FINANCIJSKI BILTEN BROJ 482

FINANCIJSKI BILTEN broj 482 od 23. do 30. siječnja 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Zatvorena sjednica Vlade 9. Hrvatska udruga banaka o mjerama HNB-a 10. Poslovne banke suzdržane u komentarima odluka HNB-a 11. Reforma vojske i Prevlaka podigli LEGSI indeks stabilnosti 12. EBRD Transition Report 2002: napredak u svih 27 zemalja 13. Spajanje Splitske banke i HVB Croatia do sredine godine 14. Davos: završen Svjetski gospodarski forum 15. Goran Granić s predstavnicima EBRD-a 16. Bakar: Zajam RBA od 10 milijuna kuna za kapitalna ulaganja 17. U 2002. Splitska banka ostvarila dobit od 188,5, a HVB Croatia 54,5 milijuna kuna 18. FINA: registar godišnjih financijskih izvještaja u RH 19. RSŠ do kraja 2002. sklopila 138.382 ugovora o stambenoj štednji 20. Od četvrtka dionice Kemike na Zagrebačkoj burzi 21. Europljani povećali štednju i investicije 22. Na dražbi Zagrebačke burze prodane dionice požeškog "Spinota" 23. Razvoj hrvatske službene statistike i kroz CARDS program 24. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb DatumPotražnjau kunamaPonudau kunamaPrometu kunamaProsječna kamata (%)24. I146.000.000170.000.000146.000.0001,3727. I130.000.000150.000.00116.100.0001,2228. I100.000.000120.000.00076.000.0001,1929. I100.000.000120.000.00076.000.0001,2730.01.80.000.000110.000.00043.000.0001,69P rosječno111.200.000130.000.00091.420.0001,348 Tijekom proteklog tjedna na Tržištu novca je ukupno prijavljena potražnja u vrijednosti 556 milijuna kuna, dok je ukupna ponuda dosegnula 520 milijuna kuna. Ukupni je prošlotjedni promet na Tržištu novca, pak, iznosio 457,1 milijun kuna. Dio potražnje nije ostao nepomiren samo zbog manje ponude, budući da je u većini dana proteklog radnog tjedna u ponudi, iako manjoj od potražnje, ostajalo slobodnih sredstava. Za takvo su stanje "krivci" istrošeni kreditni limiti kreditora kao i insistiranje korisnika na nižim kamatnim stopama. Potencijalni kreditori, naime, nisu bili spremni plasirati svoje viškove po uvjetovanoj niskoj kamatnoj stopi. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na ovotjednoj aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 1,198 milijardi kuna, koliko je iznosio iznos prihvaćenih ponuda. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,00 posto, a najviša 2,15 posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 2,09 posto, a vagana diskontna cijena 99,800 kuna. Od 29. siječnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,304 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 24. do 30. siječnja (cijene u kunama) DionicaNajnižaCijenaNajvišacijenaZadnjaCijenaUkupanPrometPliva4905075002.725.04 5Podravka204,13208,502072.572.288Viktor Lenac50555569.140Arenaturist4545454.684Atlas21212113.923Atlantska plovidba2328232.937Croatia osiguranje P2.1002.1002.10073.500Croatia osiguranje- R2.1602.1652.160142.325Elka63,627063,62331.773Hotel Opera10511210519.075Hoteli Rabac10010010060.000Istraturist116119117945.443Jadran- turist49494919.600Jadranski naftovod2.2502.2902.25041.095Karlovačka banka R4951,50496.915Karlovačka pivovara8009008352.661.759Končar8589,5089,50651.304Kraš275290290985.207National 6.0506.0506.05060.500Privredna banka180200185284.654Plava laguna61763063017.452Riviera137140138908.917SN Holding40,1040,1040,108.180Štedionica Sonic2002302008.020Sunčani Hvar364343204.222Varaždinska banka206215210265.675Varteks474847,5048.764Zagrebačka banka C1.0001.0001.0009.000Zagrebačka banka 01.2501.3501.2601.388.858Zagrebačka pivovara2.4002.4002.40031.200PIF Pleter42,504342,5016.323PIF Sunce26,0128,5128,4872.197ZIF Expandia38,514241,52109.050ZIF Slavonski2526,2025,2057.489ZIF Velebit57,5059,9959,02356.406DAB-O- 03CA*1105,00105,00105,0014.222.781DAB-O- 03CAinst*2104,83104,92-25.130.984DAB-O- 05CA*3112,50112,50112,50101.395PLAG-O-048Ainst*4102,75102,75- 3.629.890HZZO-O-047A*5107,20107,55107,201.916.524RHMF-O- 049A*6104,50104,60104,50874.435RHMF-O-049Ainst*7104,17104,85- 4.631.748RHMF-O-08CAinst*8109,30110,30-24.780.986RHMF-O- 125A*9110,20110,50110,405.507.196RHMF-O- 125Ainst*10110,20110,60-57.701.860RHMF-A- A*1123,0023,0223,002.599153.771.567 *1 obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *2 obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3 obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *4 Korporacijske obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5 obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *6 obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *7 obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8 obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9 obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *10 obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi u preteklom tjednu ostvaren promet u iznosu od 153,77 milijuna kuna, pri čemu je najveći dio ukupnog prometa realiziran trgovanjem obveznicama, bilo da je riječ o transakcijama na Burzi ili međuinstitucionalnim transakcijama. Pojedinačno, najaktivnija je bila državna obveznica RHMF-O-125A, čijim je međuinstitucionalnim trgovanjem ostvareno 57,7 milijuna kuna prometa, a prodajom na Burzi još 5,5 milijuna kuna. Od dionica, pak, najlikvidnija je bila Plivina, koje je prodano za više od 2,7 milijuna kuna. Od ukupno 35 dionica aktivnih proteklog tjedna na Zagrebačkoj burzi, njih je 17 izgubilo na cijeni, 14 ih je poskupjelo, dok su svoje prijašnje cijene zadržale četiri dionice. Listu gubitnica otvara redovna dionica Zagrebačke banke, čija je cijena snižena za 140 kuna. Cijena dionice Karlovačke pivovare pojeftinila je 85, PBZ-a 56, Jadranskog naftovoda 50, a Štedionice Sonic 10 kuna. Za pet kuna proteklog je tjedna snižena cijena dionie Plive, dionica Elke pojeftinila je 4,38 kuna, Karlovačke banke za 4 kune, a Atlantske plovidbe za 2,68 kuna. Cijena dionice Arenaturista smanjena je 2,50 kuna, za dvije kune pojeftinile su dionice Riviera holdinga, za 1,87 kuna dionica Istraturista, dok je cijena dionica Atlasa i Plave lagune smanjena za jednu kunu. Dionica Varteksa pojeftnila je istodobno za pola kune, ZIF-a Slavonskog za 38 lipa, a za najmanjih 3 lipe pala je cijena dionice PIF-a Sunce. Na prvom mjestu liste dobitnica nalazi