NJ 23. I. DPA: NJEMAČKA JE UGROZILA POLITIKU KONSENZUSA U VIJEĆU SIGURNOSTI

NJEMAČKA DPA 23. I. 2003. Kriza oko Iraka prerasta i u krizu Vijeća sigurnosti "Donedavno gotovo nitko na svjetskoj pozornici nije čuo za Goslar. Nakon govora u okviru predizborne kampanje, u kojem je Gerhard Schroeder jasno isključio mogućnost da Njemačka u Ujedinjenim narodima odobri rat u Iraku, središte te donjosaske općine postalo je pojam u kuloarima UN-a. 'Na kraju bi se moglo ispostaviti da je Schroederov govor u Goslaru označio početak kraja politike konsenzusa u Vijeću sigurnosti UN', izjavljuje jedan visoko rangirani zapadni diplomat. Neki promatrači smatraju ga čak nehotičnim i neprofesionalnim doprinosom prerastanju iračke krize u krizu Vijeća sigurnosti. Od završetka Hladnog rata članice najvišeg tijela UN-a, ovlaštenog za donošenje odluka, nastojale su - u interesu očuvanja njegove vjerodostojnosti - donositi važne odluke u konsenzusu. I to čak i kada je dogovor o najmanjem zajedničkom nazivniku - kao što je bio slučaj s rezolucijom br. 1441, kojom je regulirana nova misija potrage za oružjem u Iraku - zahtijevao višetjedne pregovore i kompromise. Po nepisanim 'običajnim pravilima' Vijeća sigurnosti UN-a nijedna zemlja ne bi trebala u javnosti signalizirati kako će glasovati sve dok je ozbiljno zainteresirana za pronalaženje kompromisa. To posebno vrijedi u stanjima u kojima još nije objavljen čak ni nacrt rezolucije. Doduše, i Francuska je kao sila s pravom veta - kao i Rusija i Kina - višestruko signalizirala da odbija mogućnost rata. No, njezin je stav u pravilu bio povezan s uvjetom da Irak podnese vjerodostojne dokaze da je uništio svoje oružje za masovno uništenje, koje su 90- ih godina pronašli inspektori UN-a. Na nedavnom sastanku s Gerhardom Schroederom u Parizu, francuski predsjednik Jacques Chirac diplomatski je spretno sačuvao otvorenima sve opcije za francusku politiku prema Iraku. Konačnu odluku smije donijeti samo Vijeće sigurnosti UN-a, kazao je Chirac. VS će po njegovim riječima formirati mišljenje o predstojećem izvješću inspektora UN za oružje. Francuski predsjednik s bogatim iskustvom u međunarodnoj politici nije kazao kako će u odgovarajućem slučaju glasovati Pariz. Pritom se smatra izvjesnim da glavni inspektor Hans Blix sljedećeg ponedjeljka ponovno neće moći pokazati pouzdan 'dokaz o počinjenom zločinu'. Blix je to već priznao u srijedu pred novinarima. Ponovio je ono što je jasno dao do znanja već nakon usvajanja rezolucije br. 1441 u studenom prošle godine: naime, da želi nastaviti putem mirnog rješavanja sukoba ali da odgovarajuću odluku mora donijeti Vijeće sigurnosti. Mnogi promatrači smatraju upitnim - i to ne samo zbog okupljanja američkih oružanih snaga u Perzijskom zaljevu - da su Amerikanci spremni tolerirati dugotrajan proces donošenja odluke o izričitom mandatu UN-a za napad na Irak ili dopustiti čak i potragu za alternativom. I kontrolori UN-a znaju da nemaju nikakvih izgleda jer bi u protivnom prijeteća kulisa, namijenjena Sadamu Huseinu, izgubila vjerodostojnost. Jasna najava stava Njemačke u slučaju glasovanja 'zapravo je kontraproduktivna' budući da potiče dodatno osipanje fronte protiv Sadama Huseina, doznaje se u krugovima inspektora za iračko oružje. Štoviše, govor u Goslaru vjerojatno je ojačao jastrebove u američkoj vladi. Njemačka i Francuska predstavljaju 'staru Europu', izjavio je u srijedu američki ministar obrane Donald Rumsfeld. Američki je pak predsjednik George W. Bush istog dana izjavio: 'Sjedinjene Američke Države i prijatelji slobode razoružat će Sadama Huseina'. 'Ili ste uz nas ili ste na strani neprijatelja', dodao je Bush. U Washingtonu već danima nije moguće prečuti omalovažavajuće primjedbe na račun 'parlaonice' u UN. Bush pak po riječima svog glasnogovornika Arija Fleischera radi na tome 'da Ujedinjenim narodima usadi kičmu'. No, pokažu li se UN nesposobnima provesti vlastite rezolucije o razoružanju Iraka, izlažu se riziku 'da postanu irelevantni kao svojedobno Liga naroda u razdoblju između dva rata', podsjeća Fleischer" na kraju priloga Thomasa Burmeistera.