ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži objavit će idućih dana u dnevnim novinama natječaj za edukaciju dadilja, tj. njegovateljica djece dojenačke i mlađe predškolske dobi, koje će taj
posao obavljati kao samostalnu profesionalnu djelatnost u vlastitom domu ili domu roditelja.
ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Državni zavod za zaštitu obitelji,
materinstva i mladeži objavit će idućih dana u dnevnim novinama
natječaj za edukaciju dadilja, tj. njegovateljica djece dojenačke
i mlađe predškolske dobi, koje će taj posao obavljati kao
samostalnu profesionalnu djelatnost u vlastitom domu ili domu
roditelja.#L#
Na natječaj se mogu javiti osobe s višom i visokom stručnom spremom
nastavničkog ili društveno-humanističkog smjera, među kojima su
odgajatelji, nastavnici, psiholozi, defektolozi, pedagozi i
socijalni radnici.
Žene (i muškarci) koji zadovolje tražene uvjete proći će 164 sata
teorijske i praktične naobrazbe po programu koji će verificirati
Ministarstvo prosvjete i športa, te će kao obrtnici moći potpisati
ugovor s Državnim zavodom i roditeljima o cijeni i uvjetima rada.
Prve školovane dadilje mogle bi početi s radom u svibnju, a njihov
bi rad nadzirale nadležne institucije.
Njegovateljice bi slobodno formirale cijenu svojih usluga, ovisno
o vremenu rada, no optimalna bi cijena za svakodnevnu skrb,
uključujući i troškove prehrane djeteta, iznosila 2.000 kuna
mjesečno, procjenjuju u Zavodu.
"Cijena čuvanja djece ne bi trebala biti veća od one na crnom
tržištu, dakle od 1.500 do 2.000 kuna, ovisno o vremenu i uvjetima
rada, no problem je kako regulirati uplatu doprinosa za
njegovateljice", kaže pomoćnica ravnateljice Državnog zavoda
Dejana Bouillet.
Smatramo da bi te troškove trebala sufinancirati lokalna
samoupravu u istom postotku kao i cijenu vrtića, no nemamo pravne
mehanizme da nekoga "prisilimo" na plaćanje doprinosa, kaže
Bouillet.
"Projekt dadilja" dio je mjera Nacionalne obiteljske politike
kojima se nastoji omogućiti zaposlenim roditeljima usklađivanje
poslovnih i obiteljskih obveza tako da država, zbog nedostatnog
broja vrtića i "baka-servisa", organizira neke nove oblike stručne
skrbi o djeci.
Koliki je interes roditelja za to može se pretpostaviti na osnovu
brojnih oglasa u novinama u kojima se traži i nudi čuvanje djece, te
činjenice da je samo 35 posto djece od tri do sedam godina smješteno
u vrtić, dok jaslice mogu primiti jedva 15 posto djece do tri
godine.
Osim toga, radno vrijeme vrtića često nije prilagođeno radnom
vremenu roditelja.
Poseban su problem dojenčad od šest mjeseci do godine dana čiji se
smještaj u jaslice u praksi provodi samo iznimno jer je teško
provediv i skup.
Mjesečna cijena smještaja šestomjesečnog djeteta stoji oko 5.000
kuna, a otežavajuća je okolnost što tako mala djeca zbog boravka u
grupi jako često pobolijevaju.
Roditeljima se zasad ne nudi primjeren institucionalni smještaj za
tu djecu, a zaposlenim majkama jedina je alternativa ostati kod
kuće i za to vrijeme primati mjesečnu naknadu od 1.600 kuna, što je
nedovoljno i za osnovne troškove.
U Nacionalnoj obiteljskoj politici, međutim, ne predviđa se
povećanje roditeljskih naknada "u dogledno vrijeme" zbog
materijalnih mogućnosti društva, ali se planira zadržavanje
postojećih prava i njihovo "dugoročno širenje".
U Zavodu ističu da za djecu mlađu od godine dana nije opravdano
odvajanje od roditelja, no dadilje bi barem donekle zamijenile skrb
roditelja za dojenčad, iako nikad u cijelosti.
Jedna bi dadilja mogla brinuti o najviše troje djece dojenačke dobi
i najviše petero djece predškolske dobi.
Prvi tečaj za dadilje financirat će Zavod, dok bi kasnije u tome
mogao sudjelovati Hrvatski zavod za zapošljavanje, te Ministarstvo
za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
U Zavodu procjenjuju da ima puno zainteresiranih za taj projekt jer
je krajem prošle godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje bilo 852 nezaposlenih odgojitelja, 1.028 nastavnika
razredne nastave, te 459 osoba s visokom spremom društveno-
humanističkog smjera.
(Hina) ntk md