SAD ZBOG SAVEZNIKA I NAKON 27. SIJEČNJA DOPUŠTA INSPEKCIJU

Piše Slavoljub Leko WASHINGTON, 26. siječnja (Hina) - Sjedinjene Države se pripremaju kao da će morati same u rat s Irakom, ali su spremne i nakon izvješća UN-ovih inspektora Vijeću sigurnosti 27. siječnja dopustiti nastavak njihova rada nastojeći osigurati potporu ključnih saveznika i međunarodne zajednice za rat s Irakom.#L# Izvori u administraciji predsjednika Busha kazali su kako su Sjedinjene Države spremne popustiti pritisku međunarodne zajednice i saveznika poput Francuske i Njemačke i dopustiti i nakon 27. siječnja rad inspektora UN-a u Iraku za nekoliko tjedana. Sjedinjene Države, međutim, neće dopustiti da se to produljenje razvuče na tri ili četiri mjeseca. Promjene u stajalištu došle su nakon tjedna u kojem se Bushova administracija suočila s narastajućim protivljenjem tradicionalnih saveznika Francuske i Njemačke, kao i Rusije i Kine, članica Vijeća sigurnosti s pravom veta. Sjedinjene Države priznaju time i da su još uvijek daleko od toga da uvjere međunarodne javnost u potrebu napada na Irak, kao i da pruže odlučujući dokaz da Irak posjeduje oružje masovnog uništavanja. Predsjednik George W. Bush i njegova administraciju već su uvjereni u krivnju Iraka, sada ostaje da dobiju što je moguće više potpore svojih saveznika da krenu u vojno rješenje problema Iraka. Bush je rekao prošloga tjedna kako mu je "sada jasno da se Irak ne razoružava" i ponovno naglasio kako "vrijeme ističe" Sadamu Huseinu. Spremnost da se ne suprotstavi nastavku inspekcije sve do ožujka došla je međutim ne samo kao priznanje potrebe da se posluša glas saveznika i međunarodne zajednice nego i kao znak da Amerika još nije vojno spremna za rat. Pentagon je tek započeo u Perzijski zaljev prebacivati postrojbe potrebne za eventualni napad na Irak i neće imati dovoljno snaga sve do kraja veljače ili početka ožujka. Ne očekuje se da će inspektori UN-a u ponedjeljak 27. siječnja podnijeti nepovoljno izvješće Vijeću sigurnosti UN-a o tome kako Irak izvršava obveze prema rezoluciji 1441, a pogotovo da će pružiti povod za američki napad na Irak. Potreba vojske za još vremena dopustit će američkoj administraciji da pokuša osigurati potporu oklijevajućih saveznika Francuske i Njemačke, ali i zadovoljavajuću potporu međunarodne zajednice u cjelini. Sjedinjene Države, mada već sada uvjerene da Irak posjeduje oružje masovnog uništenja i da ga se neće odreći, imaju tešku zadaću da u to narednih tjedana uvjere i svoje saveznike i međunarodnu zajednicu. Republikanski senator iz Nebraske Chuck Hagel upozorio je u petak Bushovu amdinistraciju da ne "srlja u rat bez snažne međunarodne potpore" te da u "ovom kritičnom trenutku američke povijesti Amerika treba više poniznosti nego drskosti u upotrebi svoje vojne snage". Čelnik demokratske manjine u Senatu Tom Daschle je rekao da Bush još nije pružio bilo kakav dokaz da Saddam Hussein posjeduje oružje masovnog uništenja. U Vijeću sigurnosti vodit će se borba između članica poput Francuske, Rusije i Kine koje traže da Vijeće drugom rezolucijom odobri bilo kakav vojni napad na Irak i Sjedinjenih Država koje smatraju da nova rezolucija nije potrebna. Državni tajnik Powell je prošloga tjedna rekao da su Sjedinjene Države spremne na unilateralnu vojnu akciju protiv Iraka i da smatraju kako dosadašnje rezolucije Vijeća sigurnosti daju dovoljno ovlasti za vojnu opciju. Ukoliko Sjedinjene Države ne uspiju osigurati dovoljno međunarodne potpore za vojno rješenje pitanja Iraka, predsjednik Bush će morati donijeti tešku odluku i krenuti u rat s tankom "koalicijom voljnih". Što se tiče spremnosti na davanje vlastitih snaga za vojno razoružanje Iraka do sada su samo Velika Britanija i Australija dale obećanje SAD-u da će poslati vojsku u Perzijski zaljev. State Department je u petak uputio