ZAGREB, 26. siječnja (Hina)- SARAJEVO/BANJA LUKA - Jugoslavenska agresija nanijela je Hrvatskoj materijalnu štetu koja prema postojećim prrocjenama iznosi 15 milijardi eura i taj iznos mora se nadoknaditi, izjavio je hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić. U intervjuu kojeg u subotu objavljuju banjolučke "Nezavisne novine" Mesić je kazao da je Hrvatska nedvojbeno bila žrtva jugoslavenske odnosno srbijanske agresije. "Kako će se šteta plaćati i u kojim rokovima to je pitanje međudržavnih sporazuma. Da smo bili žrtve, to je jasno jer ako su naši građani zarobljeni u Vukovaru i drugim gradovima išli u logore u Srbiju, onda se ne može Srbija opravdavati da ona s tim ratom nema ništa", kazao je Mesić. Odgovarajući na pitanje o tome koliku će odštetu Hrvatska tražiti od SR Jugoslavije Mesić je kazao kako misli da se radi "o tridesetak milijardi maraka".SUBOTICA - U Subotici je u subotu održana konstitutivna sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća na kojoj je za prvog predsjednika toga predstavničkog tijela Hrvata u SR Jugoslaviji izabran Josip Ivanović. Po prijedlogu članova vijeća s liste Foruma hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini, na sjednici je također usvojen Statut i imenovan tajnik HNV-a.GAZA - Najmanje 12 Palestinaca poginulo je, a pedesetak ih je
ZAGREB, 26. siječnja (Hina)-
SARAJEVO/BANJA LUKA - Jugoslavenska agresija nanijela je Hrvatskoj
materijalnu štetu koja prema postojećim prrocjenama iznosi 15
milijardi eura i taj iznos mora se nadoknaditi, izjavio je hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić. U intervjuu kojeg u subotu objavljuju
banjolučke "Nezavisne novine" Mesić je kazao da je Hrvatska
nedvojbeno bila žrtva jugoslavenske odnosno srbijanske agresije.
"Kako će se šteta plaćati i u kojim rokovima to je pitanje
međudržavnih sporazuma. Da smo bili žrtve, to je jasno jer ako su
naši građani zarobljeni u Vukovaru i drugim gradovima išli u logore
u Srbiju, onda se ne može Srbija opravdavati da ona s tim ratom nema
ništa", kazao je Mesić. Odgovarajući na pitanje o tome koliku će
odštetu Hrvatska tražiti od SR Jugoslavije Mesić je kazao kako
misli da se radi "o tridesetak milijardi maraka".
SUBOTICA - U Subotici je u subotu održana konstitutivna sjednica
Hrvatskog nacionalnog vijeća na kojoj je za prvog predsjednika toga
predstavničkog tijela Hrvata u SR Jugoslaviji izabran Josip
Ivanović. Po prijedlogu članova vijeća s liste Foruma hrvatskih
institucija i organizacija u Vojvodini, na sjednici je također
usvojen Statut i imenovan tajnik HNV-a.
GAZA - Najmanje 12 Palestinaca poginulo je, a pedesetak ih je
ozlijeđeno u noći sa subote na nedjelju u velikoj akciji izraelske
vojske u gradu Gazi. To je prvi put od početka Intifade u rujnu
2000., pa i od povlačenja izraelske vojske s većine pojasa Gaze
1994., da izraelska vojska djeluje u središtu grada Gaze. U centar
grada ušlo je oko 35 oklopnih vozila uz potporu helikoptera.
Glavnome gradskom trgu približili su se na samo stotinjak metara.
Izraelski vojnici eksplozivom su uništili dvije metalurgijske
radionice, a srušena je i kuća jednog ubijenog pripadnika Hamasa.
