HR-HRVATSKA-PARLAMENT-REPARACIJE-Parlament-Ratovi-Nac. manjine i etn. zajednice-Organizacije/savezi au 29. I. APA: zakon o reparacijama mogao bi naškoditi hrvatskim ambicijama u eu AUSTRJAAPA *29. I. 2003.Hrvatski zakon o reparacijama
mogao bi zapriječiti približavanje zemlje EU-u"Hrvatski parlament morat će se uskoro pozabaviti spornim nacrtom zakona o isplatama reparacija za 'terorističke čine'. Po tom bi zakonu vlada trebala pripremiti do 350 tisuća kuna (47.300 eura) za slučaj ranjavanja odnosno smrtnog stradanja građana u takvom činu. No, isplata odštete nije predviđena ako je posrijedi samo 'oštećenje' imovine. Time su pogođeni gotovo isključivo hrvatski Srbi. Zato je nacrt navedenog zakona kritiziran kao 'nepravedan' a mogao bi ugroziti i ambicije Hrvatske, vezane za Europsku uniju. Vlada je namjeravala podnijeti u Bruxellesu zahtjev za pristup u veljači ove godine.'Odluka vlade da ne isplaćuje reparacije za miniranu imovinu predstavlja nastavak diskriminitorne politike HDZ-a prema manjinama', izjavio je pravnik Ante Nobilo u jednom novinskom komentaru. Do 1996. g. Republika Hrvatska bila je obvezna isplaćivati građanima odštetu za imovinu koju su uništile ili oštetile vojska ili policijske postrojbe. Za vladavine Hrvatske
AUSTRJA
APA *
29. I. 2003.
Hrvatski zakon o reparacijama mogao bi zapriječiti približavanje
zemlje EU-u
"Hrvatski parlament morat će se uskoro pozabaviti spornim nacrtom
zakona o isplatama reparacija za 'terorističke čine'. Po tom bi
zakonu vlada trebala pripremiti do 350 tisuća kuna (47.300 eura) za
slučaj ranjavanja odnosno smrtnog stradanja građana u takvom činu.
No, isplata odštete nije predviđena ako je posrijedi samo
'oštećenje' imovine. Time su pogođeni gotovo isključivo hrvatski
Srbi. Zato je nacrt navedenog zakona kritiziran kao 'nepravedan' a
mogao bi ugroziti i ambicije Hrvatske, vezane za Europsku uniju.
Vlada je namjeravala podnijeti u Bruxellesu zahtjev za pristup u
veljači ove godine.
'Odluka vlade da ne isplaćuje reparacije za miniranu imovinu
predstavlja nastavak diskriminitorne politike HDZ-a prema
manjinama', izjavio je pravnik Ante Nobilo u jednom novinskom
komentaru. Do 1996. g. Republika Hrvatska bila je obvezna
isplaćivati građanima odštetu za imovinu koju su uništile ili
oštetile vojska ili policijske postrojbe. Za vladavine Hrvatske
demokratske zajednice taj je zakon promijenjen.
Po odredbi hrvatskog zakona, poništenoj 1996. g., zahtjev za
odštetom morao je biti podnesen u roku od pet godina. No,
materijalna šteta, za koju hrvatski Srbi sada namjeravaju
zatražiti odštetu, prouzročena je ranije. HDZ-ova vlada nije
htjela isplaćivati reparacije hrvatskim građanima. Posrijedi su
uglavnom bili Srbi čije su kuće minama dignute u zrak ili su
razorene izvan stvarnih zona sukoba. Po nekim je proračunima u
razdoblju između 1990. i 1996. g. takav oblik oštećenja pogodio
više od 20 tisuća domova. Jasan zahtjev iznesen je u samo oko 200
takvih slučajeva. No, odgovarajući sudski postupci obustavljeni su
1999. g.
I koalicijska vlada pod vodstvom socijaldemokratskog premijera
Ivice Račana, čiji mandat sada traje oko tri godine, nije dosada
očitovala spremnost na isplatu takvih odšteta. Tek pod pritiskom
odluke Europskog suda za ljudska prava, jednoj je obitelji dosuđena
odšteta u visini 10 tisuća eura. Odvjetnik Nobilo, pravni zastupnik
20 osoba čije su kuće minirane, govorio je za hrvatske medije o
ozbiljnim problemima s kojim bi se mogao suočiti proces
približavanja Hrvatske EU, ako predviđeni oblik zakona prođe u
parlamentu'", napominje novinar na kraju priloga.