SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 27. siječnja (Hina) BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi podržao je u ponedjeljak u Bruxellesu, nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, namjeru Hrvatske da sljedeći mjesec podnese službeni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. "Nakon što sam saslušao hrvatske argumente za podnošenje zahtjeva naš sam razgovor zaključio riječima 'zašto ne'", rekao je Prodi nakon jednosatnog službenog razgovora s hrvatskim premijerom. "Premijer mi je jasno rekao da će Hrvatska ispunjavati svoje obveze - suradnja s Haškim sudom, povratak izbjeglica, mediji, pravosudna i gospodarska reforma. Nakon ovoga sastanka idemo zajedno u istom smjeru, ali odgovornost je na hrvatskoj strani", rekao je Prodi. Prodi je rekao da je njegova podrška Hrvatskoj zajedničko stajalište svih u Europskoj uniji. BRUXELLES - Hrvatski premijer Ivica Račan izrazio je u ponedjeljak zadovoljstvo rezultatom sastanka s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, ističući kako je sada jasno da će hrvatski zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji naići na dobar prijem. Premijer Račan boravio je u ponedjeljak u Bruxellesu u okviru lobističke turneje po europskim prijestolnicama s ciljem dobivanja podrške za zahtjev za članstvo u EU, koji namjerava podnijeti najvjerojatnije 18. veljače u Ateni, glavnom gradu Grčke, koja u ovom polugodištu predsjedava Europskom unijom. Hrvatski premijer prošloga je tjedna posjetio Berlin, a predviđeni su posjeti u još nekoliko europskih zemalja. "Iz dosadašnjih razgovora jasno je da ćemo dobiti potporu za naš zahtjev, sada nam preostaje da lobiramo da se razdoblje, koje je potrebno europskim institucijama, da se očituju o našem zahtjevu, maksimalno skrati", rekao je Račan u ponedjeljak navečer u neformalnom razgovoru s hrvatskim novinarima. ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić sastao se u ponedjeljak s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) glavnom ekonomisticom EBRD-a Marijom Vaglisasindi, političkim savjetnikom Christopherom Cviichem i voditeljem EBRD-a u Zagrebu Andrewom Krapotkinom, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Predstavnici EBRD-a uručili su Graniću Izvješće o tranziciji za 2002. godinu te se zanimali za političke i gospodarske prilike u Hrvatskoj i ključne prioritete i izazove Vladine politike, kaže se u priopćenju. Granić je svojim sugovornicima rekao kako će Vlada i ove godine raditi na reformskim programima te govorio o reformi vojske, policije, reformi radnog zakonodavstva, reformi visokog obrazovanja i znanosti te započetim pripremama za reformu državne uprave. Posebno je bilo riječi o reformi radnog zakonodavstva, odnosno izmjenama zakona o radu. ZAGREB - Bivši hrvatski ministar obrane Petar Kriste u ponedjeljak je u Haagu govorio o navodnom dogovoru u Karađorđevu 1991. tadašnjih predsjednika Hrvatske i Srbije Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli BiH te napadima JNA na Dubrovnik krajem te godine. Iskazom Kriste tako je nastavljeno suđenje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) protiv Slobodana Miloševića, nakon dvotjedne stanke uzrokovane lošim zdravstvenim stanjem optuženika. U vrijeme svojeg sudjelovanja u hrvatskoj Vladi nacionalnog jedinstva, Kriste je od kolega čuo da su se Tuđman i Milošević možda dogovorili oko podjele BiH iako, kako je naglasio u iskazu, za to nikad nije bilo službene potvrde, a sam nije bio nazočan sastanku u Karađorđevu. Otprilike u isto vrijeme osobno je, međutim, "na stepenicama u Saboru" dobio informaciju od Gojka Šuška da je Tuđman "upravo donio odluku o pripajanju Hercegovine Hrvatskoj". JNA je na terenu pokušavala provesti u djelo plan o Velikoj Srbiji do zamišljene granice Virovitica-Karlovac- Karlobag, u sklopu kojega je, kako je rekao Kriste, 1. listopada 1991. napala Dubrovnik s kopna, mora i iz zraka, uništivši odmah prvog dana napada komunalnu infrastrukturu, pa je 40 tisuća ljudi ostalo bez struje, vode i telefona. UJEDINJENI NARODI - Irak je omogućio inspektorima Ujedinjenih naroda pristup mjestima