FRANC-AFP OD 21.1.03. RAT U IRAKU

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE - AFP 21. I. 2003. Rat u Iraku: pitanje više nije hoće li, nego kada će početi "Nakon odluke Londona da gotovo četvrtinu svojih snaga pošalje u Zaljev, pitanje više nije hoće li biti rata u Iraku, već kada će on početi, izjavila je u utorak nekolicina britanskih analitičara. Ipak, operacija takvih razmjera ne može trajati unedogled, a napad bi trebao početi sljedećih mjeseci, svakako do ljeta, misle. Vijest o raspoređivanju tredesetak tisuća britanskih vojnika u Zaljevu 'svjedoči o agresivnijim planovima', rekla je za AFP Alex Ashbourne, stručnjak u tvrtki za vojni konsulting Ashbourne- Beavers Associates. 'S obzirom na postotak sudjelovanja britanskih oružanih snaga, riječ je o ozbiljnoj vojnoj zadaći, ali on istodobno govori da bi ta zadaća trebala kratko trajati', dodaje gospođa Ashbourne. Britanska kopnena vojska koja je, među ostalim, već nazočna u Sjevernoj Irskoj i u Afganistanu, neće biti kadra osigurati smjenu za svoje vojnike u Zaljevu, misli ona. Na pitanje hoće li biti rata u Iraku, stručnjakinja je rekla kako je 'očito da se više ne postavlja pitanje hoće li ga biti, već kada će početi'. Njezin je odgovor: 'vjerojatno do ljeta, rekla bih početkom ožujka'. Isto misli Timothy Garden, profesor vojne povijesti u londonskom King's Collegeu. 'Uistinu se čini da je vlada zaključila kako će rat navjerojatnije početi koncem veljače', misli taj bivši zapovjednik zrakoplovnih snaga. Britanski ministar obrane Geoff Hoon najavio je da će u ponedjeljak u Zaljev stići 7. oklopna brigada (smještena u Njemačkoj), glasoviti 'Pustinjski štakori', 16. jurišna brigada, 102. brigada za logističku potporu i dijelovi glavnog stožera. Sto dvadeset jurišnih tenkova Challenger 2, 150 oklopnih transportera Warrior, 32 minobacača AS-90 i 18 lakih topova pratit će 26 tisuća britanskih vojnika koji će doći na to područje. Nakon takvog raspoređivanja, 'započelo je odbrojavanje', kaže g. Garden. Po njegovu mišljenju, London si neće moći dopustiti da tolike vojnike drži u Zaljevu dulje od šest mjeseci. (G. 1991., u operaciji Pustinjska oluja, Britanci su u Zaljev poslali ukupno 43 tisuće vojnika). 'Ako tolike snage ne možete držati unedogled, treba ili početi rat, ili smanjiti broj vojnika', napominje g. Garden. 'No politički je nemoguće smanjiti osoblje ukoliko Irak bitnije ne promijeni stajalište'. Pukovnik Christopher Langton, direktor odjela za vojnu analizu u uglednom istraživačkom središtu IISS u Londonu misli pak da bi britanska mobilizacija mogla biti poticajna i za druge zemlje u Europi. London 'može očekivati da će vrlo jasna izjava o nakanama Velike Britanije pokrenuti druge europske zemlje koje su još sumnjičave', kaže. 'Premda među Francuzima još postoje mnoge sumnje, kada (rat) jednom počne i ako se sve dobro svrši, mislim da će im biti jako teško da ostanu pasivni', zaključio je", piše Peter Kononczuk.