brzojav u sva veleposlanstva u svijetu kako bi upozorio Amerikance da budu spremni na evakuaciju u slučaju potrebe, što je još jedan znak priprema vojnog obračuna s Irakom. SAD NASTOJI OSIGURATI PRIHVATLJIVU POTPORU MEĐUNARODNE ZAJEDNICE Vlada predsjednika Busha smatra da će u stvaranju čvrstog slučaja protiv Iraka prvi korak biti izvješće inspektora 27. siječnja, nakon čega slijedi govor predsjednika Busha o stanju nacije u utorak, sastanak Vijeća sigurnosti u srijedu i potom u petak susret britanskog premijera Tonya Blairea s predsjednikom Bushom u Camp Davidu. Izvješće koje će Hans Blix, šef UN-ova Povjerenstva za nadzor, verifikaciju i inspekciju (UNMOVIC) i Mohamed ElBaradei, direktor Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) podnijeti Vijeću sigurnosti bit će negdje između povoljnog i nepovoljnog. ElBaradei će najvjerojatnije reći kako Irak uglavnom surađuje u traganju inspektora za nuklearnim programom, ali da ništa ne pruža dragovoljno. Blix će nepovoljnije ocrtati stanje ukazujući na odbijanje Iraka da dopusti letove izviđačkih zrakoplova U-2 kao i razgovore s iračkim znanstvenicima bez nazočnosti vlasti. Takvo uglavnom sivo ali ne i crno izvješće može samo ojačati protivljenje Vijeća sigurnosti uporabi sile protiv Iraka i navesti ga da zatraži nastavak inspekcije. Francuska, Rusija i Kina, stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta, vezuju uporabu vojne sile protiv Iraka s još jednom rezolucijom Vijeća koje bi je odobrilo, istodobno govoreći da ne vide potrebu za vojnom akcijom. Njemačka, koja nakon Francuske u veljači preuzima predsjedanje Vijećem sigurnosti, protivi se ratu protiv Iraka i bit će protiv nove rezolucije koja odobrava napad. Pokazujući koliko su Europljani podijeljeni međusobno, najčvršći američki saveznik Velika Britanija prošlog tjedna već je obećala da će u Perzijski zaljev poslati 30.000 vojnika za mogući napad na Irak. Premijer Tony Blair sastat će se s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom u petak idućeg tjedna u Camp Davidu kako bi naglasili to savezništvo, ali se očekuje da će britanski premijer tražiti da se u rat krene pod povoljnijim političkim okolnostima, uz više potpore međunarodne zajednice. Španjolska, promjenljiva članica Vijeća sigurnosti, podupire Bushov stav prema Iraku, i zajedno s Italijom u Europskoj Uniji predvodi zemlje koje su uz SAD. Sjedinjene Države će pokazujući svoje strpljenje sljedećih tjedana i dopuštajući nastavak inspekcije pokušati navesti Francusku, Njemačku i Rusiju da u najmanju ruku priznaju da inspekcija ne daje željene plodove jer ne vodi razoružanju Iraka. SAD ne računa na moguću drugu rezoluciju Vijeća sigurnosti koja bi odobrila napad na Irak, ali nastoji osigurati potporu najmanje devet od 15 članica Vijeća što bi otvorilo mogućnost "kosovskog rješenja". Mada Vijeće sigurnosti 1999. nije poduprlo napad na Srbiju zbog rata na Kosovu jer je Rusija prijetila vetom, NATO je ipak izvršio udare na Srbiju bez izravne potpore Vijeća, ali uz znanje da većina članica odobrava vojnu intervenciju. Europska unija će u ponedjeljak prije izvješća Vijeću sigurnosti pokušati izgladiti razlike i izaći sa zajedničkim stajalištem o Iraku. Taško je vjerovati da će uspjeti imajući na umu da su već i buduće članice Unije, Poljska i Češka poduprle Sjedinjene Države i već imaju svoje vojnike u Perzijskom zaljevu. Amerikanci su pretrpjeli udarac prošloga tjedna kada je NATO odbio zahtjev SAD-a za pomoć u eventualnom napadu na Irak. Na američki prijedlog da se pomogne Turskoj, Njemačka, Francuska, Belgija i Luksemburg su bile protiv dok je ostalih 14 članica poduprlo prijedlog. Američki državni tajnik Colin Powell ima u nedjelju težak zadatak u Davosu učiniti američkim saveznicima prihvatljivim namjeru administracije da napadne Irak. On je kazao kako Sjedinjene