se ovoga tjedna 170 kuna skuplja povlaštena dionica Zagrebačke banke, koju slijedi 100 kuna skuplja povlaštena dionica Croatia osiguranja. Za 15 kuna porasla je i cijena dionice Kraša, za deset Viktora Lenca i Croatia osiguranja (redovna), a za pet kuna Sunčanog Hvara i Varaždinske banke. Cijena dionice Jadranturista povećana je za 3,81 kunu, Končara za 3,50 kuna, ZIF-a Expandia za 2,52 kune, Hotela Opera za dvije, a ZIF-a Velebit za 1,52 kune. Za pola kune poskupjela je i dionica PIF-a Pleter, dok je najmanjih 10 lipa povećana cijena SN Holdinga. Među obveznicama, pak, najveća je dobitnica DAB-O-05CA, čija je nominalna cijena povećana za 0,70 postotnih bodova. Za 0,40 postotnih bodova povećana je i nominalna vrijednost obveznica HZZO-a, dok je obveznicama RHMF-O-049A i RHMF-O-125A nominalana cijena smanjena za 0,10 postotnih poena. Smanjena je i nominalna vrijendost prava RHMF-A-A, i to za 1,50 postotnih bodova. Cijene otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FONDKupnja u kn*+Podaja u kn*+CAIB Select Eurobond10,82- CAIB Select Europe6,87-Erste international72,3374,14ICF Equity Income100,37100,62ICF Fixed Income108,05108,32ICF Money Market100,60-VictoriaFond20,4021,42PBZ Euro novčani fond101,38- PBZ Global fond102,24-PBZ Kunski novčani fond100,24-PBZ Novčani fond101,64-RBA Balance102,99-RBA Bonds108,64-TT global investor36,2437,33ZB Bond110,37-ZB Europlus112,85-ZB Global96,98-ZB Plus114,75-*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 24. do 30. siječnja (cijene u kunama) DionicaNajniža CijenaNajviša CijenaZadnja CijenaProsječnaCijenaUkupan PrometZIF Dom5255,3654,5054,462.858.335Anita1.3401.3751.3751.37564.310Belišće108110110110 22.328Chromos Samobor3603603603601.440EKO Međimurje45845945945982.594Elka6768676712.830ZIF Expandia38,794241,9841,24426.310Hoteli Rabac10010110010086.857Istraturist11711711711721.060Jadranka232,13235235233,616 3.270Jadran Tv. čarapa160170170165,37568.624Karlovačka pivovara801900801801137.250Končar8788888849.748Konstruktor808080806.554.480Kraš 27627627627613.802Ledo515530515515174.680MIV Varaždin1.8501.8501.8501.8507.400Plava laguna6206206206208.060Privredna banka Zagreb180180180180135.000Riadria banka1051051051053.255Riviera13514013713747.098ZIF Slavonski2626,8026,2926,29766.517Slatinska banka- P73,09848480,729.541SN Holding4040,404040862.011Štedionica Sonic-P1351351351352.160Štedionica Sonic- R2302302302305.980Transport- commerce1.0001.0001.0001.00036.000ZIF Velebit57,70595958,83472.177Valpovo20020020020027.400Var. štedionica Kovanica202020201.200PIF Pleter434443,5043,53315.448PIF Sunce26,5029,1027,5027,50932.484RHMF-A- A*123,0223,5023,5023,5043.699RHMJ-A- A*225,0025,0025,0025,0015.00014.828.465 *1 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *2 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva graditeljstva, javnih radova i obnove - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 14,8 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na trgovanje u segmentu slobodno tržište. Najveći pojedninačni promet, u iznosu od 6,55 milijuna kuna, pritom je ostvaren prodajom dionica Kostruktora, dok je dionica ZIF-a Dom, u I kotaciji, prodano za 2,85 milijuna kuna. Aktivnih je dionica na Varaždinskoj burzi ovoga tjedna bilo 32, od kojih je njih 16 pojeftnilo, 7 poskupjelo, a 9 zadržalo svoje prijašnje cijene. Najvećih 102,54 kune povećana je pritom cijena dionice Jadran tovrnice čarapa, dok je dioncia Anite poskupjela za 35 kuna. Cijena dionice EKO Međimurja povećana je za 29, Konstruktora za 23, Riadrai banke za 11, a Štedionice Sonic za deset kuna. Dionice Eleke i Leda poskupjele su pet kuna, Končara za tri, ZIF-a Dom za 2,66, a ZIF-a Expandia za 2,06 kuna. Za 1,61 kunu porasla je cijena dionice Jadranke, za 1,29 kuna ZIF-a Velebit, a jednu kunu dionica Belišća. Povlaštena dionica Slatinske banke poskupjela je istodobno 72 lipe, a Istraturista za najmanjih pola kune. Listu gubitnica, s padom cijene za 61 kunu, otvara dionica Privredne banke Zagreb, koju slijedi 11 kuna jeftinija dionica Karlovačke pivovare. Dionica Kraša pojeftnila je za dvije kune, PIF-a Sunce za 1,86, a Riviera holdinga za 1,50 kuna. Cijena dionice PIF-a Pleter smanjena je 47 lipa, a najmanjih 20 lipa pala je cijena dionice ZIF-a Slavonskog. Istodobno je nominalna vrijednost prava RHMF-A-A umanjena 0,47 postotnih bodova, a prava RHMJ-A-A povećana za 1,00 pototni poen. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks23. siječnja30. siječnjaPromjena u %New York/DJIA8.369,477.945,00-5,07Tokyo/Nikkei8.790,928.316,81- 5,39London/FTSE-1003.622,203.578,70-1,20Frankfurt/DAX 302.811,222.693,78-4,18 Oštro usporavanje američkog gospodarskog rasta u zadnjem lanjskom tromjesečju te strah od posljedica koje bi mogao izazvati sve izvjesniji rast s Irakom oštro je spustio svjetske burzovne indekse. Njujorški Dow Jones indeks tako je ovoga tjedna pao na najnižu razinu u tri mjeseca, 7.945 bodova, oslabivši pet posto u odnosu na tjedan ranije. "Rat je i dalje u samom središtu pozornosti", kazao je Edgar Peters iz PanAgora Asset Managementa. "Ljudi još uvijek čekaju da vide što će se dogoditi s Irakom, a to će dominirati na tržištima tijekom nekoliko tjedana". Američka vlada je, pak, objavila nestrpljivo iščekivan podatak o bruto domaćem proizvodu (BDP) u posljednjem tromjesečju 2002., koji je pokazao oštro usporavanje rasta aktivnosti u najvećem svjetskom gospodarstvu na svega 0,7 posto. Usporedbe radi, u tromjesečju ranije ono je zabilježilo stopu rasta od četiri posto. "Od posljednjih devet dana u njih sedam bilježili smo pad indeksa na zatvaranju, tako da se sada spremamo za oporavak", kazao je trgovac dionicama pri Salomon Smith Barneyu, Robert Basel. "Fed nije kazao ništa što bi bilo strašno loše ili što već nije poznato." Fed je, baš kako se i očekivalo, odlučio ostaviti kamatne stope na najnižim razinama u posljednjih 40-ak godina, dok središnja monetarna vlast iščekuje ekonomske učinke mogućeg rata s Irakom i smanjenja poreza koje je najavio Bush. U punom jeku sezone objave poslovnih rezultata za četvrto tromjesečje, tvrtke su ovoga tjedna izvijestile o rezultatima u skladu s očekivanjima tržišta. Najveće gubitke zabilježila je