za inspekciju, ali nije pružio odgovore na bitna pitanja svojega oružja masovnog uništenja, rekao je u ponedjeljak u New Yorku šef UN-ovih inspektora Hans Blix. Blix, šef UN-ovog Povjerenstva za nadzor, verifikaciju i inspekciju i Mohammad ElBaradei, direktor Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA), izvijestili su Vijeće sigurnosti o rezultatima prvih 60 dana inspekcije iračkog oružja masovnog uništenja nakon donošenja Rezolucije 1441 u studenom prošle godine. "Izgleda da Irak ne prihvaća stvarno, čak ni danas, razoružanje koje se od njega traži", kazao je Blix na otvorenoj sjednici Vijeća sigurnosti. On je rekao da je Irak osigurao inspektorima pristup uglavnom svim mjestima koja su tražili za inspekciju. Blix je međutim naglasio kako ovaj pasivni oblik suradnje nije dovoljan, i da bi Irak morao pokazati aktivnu suradnju kakvu je svojedobno osigurala Južna Afrika kada je odlučila riješiti se svojeg atomskog oružja. Glede biološkog oružja Irak je ostao dužan dokazati da je uništio nekih 8.500 litara antraksa kao i 650 kg tvari za rast bakterija. Blix je također kazao kako je Irak izvodio testove raketa Scud dosega preko 150 kilometara što je zabranjeno rezolucijama UN-a. ElBaradei je u svojem izvješću kazao kako inspektori nisu u Iraku pronašli zabranjene programe nuklearnog oružja. WASHINGTON/NEW YORK/MOSKVA - Stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a - SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina - oprečno su u ponedjeljak reagirale na izvješće inspektora za nadzor oružja u Iraku. Američki veleposlanik pri UN-u John Negroponte u prvoj je svojoj reakciji na izvješće kazao da "Irak evidentno nema nikakvu namjeru surađivati s međunarodnom zajednicom i sam se razoružati". "Proces inspekcija u Iraku se nastavlja, ali vrijeme je odbrojano", izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Bijele kuće Arie Fleischer koji je podsjetio da predsjednik Bush nije misiji inspektora odredio rok. Britanski ministar vanjskih posova Jack Straw izjavio je da izvješće inspektora pokazuje da je iračka suradnja s međunarodnom zajednicom "šarada". "Ovo je klasičan dokaz da se Sadam Husein poigrava s inspekcijama. Surađuje u procesu, ali ne i u sadržaju", kazao je Straw. Francuski veleposlanik u Ujedinjenim narodima je izjavio da se "inspekcije o iračkom razoružanju odvijaju bez poteškoća i donose rezultate". Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Juri Fedotov izjavio je u Moskvi da inspektorsko izvješće ne daje "nikakva temelja za usvajanje nove rezolucije u Iraku kojom bi bila autorizirana strana intervencija u toj zemlji". Zamjenik kineskog veleposlanika pri UN-u Zhang Yishan izjavio je da većina članica Vijeća sigurnosti smatra da "nema nikakva razloga prekinuti inspekcije u Iraku i da se one stoga moraju nastaviti". NEW YORK (UN) - Izvješće inspektora UN-a za nadzor oružja nije ponudilo nikakav dokaz da će se Bagdad razoružati u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti 1441, izjavio je u ponedjeljak američki veleposlanik pri UN-u John Negroponte. "Nažalost, ništa od onoga što smo danas čuli ne nudi nadu da Irak namjerava u potpunosti ispoštovati rezoluciju 1441 ili bilo koju od 16 prethodnih rezolucija u posljednjih 12 godina", kazao je Negroponte. Inspektori ne mogu sami uspjeti u razoružavanju jer "rade u zemlji koja ima aktivan program negiranja i prevare", dodao je američki veleposlanik. NEW YORK - Irak pokazuje da iskreno želi pružiti objašnjenja, izjavio je u ponedjeljak irački veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Mohamed Al-Douri, nakon predstavljanja izviješća inspektora za razoružanje Vijeću sigurnosti u New Yorku.