RHEINAU, Njemačka, 19. siječnja (Hina/dpa) - Njemačke vlasti počinju rušiti ostatke fortifikacijske linije koju su izgradili nacisti uzduž njemačke zapadne granice, jer su savezni dužnosnici zaključili da 10.000 preostalih bunkera
predstavlja opasnost za djecu.
RHEINAU, Njemačka, 19. siječnja (Hina/dpa) - Njemačke vlasti
počinju rušiti ostatke fortifikacijske linije koju su izgradili
nacisti uzduž njemačke zapadne granice, jer su savezni dužnosnici
zaključili da 10.000 preostalih bunkera predstavlja opasnost za
djecu.#L#
Preostali bunkeri fortifikacijske linije, koju su Nijemci nazivali
"Zapadni zid", danas predstavljaju pravi izazov i atrakciju za
dječake, kao i za tinejdžere koji u njima organiziraju zabave i
slušaju glazbu.
Izgradnja zamki za tenkove, bunkera i komunikacijskih tunela
počela je 1936. godine. Do 1940. fortifikacijska se linija
protezala s njemačke strane granice, od švicarskog grada Basela pa
uzduž nizozemske granice. Izgradnja tih utvrda stajala je 3,5
milijardi reichsmaraka.
Nacistička propaganda tvrdila je da je 630 kilometara duga
fortifikacijska linija nepremostiva prepreka za saveznike. Veći
dio te linije protezao se uzduž Maginot linije, slične prepreke
izgrađene na francuskoj strani uzduž doline Rajne.
Iako su saveznici ismijavali njemačku "neprobojnu prepreku",
Britanci i Francuzi nisu se usudili napasti Njemačku dok je
nacistički diktator Adolf Hitler bio zaokupljen napadom na
Poljsku.
Uz moderni način ratovanja, gdje se ratuje uz pomoć brzih oklopnih
vozila i uz pomoć zračne sile, Zapadni zid je postao relikt prošlog
vremena. Kad je američki general Dwight Eisenhower ušao u Njemačku
krajem 1944. godine, on je vrlo lako prešao preko "neprobojne
prepreke".
Nakon rata, saveznici su dignuli u zrak većinu od 20.000 bunkera i
drugih prepreki, ali tisuće bunkera i dalje je ostalo na svome
mjestu u spomen na prošla vremena.
Njemačke vlasti danas smatraju da ti bunkeri predstavljaju
opasnost za javnost, pogotovo stoga što labirinti tunela
predstavljaju upravo magičnu atrakciju za posjetitelje.
Svake godine njemačka vlada uništava 200 najopasnijih bunkera što
državu godišnje stoji 7,5 milijuna eura. Procjenjuje se da će za
završetak posla biti potrebno još 35 milijuna eura.
Uništenje bunkera izaziva različite reakcije u Njemačkoj. Stariji
Nijemci ljute se što mjesta na kojima su poginuli deseci njemačkih
vojnika danas predstavljaju mjesta za zabavu. Povjesničari bi, na
primjer, željeli da se dio fortifikacijske linije sačuva kako bi
svjedočili o tehnikama izgradnje tridesetih godina prošlog
stoljeća.
Fortifikacijske linije nastale su iz iskustva Prvog svjetskog rata
kada su se borbe vodile na statičnim bojišnicima uz velike ljudske
žrtve. Te su linije bile pravi odgovor na krivo pitanje, jer je
1939. rat bio mehaniziran.
U Njemačkoj se danas pojavila i nova moda kupovine bunkera, te se
već 600 bunkera nalazi u privatnim rukama. Cijena je prava sitnica -
samo nekoliko stotina eura.
(Hina) nab bnš