dionica svjetskog medijskog diva AOL Time Warnera, od čak 14 posto, nakon što je izvijestio o rekordnom gubitku od gotovo 100 milijardi dolara u 2002. - najvećem u američkoj korporativnoj povijesti. Ipak, bilo je i ohrabrujućih vijesti. Tako je, pod utjecajem objave blagog povećanja dobiti i procjene veće od očekivanja dobiti za ovu godinu, dionica farmaceutske tvrtke Merck ojačala pet posto. Ojačale su i dionice ostalih pripadnika sektora, među kojima se još isticala ona Wyetha, nakon što je objavio kako očekuje snažan pad dobiti u prvom ovogodišnjem tromjesečju, no njezin oporavak prema kraju poslovne godine. Među najvećim dobitnicima isticao se Xerox, koji je iznenadio ulagače viješću da je ostvario dobit u četvrtom tromjesečju zbog, kako je rečeno, značajnog smanjenja troškova i povećanja potražnje za njegovim novim proizvodima. Cijena dionice skočila mu je čak 17 posto. Na europskim burzama ovoga su tjedna najznačajniji indeksi potonuli na najnižu razinu u zadnjih šest godina. Vrijednost londonskog Ftse indeksa pritom je pala za 1,2 posto, na 3.578 bodova, dok je frankfurtskom DAX-u potonula za više od četiri posto, na 2.693 boda. Analitičari kažu da je predstoji oporavak cijena dionica, nakon devet dana uzastopnih oštrih gubitaka, koji su spustili cijene u prosjeku na najnižu razinu u zadnjih šest godina. "Prethodnog tjedna imali smo goleme gubitke na tržištima dionica pa je sada oporavak neizbježan, no u srednjem roku mislim da će dionice i dalje biti pod pritiskom", ocijenio je strateg pri Invesco Asset Managementu u Frankfurtu, Joerg Kraemer. Ojačale su dionice zrakoplovnih prijevoznika, predvođene irskim Ryanairom i British Airwaysom, zatim banaka, osiguravatelja i maloprodajnih lanaca. Među većim dobitnicama našla se i dionica njemačke softverske kompanije SAP, ojačavši dva posto, nakon što je najavila da će premašiti ranije procjene svog poslovanja u 2002. No, osiguravajuće tvrtke poput ING-a i Aegona bile su među najvećim pojedinačnim gubitnicama, budući ulagači povlače kapital iz tog sektora, sumnjajući u njihovu sposobnost održavanja solventnosti kako vrijednost njihovih golemih dioničkih portfelja neprekidno tone. Na tržištu su se raširile glasine da su i same osiguravateljske tvrtke odlučile prodati većinu dionica iz svojih portfelja kako bi došli do gotovog novca, te ostale u granicama solventnosti koju propisuju nacionalni regulatori. Britanski Prudential tako je zabilježio pad cijena dionica od 5,7 posto, kao i nizozemski Aegon, dok se cijena dionica francuske Axe spustila pet posto. Prodaja dionica pogodila je velik broj dionica. "Snažan euro, tehnički faktori, nervoza prije Blixova današnjeg izvješća UN-ovu Vijeću sigurnosti o Iraku, pritišću tržište", kažu u jednoj investicijskoj banci. Od takve situacije tek su pojedine tvrtke profitirale, poput švicarskog Nestlea, kojem je dionica, nasuprot općem trendu, porasla pola posto. Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna Nikkei indeks oslabio 5,4 posto, na 8.316 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 23. siječnja30. siječnjaPromjena u %Euro/USD1,07471,08120,60Euro/JPY126,95128,741,41USD/JPY118,09119,040,80 Američka valuta ovoga je tjedna na deviznim tržištima nakratko prekinula desetodnevni uzastopni pad tečaja prema najvažnijim svjetskim valutama, nakon što je američka središnja banka (Fed) izvijestila kako uočava jačanje aktivnosti u najvećem svjetskom gospodarstvu. Ipak, ostaje i dalje pod pritiskom zbog ocjene američkog predsjednika Georga Busha kako Irak prkosi zahtjevima da se razoruža, što rat protiv te bliskoistočne zemlje čini sve vjerojatnijim. Američki dolar tako je ovoga tjedna oslabio novih 0,6 posto prema euru, koji stoji 1,08 američkih dolara. "Komentari Fed-a i reakcije tržišta kapitala dat će u srednjem roku nešto olakšanja dolaru", kazao je Karel De Cuyper iz KBC Conseil Service u Luksemburgu. Fed je na ovotjednom zasjedanju odlučio zadržati kamatne stope na najnižim razinama u posljednjih 40-ak godina. "Prilagodljiva monetarna politika, zajedno sa sadašnjim rastom produktivnosti, pružit će podršku poboljšanju gospodarske klime", kaže se u Fed-ovu priopćenju. Početkom tjedna dolar je zabilježio najnižu razinu u posljednjih 39 mjeseci prema euru, koji je vrijedio čak 1,0878 dolara. U 10 dana izgubio je 3,2 posto svoje vrijednosti prema jedinstvenoj europskoj valuti. Gubio je na vrijednosti i u odnosu na švicarski franak i britansku funtu. Vrijedio je 1,348 franaka, dok je funta stajala 1,636 dolara, budući se ulagači klade da će SAD povesti rat protiv Iraka, što bi najvećem svjetskom gospodarstvu moglo otežati privlačenje oko 1,4 milijarde dolara stranih ulaganja dnevno za kompenziranje manjka u bilanci plaćanja. "Ulagači su smanjili svoja očekivanja glede povrata od ulaganja u američki kapital", kazao je Neill Nuttall iz J.P. Morgan Investment Managementa. Američki dolar u prošloj je godini oslabio 21 posto prema euru, 11 posto u odnosu na jen, te 14 posto prema britanskoj funti. No, dobitci eura, koji je ojačao i prema jenu, oko 1,4 posto, na 128,7 jena, mogli bi, kako ocjenjuju analitičari, biti skresani nakon što je član vijeća Europske središnje banke (ECB), Ernst Welteke izjavio da se protivi daljnjem 'brzom' jačanju eura. Jedinstvena europska valuta ojačala je, naime, više od 11 posto u protekla tri mjeseca. Euro je bio pogođen i izvješćem o neočekivanom padu povjerenja francuskih proizvođača u siječnju. Indeks povjerenja, koji se temelji na ispitivanju provedenom u 2000 tamošnjih kompanija, po prvi je put u tri mjeseca smanjen, te sada iznosi 98 bodova. Istodobno, jen j oslabio i prema dolaru, 0,8 posto, na 119 jena za dolar. c) iznos LIBOR-a na dan: DatumTip1 tjedanŠ%Ć1 mjesecŠ%Ć3 mjesecaŠ%Ć6 mjeseciŠ%Ć23.01.03USLIB1,321,361,361,3623.01.03EULIB2,822,842,822,7524.01.03USL IB1,331,351,351,3524.01.03EULIB2,842,842,822,7427.01.03USLIB1,331,351,351,3527. 