ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Bivši hrvatski ministar obrane Petar Kriste u ponedjeljak je u Haagu govorio o navodnom dogovoru u Karađorđevu 1991. tadašnjih predsjednika Hrvatske i Srbije Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o
podjeli BiH te napadima JNA na Dubrovnik krajem te godine.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Bivši hrvatski ministar obrane Petar
Kriste u ponedjeljak je u Haagu govorio o navodnom dogovoru u
Karađorđevu 1991. tadašnjih predsjednika Hrvatske i Srbije Franje
Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli BiH te napadima JNA na
Dubrovnik krajem te godine. #L#
Iskazom Kriste tako je nastavljeno suđenje pred Međunarodnim sudom
za ratne zločine (ICTY) protiv Slobodana Miloševića, nakon
dvotjedne stanke uzrokovane lošim zdravstvenim stanjem
optuženika.
U vrijeme svojeg sudjelovanja u hrvatskoj Vladi nacionalnog
jedinstva, Kriste je od kolega čuo da su se Tuđman i Milošević možda
dogovorili oko podjele BiH iako, kako je naglasio u iskazu, za to
nikad nije bilo službene potvrde, a sam nije bio nazočan sastanku u
Karađorđevu.
Otprilike u isto vrijeme osobno je, međutim, "na stepenicama u
Saboru" dobio informaciju od Gojka Šuška da je Tuđman "upravo donio
odluku o pripajanju Hercegovine Hrvatskoj".
JNA je na terenu pokušavala provesti u djelo plan o Velikoj Srbiji
do zamišljene granice Virovitica-Karlovac-Karlobag, u sklopu
kojega je, kako je rekao Kriste, 1. listopada 1991. napala
Dubrovnik s kopna, mora i iz zraka, uništivši odmah prvog dana
napada komunalnu infrastrukturu, pa je 40 tisuća ljudi ostalo bez
struje, vode i telefona.
Potvrđujući stajalište Tužiteljstva ICTY-a da je bila riječ o
napadu na civilno stanovništvo, Kriste je istaknuo kako je JNA tad
okupirala cijelu dubrovačku regiju, osim desetak kilometara
najužeg gradskog područja, koje je bilo u potpunom okruženju 15
tisuća dobro opremljenih vojnika, od kojih je Dubrovnik branilo
između 300 i 500 pripadnika hrvatskih snaga i naoružanih građana.
Kriste je pričao i o osobnom iskustvu granatiranja Starog grada i
najužeg središta Dubrovnika 6. prosinca 1991., u vrijeme pregovora
o prekidu vatre s predstavnicima Generalštaba JNA koji su okončani
sporazumom potpisanim 7. prosinca.
Pregovori su bili održani 5. prosinca, a JNA je tražila da hrvatske
snage polože oružje, nakon čega bi se njezini pripadnici povukli
dalje od grada. No, kako je rekao Kriste, hrvatska strana na to nije
mogla pristati, jer je na prethodnim pregovorima na Ćilipima JNA
obećala da neće ulaziti u Cavtat ako se branitelji povuku, da bi
zauzela taj grad odmah nakon završetka pregovora.
No unatoč dogovorenom olakšavanju režima plovidbe u Gruškoj luci i
dopuštenja da se popravi komunalna infrastruktura grada, na
Dubrovnik je 6. prosinca izveden snažan artiljerijski napad u
posljednjem pokušaju zauzimanja grada, što je zabilježeno na
amaterskoj video-vrpci koju je Kriste predao sudu kao dokazni
materijal. Kriste je rekao da je tog dana na Dubrovnik palo 600
projektila, 19 civila je poginulo, oko 60 je ranjeno, a potpuno je
izgorjelo devet kuća u Starom gradu.
Nakon žestokih reakcija međunarodne zajednice, zapovjedništvo JNA
je reklo da je napad izveden bez njihova znanja, ispričalo se i
pokrenulo istragu o krivcima, pa je 7. prosinca potpisan sporazum.
Kriste je pritom istaknuo da nikad nije čuo da je itko kažnjen ili
optužen u toj istrazi.
Nekoliko puta ponovivši izjavu kako je sve dokaze dobio "Naknadno,
jer Srbija s Dubrovnikom nema apsolutno nikakve veze", Slobodan
Milošević u protuispitavanju svjedoka pokušao je iznijeti tezu
kako je do sukoba u Dubrovniku došlo zbog činjenice da je Hrvatska
"militarizirala" Dubrovnik, iako je nekoliko desetljeća bio bez
ikakve vojne nazočnosti.
Bivši srbijanski i jugoslavenski predsjednik navodio je brojne
datume od kolovoza do listopada 1991., što je Kriste redom
odbacivao kao lažne, tvrdeći da Hrvatska tad nije imala ni ljudstva
ni vojnih sredstava za takve akcije.
Kao najsnažniji dokaz da JNA nije napala Dubrovnik Milošević je
navodio zapovijed Generalštaba JNA od 4. listopada 1991. o tome da
se "Dubrovnik ne osvaja, niti napada iz zraka, kopna ili mora",
upitavši toliko puta svjedoka zar nije čuo za njega da je od suca
Maya dobio i opomenu.
"Ne znam ni za kakvu naredbu Generalštaba 4. prosinca i uopće me ne
zanima, jer znam da je Dubrovnik napadan stalno od 1. listopada i da
je već prvog dana uništena kompletna infrastruktura", odlučno je
ustvrdio Kriste.
Na Miloševićevo pitanje kako to da je JNA bila u Cavtatu koji nije
nimalo oštećen, a za sva druga područja pod njezinom kontrolom
tvrdi da su bila uništena i opljačkana, Kriste je odgovorio da su
oko Cavtata potpuno uništena bila sva sela, a da Cavtat nije stradao
zato što ga je JNA zauzela na prevaru.
"Već sam prije rekao da je oko Cavtata na pregovorima bio postignut
dogovor da JNA ne ulazi u njega, no to je ona prekršila i zauzela ga
na prijevaru, pa zato nije oštećen", rekao je Kriste.
Bivši hrvatski ministar obrane svoj će iskaz završiti u utorak.
(Hina) dam rb