Države već imaju potporu najmanje 12 država "sa ili bez" druge rezolucije UN-a koja bi odobrila vojni napad na Irak. Powell je rekao da bi 12 zemalja, koje nije naveo, rado vidjele drugu rezoluciju UN-a ali da će i "bez te druge rezolucije biti uz nas". Američka administracija će u narednih nekoliko tjedana morati uvjeriti ne samo svjetsku nego i domaću javnost u potrebu i opravdanost rata s Irakom. Najnovije istraživanje javnoga mišljenja Washington Post-ABC istina pokazuje da 57 posto Amerikanaca podupire vojno rješenje problema Iraka, ali 71 posto njih smatra da inspektorima treba dati još vremena. Gallupova anketa pokazuje da je postotak odobravanja Bushovog vođenja vanjske politike pao za tri mjeseca sa 75 posto na 52 posto. Analitičari međutim ne pridaju tome previše značenja i smatraju da će se u slučaju napada na Irak Amerikanci okupiti oko svojega predsjednika i poduprijeti vojnu akciju. AMERIČKE SNAGE U PERZIJSKOM ZALJEVU SPREMNE POČETKOM OŽUJKA Spremnost Sjedinjenih Država da dopuste inspektorima nastavak rada i nakon 27. siječnja koincidira s činjenicom da Pentagon treba još vremena da u Perzijski zaljev dovuče dovoljno snaga i rasporedi ih za eventualni napad na Irak. Pentagon je tek započeo prebacivati svoje glavne snage na područje mogućih operacija i u Perzijskom zaljevu neće imati vojnu silu potrebnu za napad na Irak sve do kraja veljače ili početka ožujka kada bi trebao koncentrirati oko 180.000 vojnika na području mogućih ratnih operacija. Samo Treća i Četvrta pješačka divizija dobile su zapovijedi za pokret. Četvrta divizija tek priprema prebacivanje teškog naoružanja i opreme iz svoje baze Fort Hood u Texasu. Američka 101 zračno-desantna divizija, na koju se, zbog brze pokretljivosti koju joj osiguravaju helikopteri, računa kao na ključnu u eventualnom ratu, još nije dobila ni zapovjed za pokret i još je u svojoj bazi u Fort Campbellu. Od zapovijedi do raspoređivanja u Perzijskom zaljevu trebat će joj najmanje mjesec dana. Američke snage će nakon dolaska na mjesto budućih operacija trebati još i tjedan dana aklimatizacije i uvježbavanja. Vojni stručnjaci procjenjuju da je najbolje vrijeme za pokretanje rata protiv Iraka kraj veljače i početak ožujka kako bi kopnena vojska izbjegla ljetne vrućine. Richard Mayers, načelnik Glavnog stožera američke vojske, upozorio je međutim da ne treba previše računati s time da će vrućina spriječiti američke vojne akcije nakon toga datuma. On je rekao da će borba biti teža na ljeto, posebice vojnicima opremljenim odijelima za zaštitu od kemijskih i bioloških oružja. Mayers je međutim naglasio kako se američka vojska može boriti noću kada je hladnije i to bolje nego Iračani što američkim snagama daje "ogromnu prednost". Pentagon treba vremena i za dovlačenje zračnih i mornaričkih snaga u Perzijski zaljev. Trenutno SAD na području zaljeva u prijateljskim zemljama Kataru, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu ima 200 borbenih zrakoplova. Većina ekadrila s bazama u Sjedinjenim Državama, koje su dobile zapovjed za pokret, još nisu krenule prema odredištu. Četvrta 49-ta eskadrila s 50 F-117 stealth lovaca tek je dobila upozorenje ali ne i zapovjed za pokret. Sjedinjene Države na mogućem ratnom području trenutno imaju dva nosača zrakoplova, USS Constelation u Perzijskom zaljevu i USS Harry Truman u Sredozemnom moru. Još dva nosača USS Abraham Lincoln i USS Theodore Roosevelt krenuli su prema Perzijskom zaljevu i Sredozemnom moru gdje bi trebali biti sredinom veljače. Pentagon procjenjuje da bi mu za akciju u Iraku bilo potrebno četiri nosača zrakoplova svaki s po 50 borbenih zrakoplova na palubi, a ne šest koliko je angažirano u Zaljevskom ratu 1991. Razlog je daleko veća preciznost i vatrena moć koju zrakoplovi imaju sada u usporedbi sa onima od prije dvanaest godina. (Hina) sl dh