01.03EULIB2,842,842,822,7328.01.03USLIB1,331,340,001,3428.01.03EULIB2,852,842,8 12,7229.01.03USLIB1,331,341,341,3429.01.03EULIB2,852,832,812,7330.01.03USLIB1,3 31,341,341,3430.01.03EULIB2,852,832,812,72 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 24. do 31. siječnja. ValutaTečajTečajPromjenaI jedinica24. siječnja31. siječnjau %Euro 17,51077,55570,59USD 16,98877,03510,66GBP 111,333511,54431,85JPY 1005,91725,9121-0,08CHF 15,13275,13960,13SIT 1003,25573,27100,46 Ovoga je tjedna, na tečajnici HNB-a, tečaj kune u odnosu na euro oslabio 0,59 posto. U odnosu na američki dolar, pak, kuna je oslabila 0,66 posto, pri čemu je dolar ponovno premašio psihološku značajnu razinu od 7 kuna, ispod koje se prethodnog tjedna spustio po prvi put nakon gotovo četiri godine. U proteklih je sedam dana kuna najjače oslabila prema britanskoj funti, dok je u odnosu na srednji tečaj slovenskog tolara povećan za 0,46 posto. Srednji tečaj švicarskog franka povećan je u odnosu na kunu za najmanjih 0,13 posto. S druge je strane, u proteklom sedmodnevnom razdoblju, tečaj kune u odnosu na japanski jen porastao, i to za 0,08 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 2 milijuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša i najniža ponuđena cijena bila je 99,504 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 1,90 posto. Stoga je i jedinstvena prodajna cijena iznosila 99,504 kune te se zapisi izdaju uz kamatu od 2,00 posto. Pritom u emisiji nije bilo udjela nebankarskog sektora. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 105 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 20 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 98,720 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,60 posto. Najniža pak cijena iznosila je 98,623 kuna uz kamatu od 2,80 posto. Sukladno tome, jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,672 kuna, po kamatnoj stopi od 2,70 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 15 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 138 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 78 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,095 kuna po kamatnoj stopi od 3,00 posto. Najniža je pak cijena bila 96,954 kuna uz kamatu od 3,15 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 97,001 kunu pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 3,10 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 3,85 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,061 milijardu kuna. Od toga je 194,9 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,2238 milijarde, dok je na rok od 364 dana upisano 3,6425 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 4. veljače, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 8. Zatvorena sjednica Vlade Na ovotjednoj zatvorenoj sjednici Vlada je dala državno jamstvo u korist Privredne banke Zagreb d.d., za sanaciju trenutne financijske situacije društva Đuro Đaković Montaža d.d., Slavonski Brod, u iznosu od 3 milijuna eura, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Na sjednici je donesena Odluka o prodaji i raspremi spremnika za jestivo ulje državnih robnih zaliha. Odlukom se odobrava prodaja spremnika za jestivo ulje kapaciteta 2500 metara prostornih na lokaciji Zagreb, u krugu tvornice Zvijezda d.d., Zagreb, i 500 metara prostornih u krugu tvornice Olma d.d., Makarska, putem neposredne nagodbe. Također se odobrava rasprema spremnika kapaciteta 500 metara prostornih na lokaciji Dubrovnik, u krugu bivše uljare u stečaju. Vlada je donijela i Odluku o izuzeću od primjene Zakona o javnoj nabavi za javne usluge zaštite objekata, osoba i imovine, kojom se predlaže utvrditi posebni interes i potreba izuzeća primjene Zakona o javnoj nabavi za razdoblje do 31. prosinca 2003. za nabavu usluga zaštite objekata, osoba i imovine za ministarstva, državne upravne organizacije, urede i agencije Vlade, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski fond za privatizaciju i Hrvatsku narodnu banku. Odluka omogućava da tijela državne uprave i druga tijela - koja su do sada imala ugovore s AKD Zaštitom ili im je ugovor o obavljanju usluga zaštite objekata, osoba i imovine s drugim pravnim osobama istekao - mogu i za 2003. neposrednom nagodbom ugovoriti iste usluge s AKD Zaštitom. Donesena je također Odluka kojom se daje ovlaštenje Hrvatskom fondu za privatizaciju da na teret dionica, što ih drži u društvu Borovo d.d., iz imovine društva izuzme i prenese u vlasništvo nekretnine, te da iste prenese, bez naknade, u vlasništvo Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Vlada RH na svojoj je zatvorenoj sjednici na zahtjev Hrvatskog sabora dala mišljenje na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2003. saborske zastupnice Jadranke Kosor, te predlaže Saboru da ne prihvati prijedlog jer u sadašnjim uvjetima nije moguće osigurati dodatna sredstva koja se traže u prijedlogu. Vlada je Hrvatskom saboru predložila da prihvati prijedlog izmjena i dopuna Zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, predlagatelja klubova zastupnika SDP-a, HSS-a, HNS-PGS-SBHS-a, LIBRA-e, LS-a i IDS-a, priopćio je Vladinu Ured za odnose s javnošću. Hrvatskom saboru Vlada je također uputila mišljenje u kojem nema primjedbi na Polugodišnje izvješće Hrvatskih cesta d.o.o. o tijeku ostvarenja zajma Europske investicijske banke iz Luxembourga za razdoblje od 31. srpnja do 31. prosinca 2002., te o načinu trošenja kreditnih sredstava za koja su izdana jamstva Republike Hrvatske. Na prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, Vlada je Hrvatskom saboru uputila mišljenje u kojem predlaže Saboru da prije potvrđivanja Odluke obveže Agenciju da izvrši izmjene u tekstu prema kojima je potrebno zadržati davanje suglasnosti Vlade na pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnik o plaćama, naknadama plaća i drugim materijalnim pravima zaposlenika. Vlada je prihvatila Izvješće o radu i poslovanju Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2001. godinu. Izvješće obuhvaća pregled osiguranja štednih uloga, sanaciju i privatizaciju banaka, upravljanje imovinom, pregled pravnih poslova vezano za privatizaciju banaka, stečajne postupke banaka i trgovačkih društava, parnične postupke po prijedlogu ili protiv Državne agencije kao i postupke o svakodnevnom poslovanju Agencije, račun prihoda i rashoda i bilancu. 