ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Na našem tijelu, i u njemu, živi deset puta više bakterija nego što mi imamo stanica, a njihovu ljekovitu snagu otkriva i sve više liječnika.
ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Na našem tijelu, i u njemu, živi deset
puta više bakterija nego što mi imamo stanica, a njihovu ljekovitu
snagu otkriva i sve više liječnika. #L#
Ti maleni sustanari katkad uzrokuju bolesti, ali nam isto tako i
pomažu, primjerice u probavi, jer uzročnike bolesti drže na
udaljenosti, a imunološki sustav potiču na rad. Zato laktobacili i
bifidobakterije već dugo plivaju u probiotičkom jogurtu, a njihovu
ljekovitost koristi i sve više liječnika, ističe znanstveni
časopis "Bild der Wissenschaft".
Londonski znanstvenici predvođeni Aloysiusom D'Souzom nedavno su
analizirali nekoliko studija koje odgovaraju na pitanje mogu li
probiotičke bakterije štiti crijevnu floru od razarajućih učinaka
antibiotika. Oni su zaključili da su pacijenti koji su uz
antibiotike dobivali i takve bakterije, u približno 40 posto
slučajeva rjeđe patili od proljeva. Bakterije su vjerojatno
nadomjestile oštećenu crijevnu floru.
No, ti mali pomagači mogli bi potisnuti i klice koje uzrokuju bolest
ili ojačati obranu tijela.
Tako su švedski liječnici djecu oboljelu od upale srednjeg uha
liječili sprejevima za nos koji su sadržali streptokoke. Te su
bakterije uspješno štitile mališane od ponovnog obolijevanja.
Drugi su liječnici upalu debelog crijeva i mjehura liječili pomoću
probiotičkih bakterija. Mikrobi su pomogli čak i u terapiji
alergija uzrokovanih hranom, raka te smanjene razine kolesterina u
krvi.
Takvo je liječenje svedeno na jedan pojam - bakterioterapija.
Probiotičke bi bakterije mogle djelovati i kao prevencija u
nastanku bolesti. Tako, primjerice, Jeffrey Hillman sa Sveučilišta
na Floridi predlaže da se bakterijski sprej koristi u prevenciji
zubnog karijesa.
Kanađanin Gregor Reid testirao je zaštitno djelovanje laktobacila
kod štakora: glodavcima je na ranu stavio zlatni stafilokok koji
uzrokuje gnojenje. Nekim je životinjama još dodatno dao i zaštitne
laktobacile. Upale rana bile su znatno rjeđe. Korisne bakterije
morale bi biti učinkovite ponajprije kada zakažu antibiotici,
predlažu znanstvenici. Međutim, baš kod zlatnoga stafilokoka
postoje mnogi sojevi otporni na nekoliko antibiotika.
Znanstvenici su i kod djece uspjeli dokazati zaštitno djelovanje
bakterija. Finski znanstvenici davali su stotinama djece
probiotičko mlijeko. Ta su djeca rjeđe patila od bolesti dišnog
sustava nego njihovi vršnjaci koji su pili obično mlijeko.
Nutricionisti tvrde da bi samo mlijeko za dojenčad moralo djelovati
probiotički. Osim korisnih bakterija, nadomjestak za majčino
mlijeko može sadržavati i tvari koje potiču rast takvih mikroba u
crijevu mališana. Uzor za to znanstvenici su našli baš u majčinom
mlijeku: ono sadrži faktore koji potiču rast, a koji djeluju tako da
se zaštitne bifidobakterije nastanjuju u crijevu bebe vrlo rano.
Možda baš zbog toga dojena djeca rjeđe obolijevaju od crijevnih
infekcija nego djeca hranjena na bočicu.
Znanstvenik Gregor Reid ide još dalje. U jednom provokativnom
članku predlaže da se novorođenčad odmah nakon rođenja 'opremi'
zaštitnim bakterijama te im se tako na stanovit način pruži
doživotna zaštita. Glavni problem s probiotičkim bakterijama je u
tome što se one teško nastanjuju jer već postoji određena crijevna
flora. Znanstvenici pretpostavljaju da se bakterije jogurta kod
zdravih osoba uglavnom iznova izlučuju. Crijevo novorođenčeta
međutim, još je neosvojen teren, čije naseljavanje liječnici ne bi
smjeli prepustiti slučaju, upozoravaju Reid i njegovi suradnici.
(Hina) kt dgk