Riječ je o najvećoj izraelskoj vojnoj akciji u tom području
posljednjih mjeseci. Osim u Gazu, izraelska vojska rano u nedjelju
ušla je i u središte Beit Hanouna, grada na sjeveru pojasa Gaze, u
kojemu je dan ranije uništila četiri mosta koji su ga povezivali s
Gazom. Tada je u sukobima ubijen jedan Palestinac, a 25 ih je
ozlijeđeno. Prema tvrdnjama očevidaca, u grad je ušlo devet
izraelskih tenkova. Izraelske vojne akcije pokrenute su kao
odgovor na palestinski raketni napad na izrelski grad Sderot u
petak u kojem nije bilo žrtava.Za tri dana u Izraelu se održavaju
prijevremeni opći izbori na kojima bi, kako se očekuje, pobjedu
trebali odnijeti premijer Ariel Sharon i vladajući Likud.
TORINO - Italija je u subotu odala posljednje počasti Giovanniju
Agnelliju, bivšem predsjedniku Fiata, od kojeg su se oprostili
deseci tisuća osoba poklonivši se pred njegovim odrom u Torinu,
prije njegova pokopa u nedjelju. Giovanni Agnelli, koji je umro u
petak u dobi od 81 godine nakon duge i teške bolesti, unuk je
utemeljitelja Fiata. "Gianni" Agnelli je rođen 12. ožujka 1921. u
Torinu. Bio je predsjednik obiteljske tvrtke od 1966. do 1996. Pod
njegovim vodstvom Fiat je postao prva talijanska industrijska
tvrtka. Sve do smrti donosio je najvažnije odluke u vezi Fiata, koje
će sada donositi njegov brat, u određenoj mjeri banke i američka
tvrtka General Motors.
PARIZ - Predsjednik Obale Bjelokosti Laurent Gbagbo imenovao je u
subotu Seydoua Diarru novim premijerom te zapadnoafričke države sa
zadatkom da u nju vrati mir nakon četvoromjesečnog građanskog rata.
Gbagbo je svoju odluku objavio u Parizu, gdje je u subotu počela
konferencija šefova država afričkih zemalja posvećena Obali
Bjelokosti, najvećem svjetskom proizvođaću kakaa. Diarra, 69-
godišnji musliman sa sjevera zemlje, premijer je bio tijekom vojne
vladavine od 1999. do 2000., a velik ugled stekao je godinu dana
kasnije za predsjedanja Nacionalnim forumom za pomirenje, čije
preporuke o smanjenju političkih i etničkih napetosti nisu,
međutim, u potpunosti provedene prije izbijanja građanskog rata.
Diarra će biti na čelu vlade nacionalnog jedinstva, koja bi trebala
okupiti predstavnike svih političkih struja.
WASHINGTON - Američki napad na Irak krenut će negdje u ožujku i
uključivati 300 do 400 raketnih napada na iračke ciljeve svakoga
dana, objavila je u petak američka TV postaja CBS pozivajući se na
izvore u Pentagonu. Unatoč masovnom izdavanju naredbi za pokret u
područje Perzijskog zaljeva u posljednjim tjednima, Sjedinjene
Države neće moći okupiti dovoljan broj vojnika za napad na Irak do
konca veljače ili početka ožujka, objavio je CBS. U procjeni da
napad neće početi u veljači pridružio se u subotu i Washington
Post.
PARIZ - Istraživanja javnog mnijenja diljem svijeta pokazala su da
se gotovo cijeli svijet protivi ratu protiv Iraka, jer ne vidi
razloga za njega, uključujući i SAD gdje se sve izrazitije osjeća
kopnjenje potpore politici predsjednika Georgea Busha. U
Skandinaviji, osobito Norveškoj i Danskoj "ne" ratu bez odobrenja
UN izrazilo je 90 posto stanovništva, u Austriji čak i nešto više, u
Italiji 83 posto. U Nizozemskoj jednostranu američku akciju
opravdava tek 3 posto građana, u Španjolskoj 6,6 posto. Stanovnici
zemalja čiji su politički čelnici dosad najjasnije izrazili
neslaganje s Amerikancima - Francuske i Njemačke - također pokazuju
iznimno protivljenje oružanom svrgavanju režima Sadama Huseina,
Francuzi 76 posto, Nijemci 81 i to bez obzira na možebitnu
rezoluciju Vijeća sigurnosti.