9. Hrvatska udruga banaka o mjerama HNB-a Odluke o obveznom upisu blagajničkih zapisa i minimalno potrebnim deviznim potraživanjima, koje je Hrvatska narodna banka (HNB) donijela 15. siječnja ove godine, dokazuje postojanje izražene potrebe za stručnim dijalogom i zajedničkim predviđanjem i praćenjem učinaka pojedinih mjera, objavljeno je s ovotjedne redovite sjednice Izvršnog odbora Hrvatske udruge banaka (HUB). U priopćenju s te sjednice, a kao zajednički stav svih članica HUB- a, navodi se kako one razumiju i podržavaju "nastojanje HNB da osigura održivu platno-bilančnu poziciju i razinu vanjskog duga, jer od takve politike cjelokupno gospodarstvo, pa tako i banke, mogu samo imati koristi". Međutim, drže da su pri provedbi mjera moguća takva tehnička rješenja koja će s jedne strane osigurati održiv rast ponude kredita, a s druge strane ispunjenje zacrtanih makroekonomskih ciljeva. U tom će cilju HUB, na temelju usuglašenih mišljenja i prijedloga svojih članica, a u okviru redovitih kontakata i razgovora s Hrvatskom narodnom bankom, nastaviti stručan dijalog o tehničkim i provedbenim aspektima donesenih mjera. 10. Poslovne banke suzdržane u komentarima odluka HNB-a Mjere Hrvatske narodne banke (HNB) za ograničavanje kreditne ekspanzije, donesene 15. siječnja, u hrvatskim poslovnim bankama uglavnom još uvijek detaljno ne komentiraju, ali većina drži da će te mjere imati značajnog utjecaja na hrvatsko bankarsko tržište. U najvećim hrvatskim bankama, Zagrebačkoj i Privrednoj, još su u tijeku detaljnije analize i simulacije učinaka mjera HNB-a te su u te dvije banke još suzdržani u davanju komentara o njihovim efektima. Procjene konkretnih posljedica u tijeku su i u drugim bankama, koje također još uvijek nisu odredile precizne "odgovore" na te mjere, ali se uglavnom slažu u ocjeni dalekosežnosti odluke HNB-a. Tako, primjerice, u Erste & Steiermaerkische banci (ESB) drže kako je odluka HNB-a prvenstveno donijeta prenaglo, da je nije trebalo donijeti kada je poslovna godina već započela te da je određen prekratki rok početka primjene. Smatraju kako primjena tih mjera neće pridonijeti razvoju financijskog tržišta kao i da odabrane mjere nisu "najsretnije rješenje". Da će odluka HNB-a imati velik utjecaj na poslovanje hrvatskih banaka u 2003. i u idućim godinama slažu se i u banci Raiffeisenbank Austria (RBA), u kojoj također rade simulacije učinaka tih mjera na ključne financijske i poslovne pokazatelje. HVB Bank Croatia donosi, pak, konkretniju procjenu kako bi "kamatne stope u takvim novonastalim uvjetima trebale svakako rasti, jer je dio bankarske aktive uvjetovan mjerama i nije raspoloživ za slobodne plasmane". Prostor za kreditnu aktivnost banaka morat će biti utvrđen okvirima nastalih uvođenjem novih mjera, odnosno kreditna će aktivnost biti manja od planirane, drže u toj banci. Mjere HNB-a, drže u HVB banci, nisu dovoljno sistematizirane, nego generalno i jednako zahvaćaju sve banke izjednačavajući sve inoizvore. "A u našem bankarskom sustavu imamo mlade banke, s vrlo ambicioznim i dinamičnim planovima, koje su u sustavu moćnih financijskih grupacija koje podržavaju ovakvu ekspanziju svojih kćeri", navodi se u mišljenju HVB banke. Na toj osnovi, između ostalog, u pojedinim takvim bankama rasla je bilanca u protekle dvije tri godine. Istina je da se i tu radi o kreditnim zaduženjima, ali ipak specifičnog karaktera, dodaje se. Napominju pritom kako nije isto ako domaća banka uzima kredit na temelju cash kolaterala ili ako taj kredit počiva na godišnjem planu i utvrđenim limitima jedne bankarske grupacije. HNB ovim mjerama izjednačava sve inoizvore, stoga je, kažu u HVB banci, logično pitanje nije li trebalo izvršiti određene distinkcije u ovim mjerama, a kako bi se zadržao pozitivan novčani tijek koji podržava gospodarski rast u zemlji. U mišljenju HVB banke navodi se i kako solidna ponuda deviza na domaćem tržištu, pa otud i prividno snažna kuna, a posebno visoke devizne rezerve, počivaju na visokom inozaduženju države, banaka i poduzeća. "Na to su upozorili ekonomski analitičari, međutim mogli bismo se složiti, da inodug u odnosu na BDP još uvijek nije prevelik. Za ekonomske analitičare, međutim, bitna i zabrinjavajuća je bila tendencija toga inozaduženja, ali i drugih parametara koji su trebali dovesti do postepenog smirivanja, a ne do daljnjeg ubrzanog porasta duga", što se posebice odnosu na "nenormalno kretanje izvoza i uvoza, na strukturu uvoza itd.", stav je HVB Bank Croatia. 11. Reforma vojske i Prevlaka podigli LEGSI indeks stabilnosti LEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku za siječanj iznosi 58, što je za dva boda više nego u studenom, a na porast indeksa utjecao je početak reforme vojske i kraj UN-ova mandata na Prevlaci. Tim je događajima, u analizi konzultantske kuće Lehman Brothers, dana veća važnost od nastavka koalicijskih 'trvenja' oko privatizacije Sunčanog Hvara i štrajkova učitelja i liječnika. Glavnom točkom rizika za mogući pad indeksa, odnosno stabilnosti Hrvatske, navodi se mogućnost prosvjednih aktivnosti sindikata zbog izmjena zakona o radu. Hrvatska je u siječnju napredovala za jedno mjesto u poretku po vrijednosti LEGSI indeksa i sada je na 11. mjestu, iza Mađarske, Poljske, Meksika, Tajlanda, Bugarske, Južne Afrike, Kine, Brazila, Rusije i Filipina. Iza Hrvatske su Turska, Saudijska Arabija, Ukrajina, Egipat, Kolumbija, Argentina, Indonezija, Uzbekistan, Venezuela, Azerbejdžan i Nigerija. Mjerenje LEGSI indeksa stabilnosti provodi američka konzultantska tvrtka "Euroasia Group" u suradnji s investicijskom bankom Lehman Brothers. Indeks mjeri političku stabilnost zemalja u tranziciji i drugih zemalja iz svih dijelova svijeta odnosno njihov potencijal i otpornost na unutarnje krize. Računa se tako da se procjenjuju politički i ekonomski potezi vlada i njihov imidž u domaćoj i inozemnoj javnosti, najvažniji događaji koji su obilježili promatrano razdoblje na društvenom planu, na polju sigurnosti te u ekonomiji. 