ŠV 20. I. NZZ: BUDUĆNOST KOSOVA

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 20. I. 2003. Budućnost Kosova kao tabu-tema "Krajem prošlog tjedna srpski premijer Đinđić zatražio je u okviru iznenađujuće inicijative početak razgovora o konačnom statusu nekadašnje jugoslavenske pokrajine Kosovo. Dosada su beogradski političari nastojali izbjegavati javne istupe o spomenutom neriješenom problemu, koji u Srbiji ima status tabu-teme. Tek u privatnim razgovorima političari priznaju da ne mare pretjerano za sudbinu pokrajine koju je Milošević u nacionalističkoj maniri stilizirao u kolijevku srpstva. No, nijedan od njih nije se odvažio u javnosti propagirati odustajanje od srpskih pretenzija prema toj pokrajini odnosno njezinim dijelovima. Nije kucnuo trenutak za rješavanje tog problema, glasi konsenzus. Prvo navodno treba zaštititi prava Srba u pokrajini i dokončati proces povratka svih srpskih izbjeglica. Na konferenciji za novinstvo u Beogradu Đinđić se suprotstavio takvom stavu argumentom da svaka odgoda pregovora o statusu Kosova dodatno otežava Beogradu sprečavanje nezavisnosti te pokrajine. Iza fasade statusa quo u tijeku je proces formiranja zasebne države, koji više ne smije biti ignoriran, istaknuo je Đinđić. Srpski premijer upao je sa svojom inicijativom usred svađe u Beogradu oko raspodjele ovlasti u budućoj uniji 'Srbije i Crne Gore', potvrdivši time svoju reputaciju neobuzdanog reformatora i u sferi vanjske politike. Čini se da elokventnog brzog mislioca ne smeta što je za većinu Srba njegov tempo odavno postao prebrz te što mu u anketama redovito dodjeljuju najniži stupanj popularnosti. Đinđićev potez motiviran je opipljivim razlozima. U prvom redu srpski premijer pozicionirao je svojim prijedlogom kao srpski političar koji je spreman zasukati rukave i pozabaviti se uistinu neriješenim pitanjima u zemlji. Uključio se već u otegnuti proces utemeljenja 'Srbije i Crne Gore', nakon što je ljudima njegova protivnika Koštunice ponestalo daha. U budućoj će državi jedan od Đinđićevih najbližih sljedbenika, jugoslavenski ministar vanjskih poslova Svilanović, vjerojatno upravljati ministarstvom vanjskih poslova. Nadalje, Đinđiću nesumnjivo nije promaklo veliko kolebanje oko 180 tisuća srpskih izbjeglica kada je u ptianju povratak na Kosovo. Ti su ljudi izbjegli u Srbiju 1999. g., prilikom povlačenja jugoslavenske vojske. Proglašavanje njihova potpunog povratka uvjetom za početak razgovora podrazumijevalo bi prepuštanje tog problema sljedećoj generaciji. Tome valja dodati da Ujedinjeni narodi u ulozi upravne instance na Kosovu imaju sve više problema sa sve jasnije očitovanim zahtjevima kosovskih političara za trenutnom i bezuvjetnom nezavisnošću pokrajine. UN-ova uprava na Kosovu, koju na najvišoj razini zastupa njemački diplomat Steiner, slijedi stav da će pitanje statusa Kosova biti moguće riješiti tek nakon uspostave sveobuhvatne pravne države, uključujući i povratak Srba i njihovu sigurnost. Sve veći broj međunarodnih promatrača sve češće prihvaća stav Kosovara da građani protektorata nikada neće razviti svijest o vlastitoj odgovornosti te da stoga proces uspostave pravne države može polučiti zadovoljavajuće rezultate tek nakon ostvarivanja pune nezavisnosti. Đinđićev prijedlog zatekao je kosovske političare nakon što je uprava UN propisala udvostručavanje poreza na prihode i time potakla žestok prosvjed protiv te navodno strane odredbe. Veće fiskalno opterećenje koristi samo ionako endemičnoj sivoj privredi, glasi odjek iz Prištine. U odgovoru na Đinđićev prijedlog glasnogovornik kosovskog predsjednika Rugove izjavio je za novinsku agenciju Reuters da je Kosovo de facto već nezavisno i da samo čeka da ga međunarodna zajednica formalno prizna. Ta izjava svjedoči da se Rugova sve više udaljava od stvarnosti. Prijelazni parlament u Prištini požurio je s priopćenjem da je isključena mogućnost početka izravnih razgovora s Beogradom. Budući pregovori moraju se odvijati uz mjerodavno sudjelovanje SAD, istaknuo je on. Glasnogovornik State Departmenta podupro je u petak navečer upravitelja UN za Kosovo, izjavivši u Washingtonu da još nije kucnuo trenutak za pregovore o statusu te da još nije uspostavljena zadovoljavajuća multietnička demokracija. Istodobno je glasnogovornica EU u Bruxellesu izjavila da je još prerano za konačno rješenje tog pitanja. Usprkos sve izraženijem izvanjskom miru na Balkanu Europljani i Amerikanci očigledno nisu spremni prionuti rješavanju posljednjeg neriješenog poglavlja u pitanju jugoslavenske ostavštine. I to s razlogom. Perspektiva novih međunarodnih granica nužno izaziva nemir u cijeloj regiji i mogla bi ugroziti regionalni mir, uspostavljen tek uz puno novca i truda. Druga Đinđićeva izjava pokazuje da je taj mir zaista krhkak. Naime, u razgovoru za jedan njemački tjednik Đinđić je nedavno izjavio da će Srbija zatražiti reviziju Daytonskog sporazuma ako Kosovo ustraje na nezavisnosti. U tom sporazumu, kojim je zapečaćen mir u Bosni i Hercegovini, utvrđeno je načelo o nedodirljivosti granica nekadašnjih jugoslavenskih republika. Đinđićeva izjava jako je uzrujala Sarajevo jer je potvrdila strahovanja mnogih Bosanaca da bi Beograd u zamjenu za gubitak Kosova mogao dobiti dijelove Republike Srpske koji graniče sa Srbijom. Đinđić je kasnije u jednom radijskom interviewu uzvratio da ni u kom slučaju ne traži takvu trampu. No, kao donekle inteligentan čovjek nazire u kojem će se smjeru regija razvijati ako Kosovo postane nezavisno'", prenosi Martin Woker na kraju priloga.