IT 18. I. IL PICCOLO - KVADRILATERALA

ITALIJA IL PICCOLO 18. I. 2003. Italija-Hrvatska, hladnoća u pogledu imovine ezula "Kvadrilaterala: samo polovičan uspjeh. Ne trebaju zavaravati tapšanja predsjednika vlade Silvia Berlusconija po ramenima kolega Ivice Račana (Hrvatska), Antona Ropa (Slovenija) i Petera Medgyesseya (Mađarska). Berlusconi je bio zaslužan to što je u osobnom telefonskom razgovoru uvjerio mađarskog premijera da dođe u hrvatsku prijestolnicu i tako spasio diplomatsku težinu inicijative između četiri zemlje, no međutim nije uspio uvjeriti predsjednika vlade Ivicu Račana da je Italija spremna dati bezuvjetnu potporu priključenju Hrvatske Europskoj Uniji. Počevši od veta Zagrebu da se uz summit odvije jedna bilateralni susret. Službeno su u palazzu Chigi 'ne' opravdali obvezama predsjednika vlade (jučer popodne je predsjedao vijećem ministara op. u.), no diplomatski izvori smatraju da se nekih pola sata moglo naći makar i u gustom kalendaru radova. Italija u stvarnosti ne želi preuzeti izravne obveze spram Hrvatske dok se ne riješi spor glede imovine koje su ostavili ezuli. Uz to Berlusconi uz sebe nije imao ministra vanjskih poslova Franca Frattinija, a Farnesina je izravno uključena u vođenje radova mješovitog talijansko-hrvatskog povjerenstva koje ispituje škakljivo pitanje imovine. A u Zagrebu su jučer proročice trošile vrijeme proričući isti sukob s Italijom kakav je 1994. prošla Slovenija isto tako u pogledu imovine ezula. Iako Berlusconi nije mogao dati datum ratificiranja od strane talijanskog parlamenta sporazuma Zagreba o pridruživanju Europskoj Uniji, što je prvi temeljni korak kako bi se potom moglo razgovarati o priključenju, vrlo ekumenski je međutim zajamčio 'punu potporu' Hrvatskoj na njenom putu približavanja Bruxellesu 'jer Italija', objasnio je, 'podupire viziju Europe koja će svoje granice premjestiti sve do Turske, Bugarske, Rumunjske, Moldavije i - možda griješeći u optimizmu - , sve do Rusije, kao i na demokracije bliskog istoka, prije svega Izrael', 'Samo tako će se', precizirao je Berlusconi, 'Europa moći uspoređivati s jedinom supersilom, odnosno Sjedinjenim Državama'. A napuštena imovina? 'Imali smo otvorenu raspravu o starim problemima nekretnina talijanskih ezula', objasnio je predsjednik vlade, 'u čije rješavanje imam puno povjerenje', Berlusconi je potom podsjetio da postoji jedna radna skupina (mješovito povjerenstvo) koja se već susrela u Rimu (prigodom uspostavljanja) i nazvao je 'pozitivnom' činjenicu da je 'nakon mnogo godina hrvatska vlada prihvatila raspravu o toj temi'. Predsjednik vlade je dodao da se za Italiju taj problem odnosi na oko 3-4 tisuće građana i vrijednost nekretnina procijenjenu na 5 tisuća milijardi starih lira, dok se, prema Hrvatima, donosi na 300 do 400 slučajeva. Dakle, stajališta strana vrlo su udaljena, i nije se postiglo nikakvo približavanje u ovim mjesecima tihe diplomacije koja je obilježila radove, za sada još uvijek za odvojenim stolovima, mješovitog povjerenstva. Put, dakle izgleda, dug i sa zamkama. A talijansko odbijanje da se jučer susretne u četiri oka s hrvatskom stranom sigurno nije najbolja popudbina onome što se najavljuje kao mukotrpni diplomatski maraton. Vraćajući se za stol četvorice, valja istaknuti snažan poticaj koji je premijer htio dati vojnoj suradnji između zemalja koje već upravljaju mješovitom brigadom (Multinational land force - MLF) koju čine mađarske, talijanske i slovenske postrojbe kojima će se, odlučeno je jučer, pridružiti i hrvatske nakon što im je na jednom sastanku u Udinama 19. prosinca kontaktna skupina za vojnu politiku dala status 'promatrača'. Tako je dano zeleno svijetlo uporabi MLF- a i njenom zapovjedništvu u KFOR-u, misiji pod vodstvom UN-a koja djeluje na Kosovu. Dok je talijanski glavni stožer potpisao sporazum s tršćanskim sveučilištem na temelju kojeg će i slovenski, hrvatski i mađarski časnici koji su dio zapovjedne strukture MLF-a moći pohađati julijsko sveučilište kako bi dobili 'master' u geopolitičkoj analizi. No jučer je i prvi put na međunarodnoj razini istupio i novi slovenski premijer Anton Rop. Njegov je dolazak mjesni tisak dočekao s velikom pozornošću s obzirom na još uvijek otvorena sporna pitanja između dvije susjedne zemlje bivše Jugoslavije. Na slovensko-hrvatskom bilateralnom susretu, koji je prethodio summitu kvadrilaterale, dva su premijera raspravljala o glavnim točkama spora koji traje već više od deset godina. Među kojima se ističu spor glede morskih granica u Piranskom zaljevu i upravljanje nuklearnom centralom Krško. Ništa nije odlučeno osim da će se nastojati ubrzati diplomatsko posredovanje kako bi se konačno došlo do rješenja još uvijek otvorenih tema. Nakon susreta četvorice uslijedilo je obiteljsko slikanje uz osmijehe i mnoga pitanja koja još treba riješiti. Na kraju su se četvorica razišla kao i što su se susrela: srdačno podijeljeni", piše Mauro Manzin.