12. EBRD Transition Report 2002: napredak u svih 27 zemalja Hrvatska je po visini ulaganja Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) po glavi stanovnika (per capita) na prvom mjestu od 27 zemalja srednje i istočne Europe te Baltičkih zemalja, istaknuto je na predstavljanju Transition Reporta 2002. EBRD-a u Zagrebu. Izvješće su predstavili Maria Vagliasindi, ekonomistica zadužena za Hrvatsku, politički savjetnik EBRD-a za zemlje srednje i istočne Europe i Baltičke zemlje Chris Cviich i voditelj Ureda EBRD-a u Zagrebu Andrew Krapotkin. Napredak i značajna poboljšanja u poslovnom okružju zabilježena su u razdoblju od 1999. do 2002. u 27 zemalja srednje i istočne Europe i Baltičkih zemalja, a Hrvatska tek dijelom zaostaje u odnosu na prosjek država srednje Europe i Baltika, ali je istodobno iznad prosjeka zemalja jugoistočne Europe, stoji u izvješću. U Hrvatsku je EBRD uložio 1,2 milijarde eura sredstava u 56 projekata, od kojih su 52 aktivna. U studenom prošle godine EBRD je prihvatio novu strategiju za Hrvatsku za 2003. i 2004. koja se bazira na financiranju infrastrukture, privatnog sektora i lokalnog sektora, uz podršku hrvatskih tvrtki za prodor u regiju, napose susjedne zemlje, izjavio je Krapotkin. Najveće su reformske promjene u odnosu na 2001. zabilježene u Jugoslaviji, dok je u Hrvatskoj vidljiv porast u poslovnom okružju, posebice infrastrukturi, pristupu financiranja i poboljšanju u porezima. U regulatornom dijelu i dalje, kaže Vagliasindi, postoje značajne administrativne barijere. Trend smanjenja korupcije odnosno tvrtki koje su na to spremne, prati i Hrvatska, pri čemu je u 2002. pet puta manji postotak udjela korupcije u ukupnom prometu u odnosu na 1999, što je značajno, naglasila je Vagliasindi. Izravna strana ulaganja u 27 zemalja dosegnula su u 2002. godini 31 milijardu dolara. Usporedi li se podaci svih zemalja u regiji i Hrvatske, vidljivo je da je ukupan rast u regiji u 2002. bio 3,4 posto, od čega u zemljama srednje Europe i Baltičkim zemljama 2,2 posto, a u jugoistočnoj Europi 3,6 posto, dok je rast u Hrvatskoj bio 4,8 posto. Hrvatska ima i najnižu inflaciju, 2,4 posto, dok je u regiji ona iznosila 8,3 posto, u zemljama srednje Europe i Baltika 3,2 posto, a jugoistočne Europe 10,4 posto. Analitičari EBRD-a drže da će gospodarski rast Hrvatske u 2003. biti oko 4 posto uz 3,1 postotnu inflaciju. Kreiranje dugoročno stabilnog i nepromjenjivog zakonodavno- pravnog okvira iznimno je bitno za daljnji razvoj, a gorući hrvatski problem je poboljšanje pravnog sustava, posebice u postupku prilagođavanja pravilima i normama Europske unije, smatra Cviich. 13. Spajanje Splitske banke i HVB Croatia do sredine godine U tijeku je proces integracije Splitske banke i banke HVB Croatia, obje u vlasništvu austrijske Bank Austria Creditanstalt", i od 1. srpnja ove dvije banke poslovat će kao jedna pod imenom Splitska banka, a bit će treća po veličini banka u Hrvatskoj sa ukupnom aktivnom od 15,2 milijarde kuna i mrežom sa 81 poslovnicom. Tog dana novu banku preuzet će nova uprava, najavio je na ovotjednoj konferenciji za novinare predsjednik Nadzornog odbora Splitske banke i HVB Croatia Anton Knett. Novu će upravu činiti Wolfgang Petter, kao predsjednik Uprave, te Goran Gazivoda, Ivo Bilić Christoph Schofbook i Peter Harold. Dugogodišnji predsjednik Uprave Splitske banke Tomo Bolotin i sadašnji članovi Uprave Darko Medak i Stjepan Kolovrat ostaju odgovorni za posao do završetka integracije, odnosno do 30. lipnja, a tada će po vlastitom zahtjevu napustiti banku, kazao je Knett. Nakon spajanja banka će nastaviti širenje - planira ojačati svoju poslovnu mrežu u sjevernom dijelu Hrvatske te do konca 2005. privući 150.000 novih klijenata. Nova banka će poslovati pod dobrim imenom Splitska banka, a imat će sjedište u Splitu, dok će dva glavna regionalna centra za opsluživanje klijenata biti formirana u Splitu i Zagrebu, kaže Knett. Bank Austria Creditanstalt dio je HVB Group-e, pete po veličini bankarska grupacija u Europi. Bank Austria Creditanstalt u toj je grupaciji zadužena za tržišta srednje i istočne Europe, gdje od devedesetih godina slijedi ciljanu strategiju širenja. U srednjoj i istočnoj Europi HVB Group ima 900 poslovnica u 15 zemalja što, kazao je Knett, predstavlja najveću mrežu u regiji. 14. Davos: završen Svjetski gospodarski forum Nakon šest dana rasprave vodećih svjetskih političara i gospodarstvenika o globalnim pitanjima, kojom je ipak dominirala kriza oko Iraka, u utorak je u Davosu završen redoviti godišnji Svjetski gospodarski forum (WEF). Osnivač i predsjednik WEF-a Klaus Schwab rekao je na konferenciji za tisak da je, unatoč činjenici da je forumom dominiralo pitanje Iraka, ipak napravljen značajan posao na desecima rasprava i simpozija u sklopu ovogodišnje teme, "Izgradnje povjerenja". "Vrlo sam zadovoljan jer su unatoč ovom (iračkom) pitanju sudionici puno vremena posvetili i drugim temama", rekao je Schwab. Organizatori su objavili da su na Forumu sudjelovala 24 šefa država ili vlada, 82 ministra, 60 čelnika međunarodnih institucija, 13 sindikalnih čelnika, te više od 1.000 poslovnih ljudi. 15. Goran Granić s predstavnicima EBRD-a Potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić sastao se u ponedjeljak s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) glavnom ekonomisticom EBRD-a Marijom Vaglisasindi, političkim savjetnikom Christopherom Cviichem i voditeljem EBRD-a u Zagrebu Andrewom Krapotkinom. Predstavnici EBRD-a uručili su Graniću Izvješće o tranziciji za 2002. godinu te se zanimali za političke i gospodarske prilike u Hrvatskoj i ključne prioritete i izazove Vladine politike, kaže se u priopćenju. Granić je svojim sugovornicima rekao kako će Vlada i ove godine raditi na reformskim programima te govorio o reformi vojske, policije, reformi radnog zakonodavstva, reformi visokog obrazovanja i znanosti te započetim pripremama za reformu državne uprave. Posebno je bilo riječi o reformi radnog zakonodavstva, odnosno izmjenama zakona o radu. Granić je upoznao svoje sugovornike s planom privatizacije energetskog sektora koja bi trebala biti dovršena do kraja lipnja ove godine, kaže se u priopćenju. On je rekao da će ove godine biti dovršeno restrukturiranje i stabilizacija Hrvatske elektroprivrede, dok će se procesu privatizacije moći pristupiti nakon 2004. godine. Na pitanje o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom, Granić je svojim sugovornicima rekao kako Hrvatska u cijelosti