VB-REUTERS 23. I. EUROPA JOŠ UVIJEK NESTABILNA

VELIKA BRITANIJA REUTERS 23. I. 2003. Europa još uvijek nestabilna unatoč porazu populista "Populisti, protivnici imigracije, zauvijek su promijenili uljuljkanu europsku političku scenu, iako su nizozemski i austrijski birači okrenuli leđa populistima i vratili se političkom establishmentu. Flert Europe s populizmom neće, čini se, biti tek kratkotrajna avantura. Dok lojalnost tradicionalnim strankama blijedi, birači su sve nepredvidljiviji a osobnost pojedinih političara i emotivna pitanja kao što su zločin i imigracija sve češće su odlučujući za rezultat izbora. Unatoč prividnoj čežnji za povratkom stabilne vlade u Nizozemskoj i Austriji, nakon burnih eksperimenata s ksenofobima, Europa ipak nije nadomak nove ere političke stabilnosti i konsenzusa, tvrde analitičari. Nizozemski birači u srijedu su okrenuli leđa antimigracijskoj stranci ubijenog Pima Fortuyna, koja je na izborima koji su održani prije samo osam mjeseci bila na drugom mjestu po broju dobivenih glasova. Razdori unutar stranke rezultirali su padom vlade desnog centra. Andre Krouwel, politički analitičar Amsterdamskog slobodnog sveučilišta, kazao je kako je posljednja dva nizozemska izbora obilježila promjena političkog opredjeljenja birača. Pristalice laburista, koji prošlog svibnja uglavnom nisu izašli na birališta, vratili su se na birališta u velikom broju. 'Nestabilnost će se povećati jer stariji birači, koji su bili najvjerniji strankama za koje su se opredijelili, umiru a mlađi birači nisu toliko odani strankama koje podržavaju. Ovo uzrokuje velike promjene', kazao je. Iako privlačnost stranke Pima Fortuyna i austrijske Slobodarske stranke Joerga Haidera blijedi otkako su se pridružili koalicjskim vladama, njihovo kršenje tabua u pogledu pitanja kao što je imigracija, promijenilo je dominantnu političku struju. 'Fortuyn u svoj politički program uključuje pitanja do kojih je ljudima stalo, kao što su sigurnost i imigracija, umjesto da vodi apstraktne rasprave o gospodarskoj politici", kazao je Krouwel. U želji da konkuriraju privlačnosti stranaka ekstremne ljevice, i zbog napada 11. rujna, centrističke vlade cijele Europe pooštrile su imigracijske zakone, uvele strožu kontrolu granica i energičnije se uhvatili rješavanja problema zločina. No kako sve brža globalizacija, gospodarska međuovisnost i širenje europskih granica na istok nameću sve više pitanja o nacionalnom identitetu i sigurnosti, ksenofobni populisti i dalje će imati mnogo materijala za svoju politiku. Očekuje se da će izbori za Europski parlament, koji će biti održani slijedeće godine, ostati u sjeni vrućih rasprava o mogućnosti priključenja Turske EU-u, i o ratifikaciji širenja bloka na još 10 istočnoeuropskih država. Haider se pokušao povezati s drugim strankama ekstremne desnice, kao što je belgijski separatistički Vlaams Blok i talijanski Sjeverni savez, kako bi vodili zajedničku kampanju za europski parlament. Analitičari, međutim, tvrde kako im nedostaje dovoljno dodirnih točaka u njihovim političkim programima. Melanie Sully, profesorica politologije pri Bečkoj diplomatskoj akademiji, kazala je kako propast Fortuynove stranke u srijedu i Haiderove Slobodarske stranke na austrijskim izborima koji su održani u studenom, dokazuje kako je populizam nestabilan, ali kako to ne znači da je i mrtav. 'Austrijanci su prilično umorni od eksperimentiranja i od praznih obećanja tako da postoji trend povratka starim i provjerenim strankama', kazala je. 'No u pogledu pitanja kao što su sigurnost, imigracija i Europska Unija, uvijek će postojati populistički rezervoar', rekla je. 'Haider je prošlost, no mogla bi se pojaviti nova stranka. Niti jedna stranka nema zajamčeni monopol na vlast.' 'U pravilu, populističke stranke su najučinkovitije kao oporbene stranke koje pokušavaju iskoristiti nezadovoljstvo', kazao je Frank Decker, profesor politologije pri Sveučilištu u Bonnu. 'Općenito, kada se pridruže vladi, nestaje i njihova čar', rekao je. 'Međutim, opstat će na političkoj sceni. Europska integracija, europsko širenje i globalizacija postaju sve važnije teme koje mogu iskoristiti.' Iako je podrška austrijskoj Slobodarskoj stranci i nizozemskoj stranci Pima Fortuyna nestala, konzervativci u obje zemlje mogli bi biti prisiljeni ponovno ih uključiti u svoje vlade da bi osigurali većinu, iako bi ih to ponovno moglo učiniti nestabilnima. Iako niti jedna stranka ekstremne desnice još nikada nije uspjela dobiti dovoljno jaku podršku birača da uđe u njemački parlament, njemački birači se u posljednje vrijeme sve više okreću od glavnih stranaka, dok politička retorika glavne struje poprima sve izrazitiji populistički ton. Nakon njemačkih općih izbora održanih u rujnu, kancelar Gerhardt Schroeder optužen je za potpirivanje latentnog antiamerikanizma glasnim protivljenjem američkom ratu u Iraku, što mu je navodno pomoglo osvojiti drugi mandat. Od tada je izgubio podršku 10 posto birača a, unatoč obnovljenoj Schroederovoj antiratnoj retorici, malo je vjerojatno da će birači podržati njegove Socijalne demokrate na regionalnim izborima, koji će biti održani 2. veljače, a koji su ključni za kontrolu gornjeg doma. Decker je predvidio da bi takva nestalnost mogla postati uobičajena u cijeloj Europi, što bi moglo potaknuti nove nestabilnosti. 'Birači su definitivno postali spremniji odreći se stranaka koje su prije podržavali- što stvara tendenciju da se vlade mijenjaju češće a da populisti bilježe kratkotrajne pobjede', rekao je. 'U buduće, takva će fluktuacija postati uobičajenija, zajedno s češćim padovima vlada'", prenosi Emma Thomasson.