ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Dio članova saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zatražio je danas da se u konačnom tekstu zakona o strancima skrati rok za dobivanje stalnog boravka temeljem braka i to s
predložene tri na jednu godinu.
ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Dio članova saborskog Odbora za
ljudska prava i prava nacionalnih manjina zatražio je danas da se u
konačnom tekstu zakona o strancima skrati rok za dobivanje stalnog
boravka temeljem braka i to s predložene tri na jednu godinu. #L#
Tri godine su previše, jer bi to praktično značilo da bi stranac
hrvatsko državljanstvo mogao dobiti tek nakon pet godina, upozorio
je Furio Radin na sjednici Odbora koji je raspravio konačan tekst
zakona o strancima u kojemu je Vlada, u odnosu na prvo čitanje,
povećala rok za dobivanje stalne dozvole boravka s dvije na tri
godine.
Zakon razlikuje tri vrste boravka stranaca u Hrvatskoj - do 90 dana
za koji ne bi trebalo posebno odobrenje (tzv. turistički boravak),
privremeni i stalni boravak.
U odnosu na prvo čitanje, preciznije se uređuje gostovanje stranih
umjetnika u Hrvatskoj, pa oni ne bi morali pribavljati radnu
dozvolu, ali bi morali imati ugovor za nastup.
Odbor za financije podržao je prijedlog koalicijskih i kluba IDS-a
da se do konca ožujka produži rok za naplatu dospjelih, a
nenaplaćenih potraživanja.
Od 22,5 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja država je lani
uspjela naplatiti tek desetinu, odnosno 2,5 milijarde kuna.
Za obradu je preostalo još 4.710 zahtjeva i u Ministarstvu
financija vjeruju da će se to moći obaviti u dva mjeseca, no da
ukupna svota koja će se naplatiti neće preći tri milijarde kuna.
Prije saborske rasprave Ivan Šuker (HDZ) traži analizu što se
učinilo u dosadašnjim nagodbama države s dužnicima, koliko je
dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja postalo nenaplativo.
Odbori za zakonodavstvo i pravosuđe raspravili su tri zakonska
prijedloga kojima se regulira odgovornost države za štetu - onu
koju su počinili pripadnici oružanih i redarstvenih snaga u
Domovinskom ratu, štetu nastalu uslijed terorističkih akta i
javnih demonstracija, te za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je
odgovarala bivša država.
Predloženi zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed
terorističkih akata precizira da je odgovornost države objektivna,
odnosno da država odgovara bez obzira na krivnju. Prijedlog
predviđa nadoknadu samo štete zbog smrti i tjelesnih povreda, s tim
da ukupna šteta ne može biti viša do 350.000 kuna.
Za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, Hrvatska bi odgovarala ako je
oštećenik njen državljavnin, a kao primjer spomenuti su vojnici
koji su, dok su služili rok u JNA, bili ozlijeđeni.
Odbori za turizam i gospodarstvo odgodili su današnje sjednice.
(Hina) bm/tr sšh