FRANC-LE MONDE OD 29.1.03. VELIKE I MALE ZEMLJE EU-A

FRANCUSKA LE MONDE 29.I.2003. Male zemlje-kandidati sumnjičave su prema Europi velikih "Osam od deset zemalja koje će 2004. ući u Europsku uniju gotovo je pola stoljeća bilo pod skrbništvom Moskve. Jedne su, poput triju baltičkih država, bile dio SSSR-a, dok su druge bile više ili manje povezane sa sovjetskim blokom. Zato su se krugovi najskloniji EU-u u tim zemljama sa zabrinutošću pitali neće li one, kada uđu u Uniju, odbaciti svaki oblik nadnacionalnosti, iz straha da će Bruxelles zamijeniti vlast Moskve. Odgovor nudi Konvent za budućnost Europe u kojemu aktivno sudjeluju predstavnici kandidatskih zemalja koji se nisu htjeli isticati sve dok se ne završe pregovori o prijamu koji su uspješno zaključeni u Kopenhagenu 13. prosinca 2002. Većina njih jasno je pokazala svoju privrženost nadnacionalnom, a ne međuvladinom načelu. To su dali do znanja kroz različite nastupe u rasprama Konventa; na osobit način su to pokazali 20. i 21. siječnja odbacivši francusko-njemački prijedlog o izboru predsjednika Europskog vijeća s punim radnim vremenom koji će oslabiti Povjerenstvo i dati prevelike ovlasti državama, zapravo 'velikim' državama na štetu 'malih'. Dakako, neke se riječi iz europskog rječnika nekima ne sviđaju. Primjerice, pojam Europska unija stanovnike Baltičkih zemalja neugodno podsjeća na Sovjetski Savez i to ne skrivaju, šaleći se ponekad. Isto tako, kažu da riječ komesar ima za njih neugodan prizvuk. No osim jezika, europski ustroj im odgovara. 'Shvatili su, kaže visoki dužnosnik koji je izravno pratio pregovore o proširenju, da je jačanje europskih ustanova u njihovu interesu'. Njihovo stajalište, dodaje, umirilo je one koji strahuju da će proširenje dovesti do 'slabljenja' Unije. Jesu li doista spremni odreći se dijela suvereniteta, pošto su se borili s SSSR-om da bi ga stekli? 'Ne možete uspoređivati sovjetsku vlast koja nam je bila nametnuta silom i europsku koju smo sami izabrali', kaže Tamas Szucs, prvi savjetnik mađarskog izaslanstva u Bruxellesu. Jan Kohut koji u Konventu zastupa češku vladu, podsjeća da je njegova zemlja uvijek bila dio geopolitičkih cjelina i da je 'njezina povijest i tradicija potiču na suradnju sa susjedima' unutar 'većih entiteta'. Službeni predstavnik slovenskog izaslanstva ističe da su male zemlje, premda su teorijski neovisne, u stvarnosti uvijek morale voditi računa o svom okružju. Uzor tim malim zemljama Srednje Europe je Benelux. Prije svršetka pregovora o prijamu luksemburški je premijer Jean-Claude Juncker obišao sve te zemlje kako bi im rastumačio da, bez Europe, njegove zemlje više ne bi bilo. Poruka je naišla na dobar prijam. U okružju Valeryja Giscarda d'Estainga, gdje nisu skloni pobuni protiv francusko-njemačkih prijedloga koje zagovara bivši predsjednik Republike, izražava se sumnja u njihovo stajalište. Napose se ističe da je pomalo proturječno pozivati se na europski pristup i ujedno zahtijevati da u budućem Povjerenstvu budu zastupljene sve države članice, što može dovesti do blokade njegova rada. Isto tako se smatra da, budući da sami nisu iskusili nedostatke sadašnjeg sustava, ostaju na teorijskom gledištu koje možda neće odoljeti stvarnim kušnjama. Male zemlje Srednje Europe ne žele se ujediniti protiv zemalja koje su već članice Unije. No budu li morale to učiniti, bit će to protiv volje Poljske, jedine velike zemlje među budućim članovima. Ne sviđa im se što ona želi vodeće mjesto među pristupnicama. Poljaci odbacuju takvu pomisao, ali, premda tvrde da su za europski pristup, rado podsjećaju na svoje povlaštene veze s Francuskom i s Njemačkom u takozvanom Weimarovom trokutu, sustavu dogovaranja između triju zemalja koji je uveden 1991. Po tom se statusu razlikuje od susjeda iz Srednje Europe. Osim privrženosti europskom pristupu, ovim je zemljama zajedničko i stajalište o ulozi koju trebaju imati državni parlamenti. Litavac Vytenis Andiukaitis potpisao je zajedno sa sunarodnjakinjom Dalijom Kutraite-Giedraitiene dokument u kojemu se predlaže jačanje njihove uloge. Poljakinja Danuta Huebner dala je prijedlog u istom smislu kako bi se, kaže, učvrstila 'demokratska legitimnost' Unije i kako bi se ona približila svojim građanima. Nijedan novi kandidat ne zaboravlja da će, sljedećih tjedana ili mjeseci, narod na referendumu morati potvrditi ugovore o prijamu", piše Thomas Ferenczi.