ispunjava sve zahtjeve suda te ih dodatno informirao o situaciji u slučaju generala Janka Bobetka, gdje se očekuje odluka suda na temelju nalaza liječničkog tima. 16. Bakar: Zajam RBA od 10 milijuna kuna za kapitalna ulaganja Gradonačelnik Bakra Aldo Žic i direktorica riječke podružnice Raiffeisenbank Austria d.d. Senka Pinezić potpisali su ovog tjedna Ugovor o zajmu vrijedan 10 milijuna kuna kojim će se financirati izgradnja vodovoda u mjestu Zlobin i proširenje mjesnog groblja u Hreljinu. Zajam je odobren uz kamatnu stopu od dva postotna poena na jednomjesečni EURIBOR, uz rok otplate od pet godina u 60 mjesečnih obroka, do siječnja 2008. Po riječima gradonačelnika Žica, 8,5 milijuna kuna bit će utrošeno za izgradnju zlobinskog vodovoda, a s oko 1,5 milijuna kuna bit će prošireno hreljinsko grobno polje. Naselje Zlobin jedino je naselje na području Grada Bakra (ukupno 7970 stanovnika) u kojem oko 100 domaćinstava nema pitku sanitarnu vodu. Zajmom je osiguran novac za izgradnju prve faze tog vodovoda dužine oko 4000 metara, a u drugoj fazi taj bi dio vodovoda trebao biti spojen s vodovodom u Fužinama. Na natječaj za davanje zajma odazvalo se šest banaka, a ponuda Raiffeisenbank odabrana je kao najpovoljnija, rečeno je. Vodovod će graditi Građevinsko poduzeće Krk iz Krka, a radovi bi trebali uskoro početi te trajati najviše 80 dana. Nakon ostvarenja tih dvaju projekata bakarska gradska uprava planira nastaviti ciklus izgradnje kapitalnih objekata na svom području. Izgradnja gradskog kolektora trebala bi početi do 2004. Do kraja 2005. planira se izgradnja Doma zdravlja, Doma za slobodne aktivnosti mladih te Doma za starije osobe. Za te objekte proračun Bakra zaduživat će se municipalnim obveznicama ili komercijalnim zajmovima. Direktorica RBA u Rijeci Pinezić je kazala da je krajem 2002. bilanca riječke podružnice iznosila 490 milijuna kuna, od čega se na građane odnosi 70 posto, a pravne osobe 30 posto. 17. U 2002. Splitska banka ostvarila dobit od 188,5, a HVB Croatia 54,5 milijuna kuna Splitska Banka i HVB Croatia, dvije hrvatske banke u vlasništvu Bank Austria Creditanstalt (BA-CA), po preliminarnim podacima, u 2002. su ostvarile porast dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja u Splitskoj banci iznosila 188,5 milijuna kuna (rast od 24 posto) a u HVB Croatia 54,4 milijuna kuna (rast od 4 posto). Potraživanja prema klijentima u Splitskoj su banci porasla 22 posto, na 5,9 milijardi kuna, dok je vlastiti kapital porastao za 24 posto na 774 milijuna kuna. Ukupna aktiva Splitske banke porasla je za 15 posto - sa 9,8 milijardi na 11,2 milijardi kuna. Depoziti klijenata banke HVB Croatia povećali su se na iznos od 1,3 milijarde kuna, što je u usporedbi s godinom prije porast od 17 posto. Vlastiti kapital iznosio je 364 milijuna kuna, što je 8 posto više od iznosa zabilježenog protekle godine. Ukupna aktiva povećana je u 2002. godini na 4 milijarde kuna, ostvarivši tako porast od 34 posto. Potraživanja prema klijentima porasla su sa 2,1 milijardi na 3 milijarde kuna, što predstavlja porast od 39 posto. Spajanjem Splitske banke i HVB Croatia koje je predviđeno za 30. lipnja 2003. nastat će nova banka imena Splitska banka, članica HVB Group, s ukupnom aktivom od 15,2 milijardi kuna, navodi se u zajedničkom priopćenju dviju banaka. 18. FINA: registar godišnjih financijskih izvještaja u RH Financijska agencija (FINA) obavila je sve pripreme za uspostavljanje i vođenje registra godišnjih financijskih izvješća kojim se uspostavlja nacionalna baza financijskih podataka o svakom poslovnom subjektu, organizirana kao "elektronička knjižica", izvješćeno je iz FINA-e. Hrvatska je Vlada na svojoj prvoj ovogodišnjoj sjednici, 3. siječnja, odlučila osnovati registar godišnjih financijskih izvješća, a zakonski prijedlog koji bi uredio osnivanje tog registra u saborskoj je proceduri. Registar će voditi FINA, koja će za potrebe državnih tijela i institucija obavljati obradu podataka po raznim kriterijima, što će omogućiti analizu gospodarskih kretanja, a nositeljima vlasti donošenje odluka temeljenih na tim podacima. Osnivanje Registra godišnjih financijskih izvještaja temelji se na odredbi Zakona o Financijskoj agenciji, prema kojoj Agencija vodi javne i komercijalne registre, a projekt je financijski poduprlo Ministarstvo vanjskih poslova Norveške. U Hrvatskoj do sada nije postojao registar koji bi sadržavao sve financijske izvještaje na jednome mjestu već su se, osim trgovačkim sudovima, financijski izvještaji dostavljali i Poreznoj upravi i FINA-i, što je obveznicima povećavalo troškove. Istodobno, zbog malih kaznenih odredbi za nepodnošenje statističkog izvještaja, svi poslovni subjekti nisu predavali svoje godišnje statističke izvještaje. Tako bi, prema podacima Porezne uprave, umjesto 80 tisuća obveznika, koji su prošle godine predali izvještaje FINA-i, njihov broj porastao na oko 170 tisuća. Obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja Registru su, naime, sve pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit. Zakonskim je prijedlogom predviđeno da obveznici svoje godišnje financijske izvještaje Registru predaju najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, s izuzetkom prve godine rada Registra - ove će godine obveznici svoje financijske izvještaje za 2002. godinu predavati 30. travnja. Ustrojem Registra uvodi se i novina odnosu na dosadašnje propise, a to je da u pojedinim slučajevima (različitih promjena) obveza podnošenja financijskih izvještaja postoji i tijekom poslovne godine. Registri financijskih izvještaja već postoje u državama Europske unije, a objedinjavanjem podataka na jednom mjestu, Registar će omogućiti uključivanje europskih standarda i u nacionalni pravni sustav Hrvatske, čime će se pridonijeti i ispunjenju uvjeta za integraciju Hrvatske u EU. Prvi put se uvodi i sankcija za nepoštivanje rokova u predaji financijskih izvještaja Registru, u obliku zakasnine. Financijski izvještaji moći će se predavati na papirnatom i elektroničkom mediju. Tako će predaja izvještaja biti omogućena na disketi, CD-u i putem Interneta (WEB i elektronička pošta). Obveznici će Registru morati podnositi godišnji financijski izvještaj koji se sastoji od bilance, računa dobiti i gubitka i dodatnih podataka, zatim odluku glavne skupštine o usvajanju financijskog izvještaja, kao i izvješće revizora, ako je propisano posebnim zakonom. 