BAGDAD - Tri osobe ranjene su u petak navečer u američko-britanskom
bombardiranju na jugu Iraka, priopćio je u subotu irački vojni
glasnogovornik. "Neprijateljski zrakoplovi" bombardirali su
"civilna postrojenja u pokrajini Babel pri čemu je ranjeno troje
civila", rekao je glasnogovornik.
NIKOZIJA - Čelnik ciparskih Turaka Rauf Denktash optužio je u
subotu čelnika turske vladajuće stranke Recepa Tayyipa Erdogana da
na njega vrši pritisak kako bi potpisao sporazum o ponovnom
ujedinjenju Cipra. Erdogan, čija je Stranka pravde i razvoja na
vlasti u Turskoj, nedavno je kritizirao Denktasha zbog njegovih
nepopustljivog odbijanja plana UN za ponovno ujedinjenje Cipra. UN
traži od Denktasha i predsjednika ciparskih Grka Glafcosa
Cleridesa da potpišu sporazum o ponovnom ujedinjenju, kako bi Cipar
u travnju kao jedinstvena država potpisao ugovor o pristupanju EU.
U suprotnom, turski dio Cipra ostao bi izvan EU.
KOELN - Gotovo 10.000 ljudi prosvjedovalo je u subotu u Koelnu
protiv mogućeg napada na Irak. Prosvjednici su nosili transparente
i uzvikivali parole optužujući američkog predsjednika Georgea W.
Busha za "ratno huškaštvo". Prosvjed je protekao bez incidenata.
Istodobno, oko 400 prosvjednika blokiralo je ulaz u zračnu bazu
Geilenkirchen, blizu Aachena, u kojoj se nalaze zrakoplovi AWACS
koji bi vjerojatno bili korišteni u okviru mogućeg napada na Irak.
BERN - Žestoki sukobi izbili su u subotu navečer u Bernu između
policije i prosvjednika, protivnika Svjetskog gospodarskog foruma
koji se održava u švicarskom zimovalištu Davosu. Prosvjednicima je
onemogućen odlazak u Davos, te su vlakom otišli u Bern, gdje su
počeli s divljanjem. Policija je protiv prosvjednika upotrijebila
suzavac, vodene topove i gumene metke. Ozlijeđen je najmanje jedan
policajac, a podataka o ozlijeđenim prosvjednicima još nema. Prema
glasnogovorniku policije Berna, prosvjednici su napravili velike
štete u središu grada, gdje su razbijali izloge, a oštetili u i
jedan veliki hotel blizu željezničkog kolodvora.
CARACAS - Deseci tisuća protivnika venezuelanskog predsjednika
Huga Chaveza blokirali su u subotu jednu od glavnih autocesta u
Caracasu, pružajući potporu 55-dnevnom oporbenom štrajku koji je
paralizirao gospodarstvo pete najveće izvoznice nafte u svijetu.
Mnogi prosvjednici došli su sa šatorima i vrećama za spavanje,
spremni provesti noć na autocesti kako bi prosvjedovali protiv
odluke vrhovnog suda da suspendira referendum, koji je oporba
namjeravala organizirati kako bi Chaveza prisilila na raspisivanje
prijevremenih izbora. Najnoviji oporbeni prosvjed organiziran je
dva dana nakon što su stotine tisuća Chavezovih sljedbenika u
središtu Caracasa tražile njegov ostanak na vlasti. Chavez i
venezuelanska oporba za sada ne pokazuju znake popuštanja, premda
venezuelansko gospodarstvo trpi velike štete. Chavez je naredio
vojsci da preuzme nadzor nad proizvodnjom nafte, koja se polako
povećava, ali je još daleko ispod uobičajene razine od 3,1 milijuna
barela dnevno.
(Hina) zt zt