FRANC-AFP OD 26.1.03. SREDIŠNJE BANKE POVEĆAVAJU PRIČUVU U EURIMA

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE - AFP 26.I.2003. Središnje banke mogle bi povećati pričuvu u eurima "Nedavni pad vrijednosti dolara pokrenuo je raspru o tome hoće li središnje banke diljem svijeta proširiti svoje devizne pričuve tako što će odustati od dolara i kupovati više eura koji je u punom zamahu. Ruska središnja banka koja veći dio svoje devizne pričuve drži u dolarima, potvrdila je prošlog tjedna da razmišlja o povećanju pričuve u eurima, izazivajući tako špekulacije. Banka je još koncem prošle godine odlučila da će prodati dolare i kupiti eure, funte i švicarske franke, drži agencija Prime-TASS na koju se poziva Oleg Vjugin, zamjenik guvernera ruske središnje banke. Taj je podatak izazvao novi pad dolara naspram zajedničke europske valute, najveći u zadnje tri godine. 'Čini se zapravo da nekoliko središnjih banaka razmišlja o takvom potezu', rekao je Rob Hayward, financijski analitičar u banci ABN Amro. 'Ljudi gledaju Aziju, osobito Kinu i kažu: ako, makar i neznatno, proširimo pričuvu, bit će to važan čimbenik koji će i dalje poticati rast eura', dodaje. Međutim, u studiji koju su izradili ravnatelji odjela za pričuvu u nekoliko središnjih banaka za knjigu Roberta Pringlea i Nicka Carvera 'Kako zemlje upravljaju svojim deviznim pričuvama' ('How Countries Manage Reserve Assets'), sumnja se da bi moglo doći do većih promjena u korist eura. Autori knjige ispitali su 54 banke koje nadziru 1,1 trilijun dolara (trilijun eura) deviznih pričuva, ili oko polovice svjetskih pričuva središnjih banaka. Od 1997. svjetske su pričuve porasle za 32 posto, do 2,14 trilijuna u 2002. Studija pokazuje da, premda devet od deset guvernera središnjih banaka očekuje da se devizne pričuve povećaju, samo petina njih planira povećati pričuvu u eurima. Ipak, studija je izrađena u srpnju 2002., a dolar je nakon toga u stalnom padu. Zlato bi moglo biti drugi dobitnik zahvaljujući povećanju pričuve središnjih banaka. Cijena dragocjenog metala skočila je u zadnje dvije godine gotovo 40 posto, koristeći gospodarske i geopolitičke napetosti, slabiji dolar i pad prodaje u zemljama proizvođačima. Drugi čimbenik koji bi mogao rasvijetliti porast cijene zlata je sporazum koji su 1999. u Washingtonu potpisale neke najveće svjetske banke kako bi obustavile prodaju poluga. Nekoliko je središnjih banaka pokazalo želju da proda dio zlatnih poluga čim istekne sporazum u 2004. No razmišlja se o novom sporazumu, a istraživanje pokazuje da zlato još uvijek ima važnu ulogu u pričuvi središnjih banaka. 'Zlato će i dalje biti sigurno utočište za kapital u nesigurnim geopolitičkim vremenima', zaključili su Pringler i Carver", piše Daniel Rook.