19. RSŠ do kraja 2002. sklopila 138.382 ugovora o stambenoj štednji Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) do kraja je prošle godine sklopila ukupno 138.382 ugovora o stambenoj štednji, čiji je ugovorni iznos 1,1 milijarda eura (8,25 milijardi kuna), a uplaćeno je 885 milijuna kuna štednih depozita, objavili su iz RSŠ-a. Samo u prošloj godini u RSŠ-u je sklopljeno 40.729 ugovora o stambenoj štednji, i to ponajviše u središnjoj Hrvatskoj (14,6 tisuća ugovora), Dalmaciji te Istri i Primorju. Po isteku stambene štednje tijekom 2002. isplaćeni su i prvi krediti. Od oko tri tisuće štediša RSŠ koji su stekli pravo na kredit, njih 941 odlučilo je koristiti kredite, kojih je ukupno odobreno u vrijednosti 6,9 milijuna eura. 20. Od četvrtka dionice Kemike na Zagrebačkoj burzi U TN kotaciju Zagrebačke burze u četvrtak, 30. siječnja uvrštene su redovne dionice tvrtke Kemika d.d. iz Zagreba, objavili su s Burze. Tim će se dionicama trgovati pod burzovnim simbolom KMKA-R-A. Dionice Kemike uključene su u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) te se prijeboj i namira ovim dionicama obavljaju sukladno pravilima SDA. Ovo izdanje ima 95.259 dionica Kemike, kojima pojedinačna nominalna vrijednost iznosi 300 kuna, svaka dionica nosi jedan glas, a prava prvokupa ili ograničenja u prijenosu nema. 21. Europljani povećali štednju i investicije Štednja i investicije građana u Europi u razdoblju od 1997. do 2001. zabilježili su rast od 8,1 posto, objavila je tvrtka za istraživanje tržišta Datamonitor. U svom izvješću ta je tvrtka istaknula britansko tržište kao ono s najvećim udjelom u investicijama i štednji, od 23,1 posto u 2001. Najbrže su investicije i štednja porasle u Irskoj i Španjolskoj, koje uživaju visoke stope gospodarskog rasta i pad nezaposlenosti. U Datamonitoru očekuju da će u razdoblju od 2001. do 2006. štednja i investicije Europljana nastaviti rasti i to po stopi od 4,2 posto. Po istraživanju Datamonitora, štedni ulozi građana predstavljaju najveći sektor toga tržišta, s udjelom od 32,8 posto. Njihov rast potaknut je povećanom štednjom domaćinstava zbog usporavanja globalnog gospodarskog rasta. Slijede životne i mirovinske ušteđevine, pri čemu je najveći rast u spomenutom razdoblju ostvaren u Španjolskoj, s godišnjom stopom rasta od 56,1 posto. U istom razdoblju porasle su i izravne investicije u dionice, posebno u Britaniji, koja među europskim zemljama ima najrazvijeniju kulturu malog dioničarstva. Najbrži rast poslovanja stoga su zabilježili mješoviti investicijski fondovi, za 14,7 posto. Oni bi trebali ostvariti rast od osam posto u idućih pet godina, jer se očekuje da će kućanstva povećavati svoja ulaganja u dionice upravo putem tih fondova. 22. Na dražbi Zagrebačke burze prodane dionice požeškog "Spinota" Na javnoj dražbi Zagrebačke burze za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, održanoj u četvrtak 30. siječnja, prodavane su samo dionice požeške tvrtke Spinot d.d. Paket od 1.656 dionica tvrtke Spinot prodan je po cijeni od 662.400 kuna, odnosno 87.894,61 eura. Transakciju je za kupca obavila brokerska kuća Auctor d.o.o. 23. Razvoj hrvatske službene statistike i kroz CARDS program U veljači ove godine može se očekivati početak aktiviranja CARDS programa (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) vezanog uz razvoj službene hrvatske statistike, a to će otvoriti mogućnost korištenje resursa Europske unije te boljeg povezivanja s Eurostatom - Uredom za statistiku EU, rečeno je na ovotjednoj konferenciji za novinare čelništva Državnog zavoda za statistiku. Temeljitom analizom potreba za statističkim pokazateljima definirana su prioritetne područja razvoja sustava službene statistike, rekao je ravnatelj Marijan Gredelj. Među ostalim tu su nacionalni računi, poslovne statistike-uključujući statistiku vanjske trgovine i statistički poslovni registar, društvene statistike, Popis poljoprivrede 2003., te statistička infrastruktura. Bez povjerenja u statistiku teško je graditi sustav službene statistike, smatra Gredelj. Kroz CARDS 2001. osigurano su sredstva za više uzastopnih programa, u ukupnoj vrijednosti 1,5 milijuna eura. Od toga se najviše, 850.000 eura, odnosi na program suradnje "twinning" (blizanaca) sa statističkim uredom Kraljevine Danske - koji obuhvaća više programa. Tehnička pomoć za projekte u segmentu nacionalnih računa odnosi se na poboljšanje financijskih statistika, priprema za izračun BDP na razini regije (između županije i države) te procjenjivanje osnovnih sredstava za bilancu države. Gredelj pritom ističe da je DZS pripremio prijedlog regionalnog praćenja BDP-a, koji presumira pet regija - istočna, zapadna, sjeverna, južna te središnja Hrvatska. No, zbog "političkih implikacija" taj je prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru, kaže ravnatelj DZS-a. Istodobno će se početi pripremati regionalni CARDS 2001. projekt "Paritet kupovne moći", kao i "Statistika vanjske trgovine" te "Demografija malih i srednjih poduzeća". U DZS-u planiraju dobiti kroz CARDS program i sredstva za projekt "Statistike tržišta rada", kojim se mjeri i formalni status te provodi i anketa o radnoj snazi. 24. Statistika Prosječna plaća za studeni 3.916 kuna - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila 3.916 kuna, što je za 150 kuna više od prosječne neto plaće za prethodni mjesec. Statističari su izračunali da je prosječna hrvatska neto plaća za prošlogodišnji studeni nominalno porasla za 4 posto a realno za 3,7 posto u odnosu na listopad 2002. Za razdoblje pak od siječnja do studenoga prošle godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3.709 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2001. nominalno više za 4,8 posto, a realno za 2,9 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U odnosu na studeni 2001., po podacima statistike, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za isti prošlogodišnji mjesec nominalno je veća za 5,7 posto, a realno za 3,6 posto.