FR-obavještajci-Špijunaža-Obrana-Proračun franc-le monde 17.1.03. transparentno poslovanje špijunske službe? FRANCUSKALE MONDE17.I.2003.Otvoreno o francuskim uhodama"Dogodio se veliki presedan u analima službenog vojnog tiska u
Francuskoj: u broju za siječanj 2003., časopis ministarstva obrane 'Suvremena vojska' daje riječ dužnosnicima Glavne uprave za vanjsku sigurnost (DGSE), francuskim specijalnim službama. Napisi u svezi s DGSE-om koji čine dosje od dvadesetak stranica su anonimni. Tajna obvezuje. Ali im prethodi razgovor s novim 'direktorom' DGSE-a Pierreom Brochandom, diplomatom koji je na tu dužnost imenovan u srpnju 2002.'Dojavljivanje je u središtu naše sigurnosti', kaže g. Brochand koji misli da se DGSE, uz svoje klasične zadaće, sada mora pripremati za 'poguban' dosluh između međunarodnog terorizma i oružja za masovno uništavanje. Ne trebamo zaboraviti, dodaje, 'pogibelj od širenja zaraze nekih ideoloških utjecaja, koji uzrokuju terorizam bez granica, na našu nacionalnu zajednicu'.'Suvremena vojska' želi da se stvarnost špijunskog i protušpijunskog posla u vanjskom obavješćivanju ne poistovjećuje sa shemama o 'nadljudima koji su uvježbani da u smokingu pilotiraju
FRANCUSKA
LE MONDE
17.I.2003.
Otvoreno o francuskim uhodama
"Dogodio se veliki presedan u analima službenog vojnog tiska u
Francuskoj: u broju za siječanj 2003., časopis ministarstva obrane
'Suvremena vojska' daje riječ dužnosnicima Glavne uprave za
vanjsku sigurnost (DGSE), francuskim specijalnim službama. Napisi
u svezi s DGSE-om koji čine dosje od dvadesetak stranica su
anonimni. Tajna obvezuje. Ali im prethodi razgovor s novim
'direktorom' DGSE-a Pierreom Brochandom, diplomatom koji je na tu
dužnost imenovan u srpnju 2002.
'Dojavljivanje je u središtu naše sigurnosti', kaže g. Brochand
koji misli da se DGSE, uz svoje klasične zadaće, sada mora
pripremati za 'poguban' dosluh između međunarodnog terorizma i
oružja za masovno uništavanje. Ne trebamo zaboraviti, dodaje,
'pogibelj od širenja zaraze nekih ideoloških utjecaja, koji
uzrokuju terorizam bez granica, na našu nacionalnu zajednicu'.
'Suvremena vojska' želi da se stvarnost špijunskog i
protušpijunskog posla u vanjskom obavješćivanju ne poistovjećuje
sa shemama o 'nadljudima koji su uvježbani da u smokingu pilotiraju
lovcem'.
Doznajemo da Uprava zapošljava 3.244 civila i 1.369 vojnika, od
čega su 25 posto žene. 'Prosječna je dob niska: 39 godina'. Osoblju
treba dodati članove službe Action, 'tihe vojnike u sjeni koji su
uvježbani da ostanu nezapaženi i da se ne otkrije njihov
identitet'. Njihov točan broj nije poznat: ima ih između petsto i
sedamsto, a rade u 'obavještajnim misijama, na pružanju pomoći
prijateljskim zemljama i pokretima i, na koncu, u operacijama
izviđanja, utvrđivanja i označivanja raznovrsnih ciljeva', kao što
su radili u Afganistanu.
Kada je o njima riječ, 'to najčešće nisu grubi, nasilni i rušilački
pothvati', piše časopis; naravno, ubojstva su sastavni dio posla.
'No spremni smo ih izvesti svakog trenutka zahvaljujući stalnom,
najsuvremenijem uvježbavanju'. Zadaća DGSE-a je doći do 'saznanja
koja se dragovoljno ne objavljuju', i to 'zaobilaznim putem, kada
državni postupci ne jamče francuskim vlastima dovoljnu razinu
upućenosti'. Ukratko, riječ je o 'pet do deset posto podataka koji
su nedostupni' kada se primjenjuju klasičniji postupci, počevši s
diplomatskim.
Tako je DGSE nazočan u Africi, u arapskom svijetu, u srednjoj
Europi, na Balkanu, kao i u Aziji. 'U nekoliko zadnjih godina'
aktivniji je 'na kriznim područjima i na novim područjima na kojima
vlada bezakonje, a međusobno su povezana', kao što su Pakistan,
Afganistan, srednja Azija i Kavkaz, i to zahvaljujući ljudskom,
tehničkom i operativnom obavješćivanju te suradnji s drugim,
domaćim i stranim službama.
Ne zna se koliko novca DGSE dobiva od premijera i od ministra
obrane. Jasnoća ipak ima neke granice. 'Sigurnost državne
zajednice nameće granice koje su nespojive s dogmom o sveopćoj i
posvemašnjoj transparentnosti', priznaje g. Brochand. No
'direktor' DGSE-a očekuje puno - je li to obmana ili nada? - od
uspjeha rezultata koji su dobiveni 'prikupljanjem podataka
nacionalnih služba'.
'Naprotiv, čini se, kaže, da naznake o institucijskoj reformi
ŠeuropskeĆ Unije koje su vidljive iz rada Konventa ne dopuštaju da
planiramo takvu integraciju da bi u ovom času mogli govoriti o
osnutku europske službe za obavješćivanje' koja neće ovisiti o
državama članicama. Drugim riječima, osnutak europske dojavne
službe odgađa se ... do grčkih kalenda", piše Jacques Isnard.