LJUBLJANA, 31. siječnja (Hina) - Slovenska vlada ove godine namjerava prodati imovinu iz državnog portfelja koju cijeni na nešto manje 200 milijuna eura, ali se vjeruje da će veći dio toga kupiti domaći investitori.
LJUBLJANA, 31. siječnja (Hina) - Slovenska vlada ove godine
namjerava prodati imovinu iz državnog portfelja koju cijeni na
nešto manje 200 milijuna eura, ali se vjeruje da će veći dio toga
kupiti domaći investitori.#L#
"Ove godine ne treba očekivati privatizaciju istog opsega kao lani
kad je belgijskoj bankovno-osigurateljskoj skupini KBC prodana
trećina dionica Nove Ljubljanske banke, a švicarskom Novartisu
farmaceutska tvrtka Lek", izjavio je za list slovenske privredne
komore "Gospodarski vestnik" direktor vladina ureda za
investiranje Matej Kovač.
Spomenute su dvije prodaje ostvarile do sada najveći priljev
stranog kapitala u Sloveniju, ali su vladu bivšeg premijera Janeza
Drnovšeka suočile s optužbama opozicije i menadžmenta jačih
domaćih poduzeća da strancima prodaje najprofitabilnija domaća
poduzeća i sektore. Zbog tih pritisaka Drnovšek je kasnije odustao
od privatizacije Nove komercijalne banke Maribor za koju su se
zanimale austrijske i talijanske banke, za razliku od Nove
Ljubljanske banke za koju je bio zainteresiran samo kasniji kupac.
"Ulazak u Europsku uniju povećat će interes stranih investitora",
očekivanje je Mateja Kovača koji navodi da će to biti pozitivan
signal strancima koji žele investirati u poslovne usluge,
energetiku i transport.
"Među budućim investitorima bit će sigurno i domaći kapital, iako
je unaprijed teško odrediti kakav će biti njihov odnos. Stranci se
za ovu godinu najviše zanimaju za kupnju Tvornice aluminija Talum i
željezare.
Ankete koje je provela slovenska vlada pokazale su da su lani strana
poduzeća otvorila više od 2000 radnih mjesta iako je broj
"greenfield" investicija gotovo zanemariv, a investicije su
uglavnom u trgovini, telekomunikacijama ili su provedene kroz
"preuzimanje" etabliranih domaćih tvrtki.
Razočaravajući je i dolazak stranog kapitala u medijske kuće, što
Kovač tumači administrativnim ograničenjima, ali i relativno malim
slovenskim tržištem koji za investitore nije pretjerano zanimljiv.
Slovenija bi, tvrdi Kovač, morala uspostaviti i efikasan sustav
poticanja dolaska stranog kapitala, pri čemu posebno nedostaju
poticaji za srednje velike investicije do 20 milijuna eura i za
kapitalno intenzivna ulaganja veća od 50 milijuna eura.
(Hina) fl ds