za zapošljavanje, ocjenjuje ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković-Pozaić.#L# Skraćenje otkaznih rokova i smanjenje otpremnina, što je predviđeno izmjenama Zakona o radu (ZOR), pogoršava položaj onih koji ostaju bez posla, međutim, ni u njihovom interesu nije da se velikim troškovima za poslodavca koče strukturne promjene i time usporava otvaranje novih radnih mjesta. "Smatram da se otporom promjenama ZOR-a, potaknutim sa stajališta dobrobiti pojedinca, stvara kolektivno loša situacija", ističe Crnković-Pozaić u razgovoru za Hinu. Ona drži da bi većina ljudi radije izabrala dinamičnije tržište rada, odnosno lakše i brže zapošljavanje u slučaju da izgube posao, nego prividnu zakonsku zaštitu od vlastitog poslodavca i male šanse za zaposlenje. Komentirajući tvrdnje sindikata da će poslodavci ubuduće radnicima produživati ugovor na određeno vrijeme tri godine, a onda im davati otkaze, jer im to omogućuju izmjene ZOR-a, Crnković-Pozaić naglašava da su se poslodavci i dosad tako ponašali, a zakonska zaštita radnika bila je samo prividna. Podaci pokazuju da su poslodavci preko HZZ-a i dosad uglavnom zapošljavali radnike na određeno vrijeme, želeći smanjiti rizik troška otkazivanja ugovora na neodređeno vrijeme. Mnogi naši poslodavci još uvijek ne prepoznaju važnost kvalitetnih radnika za uspješno poslovanje, već misle da su radnici lako zamjenjiva roba, ne ulažu u ljude i rade vrlo kratkoročne planove, kaže Crnković-Pozaić. Od 8.891 zaposlenih u prosincu lani, njih čak 76 posto sklopilo je ugovor na određeno vrijeme. Isto tako, od 17.000 onih koji su se prijavili na HZZ u prosincu, oko 9.000 ih je ostalo bez posla nakon isteka ugovora na određeno vrijeme. "Izmjenama ZOR-a ta se situacija neće pogoršati", smatra Crnković- Pozaić dodajući da je zakonodavac išao u susret osobama koje već rade na određeno vrijeme. Tako je, primjerice, predviđeno da osoba zaposlena na određeno vrijeme u slučaju otkaza ima jednaka prava na otpremninu i otkazni rok kao i zaposleni na neodređeno vrijeme. Za zaštitu radničkih prava ključan je bolji inspekcijski nadzor, veći angažman sindikata za prava najugroženijih skupina radnika i kontrola udruga poslodavaca nad ponašanjem svojih članova. Izmjene ZOR-a su bitne, ali ne i ključne za zapošljavanje. Zakon koji daje puno prava ne može dovoljno zaštiti radnike ako se ne kontrolira njegova provedba, kaže Crnković-Pozaić. "Na povećanje zaposlenosti i trajanje vremena nezaposlenosti najviše utječe otvaranje novih radnih mjesta, a toga nema bez razvoja gospodarstva." Crnković-Pozaić najavila je da bi naknade za nezaposlenost mogle biti povećane iduće godine, jer se nakon uvođenja strožih kriterija iz evidencije HZZ-a brišu oni koji nisu stvarno nezaposleni, pa se time otvara mogućnost za povećanje naknada ostalima na burzi rada. Najniža mjesečna naknada za nezaposlenost sada iznosi 500 kuna, a najviša 900 kuna. Nezaposleni imaju pravo na naknadu najduže devet mjeseci, osim posebno zaštićenih skupina. Minimalan iznos te naknade svakako je nedostatan, iako zadovoljava međunarodni standard od 20 posto prosječne neto plaće u državi. U Sloveniji se, primjerice, od naknade za nezaposlenost može živjeti, kaže Crnković-Pozaić. (Hina) ntk md