SARAJEVO, 20. siječnja (Hina) - Sarajevski "Katolički tjednik" u posljednjem broju pita zašto ni sedam godina nakon okončanja rata nije proveden popis pučanstva u Bosni i Hercegovini, koji je trebala obaviti međunarodna zajednica
možda i prije 2001., kad je trebao biti proveden regularni popis, pa bi se točno vidjele posljedice rata - demografske, ekonomske i socijalne.
SARAJEVO, 20. siječnja (Hina) - Sarajevski "Katolički tjednik" u
posljednjem broju pita zašto ni sedam godina nakon okončanja rata
nije proveden popis pučanstva u Bosni i Hercegovini, koji je
trebala obaviti međunarodna zajednica možda i prije 2001., kad je
trebao biti proveden regularni popis, pa bi se točno vidjele
posljedice rata - demografske, ekonomske i socijalne. #L#
"Međunarodna zajednica je morala organizirati popis pučanstva",
tvrdi Brane Vrbić u tekstu "Zašto nema popisa pučanstva u BiH?",
koji objavljuje tjednik Vrhbosanskoga nadbiskupskog
ordinarijata, u broju od 19. siječnja, u rubrici Pogled u BiH.
Primjećuje kako su u toj zemlji organizirani bezbrojni izbori koji
su zbog same strukture Daytonske tvorevine bili mnogo
kompliciraniji, i ništa manje skupi, u odnosu na organizaciju
popisa te da je svakom jasno kako bez suglasnosti međunarodne
zajednice popis nije mogao biti organiziran.
Po njegovu mišljenju jedini pravi razlog odlaganju popisa
pučanstva prikrivanje je istine, jer da je proveden popis dobili
bismo činjenice, a one bi mogle biti opasne za idiličnu sliku
napretka BiH.
"Oni bi pokazali demografsku sliku zemlje, stvarno stanje na
terenu. Republika Srpska bi bila, sasvim sigurno, gotovo
jednonacionalna tvorevina, bez značajnog povratka prognanih,
nacionalni sastav velikih gradova u BiH bio bi znatno drugačiji od
onog iz 1991. Gledano u postocima, sasvim sigurno, Hrvati bi bili
narod koji je najviše raseljen u proteklom ratu", napominje Vrbić,
koji smatra kako bi to bila ozbiljna pljuska međunarodnoj zajednici
te kako bi bilo teško, uz ino, objasniti zašto stalni pritisci na
najmalobrojniji narod koji je izbrisan iz cijelih regija BiH
(Posavine, Bosanske krajine ...) i u najvećem broju iseljen iz
velikih gradova (Banja Luke, Sarajeva, Zenice ...).
Ako znamo da je Kraljevina SHS tri godine nakon okončanja Prvog
svjetskog rata provela popis pučanstva, a komunistička Jugoslavija
tri godine poslije Drugoga svjetskog rata, autor teksta smatra da
nema razumna odgovora, zašto to nije učinjeno u BiH u drugoj
polovici 90-tih ili bar 2001.
Prvi popis pučanstva u BiH provela je Austro-Ugarska Monarhija 16.
lipnja 1879. Nakon toga bilo je još 11 popisa, posljednji 1991.
(Hina) mc