#L# "Irak iskreno želi objasniti svako pitanje", izjavio je Al-Douri na tiskovnoj konferenciji nakon predstavljanja izvješća inspektora. "Činimo sve. Surađujemo u svom područjima kako bi inspekcije završile što je prije moguće", nastavio je veleposlanik. On je naglasio da je njegova zemlja omgućila "bezuvjetni i trenutačni pristup inspektorima". BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova Europske unije pozvali su u ponedjeljak u Bruxellesu Irak da nastavi surađivati s inspektorima UN-a u Iraku, ali nisu govorili o roku koji će biti dan Bagdadu, kaže se u prihvaćenim zaključcima. Petnaestorica "pozdravljaju namjeru (inspektora) da nastave i intenziviraju operacije" u Iraku, kaže se u zaključcima ministara koje je podijelilo grčko predsjedništvo EU. DEN HAAG - Bivši srbijanski predsjednik Milan Milutinović u ponedjeljak je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) izjavio kako se ne osjeća krivim za zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom sukoba na Kosovu 1999. godine. Nekadašnji bliski suradnik bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića na sve je četiri točke optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti, ubojstva, deportacije i progone te optužnicu za ratne zločine odgovorio da se ne osjeća krivim. Milutinović, čiji je petogodišnji mandat predsjednika Srbije istekao prošlog mjeseca, otputovao je u Den Haag prošlog tjedna. SARAJEVO - Visoki dužnosnik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ) Niko Lozančić preuzeo je u ponedjeljak dužnost predsjednika Federacije BiH koju će obavljati u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Lozančić je svečanu prisegu dao na sjednici Doma naroda federalnog parlamenta, iako to tijelo nije podržalo prijedlog za njegovo imenovanje koji je prije potvrdio Zastupnički dom. Kao i tijekom ranijeg izjašnjavanja, protiv imenovanja Lozančića glasovao je klub srpskih zastupnika u Domu naroda dok su ga hrvatski i bošnjački klubovi podržali. SARAJEVO - Državni sud Bosne i Hercegovine inauguriran je u ponedjeljak u Sarajevu otvaranjem službenih prostorija u nekadašnjoj vojarni u gradskom središtu. Osam nedavno imenovanih sudaca i četiri tužitelja dali su svečanu prisegu pred predsjednikom Neovisnog sudskog povjerenstva Janom Erikom Ojom čime su i službeno preuzeli svoje dužnosti u sudu čiji je prvi predsjednik ugledni sarajevski pravni stručnjak Martin Raguz. Osim Ustavnog suda, u BiH do sada nije postojala niti jednu sudbena instituciju na državnoj razini jer su sve ovlasti na tom planu od potpisivanja Daytonskog sporazuma imali isključivo entiteti. BEOGRAD - Skupština Srbije u ponedjeljak je, na izvanrednoj sjednici, počela raspravu o prijedlogu povelje buduće zajednice Srbije i Crne Gore i prijedlogu pratećeg "zakona o provođenju uprave". Srbijanski premijer Zoran Đinđić je na početku sjednice pozvao zastupnike da usvoje povelju i prateći zakon, iako su rješenja u tim dokumentima "nesavršena", procjenjujući da će "Srbija biti dobro sačuvana u novoj zajednici koja podrazumijeva mnoge kompromise". BRUXELLES, 27. siječnja (Hina/dpa) - Ministri vanjskih poslova EU- a u ponedjeljak su izrazili "veliku zabrinutost" zbog vojnog napada Izraelaca na pojas Gaze tijekom vikenda, upozorivši Izraelce i Palestince da "terorizam i nasilje mora prestati". "Jedini način da se prekine izraelsko-palestinski sukob je da obje strane nastave s mirovnim procesom", kaže se u priopćenju EU-a. Petnaestorica su također pozvala Palestince da ubrzaju proces reformi. BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova Europske unije dogovorili su se u ponedjeljak u Bruxellesu da će poslati misiju na visokoj razini u Sjevernu Koreju kako bi pomogla okončati nuklearnu krizu, priopćili su diplomati. "Ministri su dali (sadašnjoj predsjedavajućoj zemlji) Grčkoj mandat da pripremi put u Sjevernu Koreju", rekao je diplomat za Reuters, dodajući da zasad nije donesena odluka kada će misija biti provedena. JERUZALEM - Izrael je počeo izgradnju sigurnosne ograde u sjevernom dijelu zemlje kako bi spriječio upade terorista iz Zapadne obale, priopćilo je u ponedjeljak izraelsko ministarstvo obrane. #L# Ograda će biti duga 45 kilometara i protezat će se od izraelskog mjesta Kfar Salem na sjeverozapadu do grada Beit Shean na sjeveroistoku. Njezina bi izgradnja trebala završiti do 1.studenoga. Izraelska vlada pokrenula je u lipnju prošle godine projekt izgradnje sigurnosne ograde duge 350 kilometara koja bi trebala razdvojiti Izrael od Zapadne obale, u pokušaju sprječavanja palestinsih napada. (Hina) dh